Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'srbija' or ''.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. Kako Tango Six saznaje iz više izvora, država Srbija nabavila je poslovni avion Embraer Legacy 600 za Avio-službu Vlade Srbije. Prema informacijama koje su trenutno dostupne iz nekoliko izvora na internetu i izvora koji su informaciju potvrdili Tango Sixu, Embraer 135BJ, odnosno Legacy 600, novi je član flote Avio-službe Vlade Srbije pored Falcona 50 i Lear Jeta 31A. Falcon 50 je nedavno bio na redovnom održavanju u Americi i vek upotrebe će mu, kako saznajemo, biti dodatnih šest godina. Avio-služba Vlade Srbije dobija svoj treći avion / Foto: Wikimedia Prema holandskom spoterskom sajtu Scramble, avion je proizveden 2007. godine, i kako navode, u pitanju je serijski broj 14501006 koji je većinu svoje službe proveo u Brazilu. Internet baza Planespotters.net već je ažurirana sa Srbijom kao novim korisnikom letelice. Scramble takođe navodi da je na letelici primenjeno uobičajeno označavanje kada su letelice koje prevoze državnike u pitanju. Na trupu je na engleskom sa jedne i srpskom sa druge strane ispisano „Republic of Serbia“ i „Република Србија“. Prema ovom izvoru avion je ofarban pre 3. septembra a trenutno se navodno nalazi na Le Buržeu u Francuskoj na sređivanju enterijera i generalnog „osvežavanja“ pred predaju novom operateru. Petar VOJINOVIĆ
  2. Ana B.

    Čudesna zemlja Srbija

    Evo čovek hteo da malo počisti i zaradio prijave...
  3. U obraćanju medijima nakon pokazne vežbe koja je održana 29. jula na poligonu Tehničko-opitnog centra za naoružanje i vojnu opremu u Nikincima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je govoreći o nabavci vazduhoplovne tehnike za Vojsku Srbije akcenat stavio na avione i helikoptere spomenuvši MiG-ove 29, H145M, Mi-17 i Mi-35. Veoma prodavana u svetu kineska borbena MALE bespilotna letelica Wing Loong II / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Ono što je privuklo manje pažnje je njegova izjava da Srbija sa nekoliko zemalja razgovara o nabavci naoružanih bespilotnih letelica (BPL) pri tom naglasivši da po tom pitanju ‘’naša pamet nije dovoljno daleko odmakla’’. Da li se odustalo od domaće BPL Pegaz ili samo od njegove naoružane verzije? / Foto: Ministarstvo odbrane Srbije Na osnovu ove izjave može se zaključiti da je moguće da se odustalo od naoružane verzije domaće bespilotne letelice Pegaz čiji je razvoj usporen, moguće i prekinut ili je za sada potpuno izgubio prioritet. Uprkos tome što je Vučić na istom gogađaju rekao da i dalje postoji želja da sami proizvodimo BPL Vrabac i Pegaz. Što se tiče bespilotnog helikoptera Stršljen koji može nositi malogabaritna ubojna sredstva, nije još uvek objavljeno da li je Vojska Srbije (VS) zainteresovana za ovaj projekat pa se može pretpostaviti da bi se radio samo za izvoz a da bi se za VS nabavila klasična naoružana BPL. U narednom periodu trebalo bi da saznamo da li će Srbija zaista nabaviti naoružane BPL ili će to biti obične srednje letelice koje će se koristiti samo za izviđanje. Impresivna gama izraelskih bespilotnih letelica. Danas u svetu veliki broj država proizvodi bespilotne letelice (UAV – Unmanned Aerial Vehicle) različitih veličina i namena ali mali broj njih one koje mogu biti naoružane (UCAV – Unmanned Combat Aerial Vehicle). Borbene BPL uglavnom pripadaju klasi srednjih BPL ili tzv. MALE letelicama (Medium Altitude Long Endurance) koje obično lete na visinama od oko 3000 do 9000 metara i mogu ostati u vazduhu 20 do 60 sati. Ovakve BPL obično su pogonjene klipnim ili turboelisnim motorom u potisnoj konfiguraciji, imaju savremene elektro-optičke sisteme koje sadrže TV, termalne i IC kamere, laserske obeleživače i daljinomere, tu je zatim satelitska navigaciju, potom linkovi za prenos podataka, neke imaju i radare, njima se može upravljati sa srednjih i velikih daljina, obično nose najmanje dva do četiri ubojna sredstva za dejstvo po ciljevima na kopnu i moru (neke mogu nositi i mnogo više). Američke borbene BPL MQ-1B Predator i MQ-9A Reaper. Najsloženije i najsavremenije borbene BPL danas dolaze iz SAD. Izrael je jedna od vodećih zemalja kada je u pitanju razvoj ovakvih letelica a poslednjih godina veliki proboj na tržište UCAV imala je NR Kina. Na razvijanju naoružanih BPL i njihovih uglavnom malogabaritnih ubojnih sredstava danas intenzivno rade Turska, Rusija, Iran, Pakistan i još par zemalja. UCAV iz SAD Srbija vrlo verovatno neće nabavljati jer su takve letelice, poput na primer BPL MQ-9 ‘’’Reaper’’ skupe a njih mogu kupiti samo najbliži saveznici, politički podobne kao i bogate države. U obzir bi mogle doći letelice iz Izraela, NR Kine, Pakistana, Belorusije. U sredu 1. avgusta srpsko izdanje ‘’Sputnjika’’ prenelo je svoja nezvanična saznanja od izvora iz Vojske Srbije da se o nabavci naoružanih BPL trenutno pregovara sa nekoliko izraelskih firmi, da su ti pregovori u povoju ali da se oni odvijaju i sa još nekoliko proizvođača iz drugih zemalja. Izraelske bespilotne letelice su u svetu najprodavanije i veoma cenjene, Izraelci imaju dugu tradiciju u njihovom razvoju a do sada su određene tipove BPL nabavljale čak i SAD i Rusija. Ipak, te letelice su uglavnom nenaoružane. Izraelci su dugo vešto krili da postoje i naoružane varijante ali je poslednjih godina otkriveno da su neke od njih korišćene u borbenim dejstvima uz upotrebu pre svega raketa. Izraelska BPL Hermes 450 makedonske policije. Srbija bi nabavkom noružane bespilotne letelice bila prva zemlja u regionu koja bi imala takve vazduhoplove. Postojale su informacije da su dve BPL Hermes 450 koje je 2010. nabavila makedonska policija dobile naoružanje ali za sada nema takvih dokaza i one su do sada viđane bez bilo kakvih ubojnih sredstava. Hermes 450 je jedna od najprodavanijih i najtraženijih srednjih BPL u svetu. Ipak, do sada korisnici nisu nabavljali borbenu varijantu već samo obične verzije za izviđanje. Pojedine informacije govore o tome da Izrael koristi naoružani Hermes 450 koji nosi dve američke protivoklopne rakete (PO) AGM-114 ‘’Hellfire’’ ili dve rakete iste klase izraelske proizvodnje. Druga izraelska BPL za koju je tek nedavno otkriveno da može da nosi naoružanje jeste IAI Heron. Taktička laka borbena BPL CH-3 kineske proizvodnje. Borbene bespilotne letelice koje se već izvesno vreme nalaze u operativnoj upotrebi i koje su već imale primenu u ratnim uslovima, mogle bi se nabaviti iz NR Kine. Visoka vojna delegacija Srbije boravila je u periodu od 23. do 27. jula u poseti NR Kini a prvog dana posete delegacija je obišla dve kineske kompanije AVIC i CATIC koje se bave razvojem i proizvodnjom vazduhoplova, između ostalog i bespilotnih letelica. Kina je na polju BPL kao i u ostalim segmentima vojnog vazduhoplovstva imala nezadrživ kolosalni napredak u proteklih 20 godina koji i dalje traje a smatra se da će vrlo brzo njihovi proizvodi biti veoma konkurentni kada je reč o odnosu cene i kvaliteta. Kod mnogih njihovih proizvoda to jeste slučaj već danas a predviđanja govore da će u bliskoj budućnosti oni stati rame uz rame sa tehnološki najnaprednijim nacijama na svetu. Kineska UCAV CH-4B vazduhoplovnih snaga Iraka. Prodaja kineskih bespilotnih letelica raste, neki tipovi BPL su jeftini i što je najvažnije relativno lako dostupni a ima i onih koje su dovoljno sofisticirani da ih, u nemogućnosti nabavke sličnih zapadnih letelica, nabavljaju bogate države Bliskog istoka. Tako je na primer Saudijska Arabija kupila čak i fabriku u kojoj će se proizvesti oko 300 kineskih naoružanih BPL. Kinezi danas imaju najviše tipova UCAV, pojedine kompanije razvile su čitave game takvih letelica. Jedna od njih je Chengdu Aircraft Industry Group (CAIG) koja je deo korporacije AVIC (Aviation Industry Corporation of China). CAIG je razvio familiju naoružanih BPL Yìlóng odnosno Pterodaktil poznatu i kao Wing Loongkoju čin 6 letelica. Wing Loong I u naoružanju kazahstanskih oružanih snaga. Prva je Pterosaur 1, zatim Pterodactil 1 (Wing Loong I), potom izvozna Rui Yingkoju je razvila firma Norinco i ima i naziv Sky Saker. Sledeće dve UCAV su derivati Pterodaktila 1 sa oznakama WJ-1 i GJ-1, a tu je i značajno unapređeni Wing Long II. U toku je razvoj varijante Wing Loong ID koja bi trebala da poleti ove godine. Za ove letelice razvijen je veliki broj malogabaritnih ubojnih sredstava kao što su vođene bombe FT-7, FT-9, FT-10, YZ-212, LS-6, GB-4, GB-7, bombe za uništavanje žive sile YZ-102A, protivoklopne rakete HJ-10 u varijantiama AR-1 i AR-2, vođena raketna zrna BRM-1 kalibra 90 mm. Osim pomenutih borebnih BPL grupa CAIG radi i na mlaznoj BPL koja je nazvana Cloud Shadow u varijantama CS-1, CS-2 i CS-3 od koja poslednja pripada UCAV. Najnovija kineska CH-5 može poneti čak 16 vođenih bombi ili raketa. Druga familija kineskih UCAV nastala je na akademiji China Academy of Aerospace Aerodynamics korporacije CASC (China Aerospace Science and Technology Corporation) koji je poznat i kao 11. akademija CASC korporacije ili još i kao 701. istraživački institut. Familija ovih letelica je nazvana Rainbow odnosno na kineskom Cai Hong (CH). Njihove naoružane BPL nose oznake CH-3, CH-4, CH-5 i CH-901 od kojih CH-4 i CH-5 pripadaju kategoriji srednjih MALE UCAV. Korisnici kineskih UCAV su u proteklih nekoliko godina imali bogato borbeno iskustvo, letelice Wing Loong je upotrebio Egipat u borbi protiv islamista na Sinaju, UAE iznad Jemena koriste Wing Loong II kao i CH-4 a iznad Libije Wing Loong II. Nigerija je tokom operacija protiv islamističke militantne grupe Boko Haram koristila CH-3; letelicu CH-4 Irak u sukobu sa tzv. Islamskom državom a Saudijska Arabija u ratu protiv Huta u Jemenu. Turska borbena BPL Anka-S / Foto: Ministarstvio odbrane Turske Još jedna država koja je napravila veliki pomak u razvoju bespilotnih letelica jeste Turska. Njena vazduhoplovna industrija danas je sposobna da proizvede školske turboelisne avione, lake jurišne COIN avione, bespilotne letelice, rakete vazduh-vazduh, vazduh-zemlja, krstareće rakete, protivoklopne rakete, vođena raketna zrna, malogabaritna ubojna sredstva klase vazduh-zemlja. Trenutno se radi na razvoju školsko-borbenog i višenamenskog borbenog aviona. Danas postoje tri tipa turskih UCAV od kojih dve pripadaju klasi srednjih MALE letelica. Krajem prošle i tokom ove godine u naoružanje turske armije ušla je bespilotna letelica Anka u serijskoj varijanti Anka-S koja je u osnovi nenaoružana ali je kompanija TAI u međuvremenu uspešno integrisala ubojna sredstva turske proizvodnje i to lansere laserski vođenih raketnih zrna CIRIT kalibra 70 mm i malogabaritnu poluaktivno laserski vođenu municiju MAM-L i MAM-C. Naoružana UCAV Bayraktar. Druga turska MALE UCAV (iako su je turske oružane snage okarakterisale kao taktičku BPL) jeste Bayraktar proizvođača Kale-Baykar koja je uvedena u naoružanje 2014. godine a iste godine započelo se sa razvojem naoružane varijante Bayraktar TB-2. Ova UCAV koristi isto naoružanje kao i BPL ANKA-S a borbeno je upotrebljena protiv kurdeskih snaga, kako u samoj Turskoj tako i u Siriji. Treća turska borbena BPL koja pripada klasi taktičkih UCAV jeste Vestel Karayel-SU koja može nositi ista UBS kao i letelice Anka i Bayraktar. Turska trenutno radi na razvoju znatno veće dvomotorne borbene BPL koja nosi naziv Akinci (Akindži) koja će moći da nosi krstareče rakete SOM-A, jedereće kao laserski vođene bombe mase do 227 kg. O drugih zemalja u svetu koje proizvode slične UCAV sisteme jeste Iran koji je 2013. započeo serijsku proizvodnju svoje borbene letelice Shahed 129 naoružanu raketamas Sadid-1. Ova takođe MALE BPL poslednjih godina borbeno je upotrebljena kako u Iranu tako i iznad Iraka i Sirije. Pakistan je 2013. godine uveo u naoružanje taktičku bespilotnu letelicu NESCOM Burraq za koju se smatra da je konstruisana na osnovu kineske CH-3 a njenu naoružanu varijantu prvi put je predstavio i borbeno upotrrebio 2015. godine. Ova BPL može biti naoružana domaćom laserski vođenom raketom vazduh-zemlja Barq. Beloruski Burevestnik-MB sa dronovima kamikazama Petrel-MB. U svetu se razvijaju i lake borbene BPL, najbolji primer je beloruski Burevestnik-MB koji može biti naoružan sa dve BPL Petrel-MB koje ustvari predstavljaju dronove-kamikaze. Pored toga tu su i nevođena raketna zrna kalibra 57 i 80 mm. Prva fotografija naoružane ruske BPL Orion-E pojavila se ove godine. Rusija koja za sada dosta kasni za svetom kada su u pitanju UCAV radi na razvoju ubojnih sredstava kojim bi se naoružale taktičke BPL Forpost (ruska verzija izraelske IAI Searcher II) kao i najnovije MALE UAV Orion-E kompanije Kronstadt koja je primećena prošle godine. Živojin BANKOVIĆ
  4. Prošle godine obeleženo je 180 godina od uspostavljanja britansko-srpskih diplomatskih odnosa. Tokom skoro dva veka međusobni odnosi oscilirali su od nerazumevanja do poptune podrške i od ratnih savezništava do sukoba 1999. godine. U vreme Velikog rata Srbija i Britanija postale su neočekivano ratne saveznice. To je bilo neočekivano jer Britanija nije nameravala da ulazi u kontinentalni sukob, ali je u njega uvučena nemačkom invazijom na Belgiju. Uz to, događaji vezani za kraljeubistvo u Beogradu 1903. ostavili su veoma napovoljan trag na međusobne odnose koji su bili i formalno prekinuti tri godine. Uprkos nepovoljnom nasleđu, tokom Velikog rata došlo je do velikog preokreta u međusobnim odnosima. Otpor Srbije nadmoćnim protivnicima, stradanja stanovništva u epidemijama, i posebno pad Srbije krajem 1915, ostavili su dubok utisak na britansko javno mnjenje. Vesti o prvim srpskim pobedama odjeknule su u Britaniji 1914, kao i vesti o sve goroj sanitarnoj situaciji. Epidemija tifusa pogodila je Srbiju krajem 1914, a dosegla je vrhunac u prvim mesecima 1915. godine. Gotovo 400.000 ljudi obolelo je od ove bolesti, a najmanje 160.000 umrlo. Pri takvim okolnostima malobrojno medicinsko osoblje u Srbiji nije moglo da izađe na kraj sa zarazom. Zato je medicinska pomoć bila dragocena. U Srbiju je do marta 1915. stiglo 14 stranih medicinskih jedinica od od kojih je šest bilo britanskih, četiri američke, tri ruske i jedna grčka. Pojedinačno gledano u ovim jedinicama apsolutno su dominirali Britanaci kojih je bilo 64% ili 244 osobe, uz njih bilo je i 18% Rusa, 11% Amerikanaca i 7% Grka. Među Britancima bilo je Engleza, Škota, Velšana i Iraca. Zahvaljujući stranim medicinskim misijama u kojima su Britanci činili, u jednom trenutku, dve trećine osoblja spasene su desetine hiljada ljudi u Srbiji. Do juna 1915. u Srbiji je bilo 16 britanskih medicinskih misija, a ukupan broj stranih medicinskih radnika popeo se na najmanje hiljadu osoba. Pored medicinske pomoći, Srpski potporni fond Velike Britanije prikupio je ogromnu finanijsku pomoć koja je dolazila sa svih strana carstva, a organizovao je i prihvat srpskih dečaka za nastavak školovanja u Britaniji. U njemu se posebno istakla britanska katolkinja Getruda Florens Vajld koja je upamćena kao „srpska majka“. Ukupno je Fond tokom rata sakupio oko milion funti pomoći za Srbiju iz svih delova Britanskog carstva što bi bilo oko 90 miliona današnjih funti (ako uzmemo prosečan multiplikator za pet ratnih godina). Svu ovu pomoć sakupljali su prevashodno građani, a ne država, i to na privatnu inicijativu, a to svedoči o posvećenosti građana i građanki Britanije i Britanskog carstva da pomognu Srbiji tokom Velikog rata. Pomoć je stizala do srpskih vojnika na Solunskom frontu, ali i do Srba u ratnim logorima na područjima Centralnih sila. Tokom jeseni 1914. ispoljavaju se otvorene simpatije za Srbiju u britanskom javnom mnjenju. Taj odnos prerasta u posvećenost Srbiji 1915. i glorifikaciju ove balkanske saveznice 1916. godine. Dolazi do prosrspke euforije koja kuminira 1916. godine obeležavanjem Kosovskog dana, odnosno Vidovdana širom Britanije. Cirkular o Kosovskom danu štampan je u 85.000 primeraka i razaslan je školama, crkvama, novinama i raznim udruženjima. U nedelju, 2. jula, održane su službe u crkvama širom Britanije. Oko 12.000 osnovnih i srednjih škola u Britaniji prihvatilo je da obeleži Kosovski dan. Najzanimljiviji spomenik britanske naklonosti prema Srbiji predstavlja mural koji se nalazi u Forin ofisu, na centralnom mestu, na ambasadorskim stepenicama. Svaki novi ambasador prilikom prve posete ministru inostranih dela mora da prođe pored ovog murala koji je naslovljen Britannia pacificatrix. Glavnu temu murala čini alegorija Britanije prikazane u obličju boginje Atene. S leve strane prikazani su saveznici Britanije oličeni u ženskim likovima. U centralnom delu Atena-Britanija grli male saveznice Belgiju i Srbiju koje su prikazane kao anđelčići, a Britanija kao njihova zaštitnica. Tako je, uz obnavljanje nezavisnosti Belgije, i obnova Srbije prikazana kao simobilički veoma važan deo ratnog napora Britanije. Kada se zagledamo 180 godina unazad i pokušamo da izvojimo ličnosti koje su simbolizovale bliske kulturne i druge veze Britanije i Srbije dobijaju se dva izuzetna spiska. Lista istaknutih srpskih anglofila sadrži sledeća imena: Dositej Obradović, Vladimir Jovanović, Čedomilj Mijatović, Stojan Protić, LJubomir Nedić, Nikolaj Velimirović, Bogdan i Pavle Popović, Slobodan Jovanović i Borislav Pekić. I spisak britanskih delatnika koji su pokazali posebnu posevećenost humanitarnim naporima da pomognu Srbiji, ali i da podrže kulturna i druga nastojanja u Srbiji i Jugoslaviji veoma je impozantan. Na njemu su velečasni Vilijam Denton, Ričard Kobden, arheolog ser Artur Evans, prva istoričarka Srbije Elodi Loton Mijatović, Adelajn Irbi, prva žena dopisna članica Srpskog učenog društva, premijeri Britanije Vilijam Gledston i Dejvid Lojd Džordž, ministar Eduard Karson koji je podneo ostavku zbog Srbije. Tu su i lord Kromer, istaknuti administrator Britanskog carstva i predsenik Srpskog društva, doktorka Elsi Inglis i niz britanskih doktorki i medicinskih sestara, admiral Trubridž, istoričari Harold Temperli i Robert Vilijam Siton-Votson, spisatljeica Rebeka Vest, najuticajniji britanski istoričar u ΧΧ veku Ej Džej Pi Tejlor. Niz obuhvata i prelate Anglikanske i drugih crkava, uključujući i pojedine kanterberijske arhiepiskope, kao i reditelja Timotija Džona Bajforda koji je bio državljanin obe države. U novije vreme istaknuto mesto na ovom spisku, kao posrednica između dveju kutlura, zauzma spisateljica Vesna Goldsvorti. Tokom Prvog svetskog rata Britanija je 1916. širokih ruku primila srpske đake. Njih oko 370 nastavilo je obrazovanje u najboljim britanskim gimnazijama i na univerzitetima. Upisani su u poznatu školu Džordž Heriot u Edinburgu, ali i na univerzitete Kembridž i Oksford. Kasnije je primljeno i više desetina studenata teologije. Od tada nije prošla nijedna godina bez srpskih i jugoslovenskih studenata na britanskim univerzitetima. U prethodnih dvadesetak godina Britanija je finansirala boravak više stotina specijalizanata, studenata master studija i stručnjaka na studijskom boravku na najprestižnijim britanskim univerzitetima. Već niz godina nekoliko najboljih đaka Matematičke gimnazije u Beogradu, kao i gimnazija u Novom Sadu i Nišu, odlazi na studije u Kemrbidž, a ponekad i u Oksford. Danas u Londonu deluje Srpski Siti klub koji okuplja uspešne poslovne ljude koji rade u finansijskom centru Evrope, londonskom Sitiju, a koji su poreklom iz Srbije što pokazuje da se među srpskim iseljenicima u Londonu nalazi u poslovnom pogledu najuspešniji sloj ljudi. Odnosi Britanije i Srbije posle 2000. odvijaju se u senci intervencije NATO-a iz 1999, a opterećeni su i suštinski različitim odnosom prema pitanju nezavisnosti Kosova. Uprkos tome tokom prethodne dve godine čule su se veoma tople reči upućene Srbiji od strane princa od Velsa, koji je jedini govor tokom regionalne posete održao u zdanju Skupštine Srbije. Reči podrške čule su se više puta i od britanskog ministra inostranih dela Borisa Džonsona, koji je prošle godine bio domaćin prijema u Forin ofisu, povodom 180 godina međusobnih odnosa. Sve ovo govori u prilog tome da su odnosi Srbije i Britanije postali višedimenzionalni. Dve države i njihovi narodi spojeni su na najrazličitije načine od nauke i kulture, do privrede i sporta. Vek u kome živimo sadrži najrazličitije potencijale za razvoj čovečanstva i dalji razvoj nauke i obrazovanja. Na svim svetskim listama najbolji univerziteti u Evropi su upravo britanski. Ako 21. vek bude i vek nauke i obrazovanja nesumnjivo je da će dve kulture nastaviti živu saradnju u oblasti u kojoj je saradnja uspostavljena primanjem srpskih đaka u Britaniju tokom Velikog rata. Ta saradnja neprikinuto i uspešno traje više od jednog veka. Slobodan G. Marković
  5. Danijela

    Srbija - crna, ali prelepa!

    "Velika mi je želja da dođem u Srbiju po kojoj nosim ime" Mlada Nigerijka živi u Lagosu i bavi se organizacijom gradskih događaja, a osim toga je i modna blogerka. Ništa to ne bi bilo neobično za mladu osobu koja prati trendove da se ne zove Srbija Vilson. Srbija Vilson je takođe i uticajna na Instagramu gde objavljuje svoje fotografije iz Lagosa, a mnoge mlade devojke se ugledaju na ovu urbanu Nigerijku. Pitate se da li je ime Srbija uobičajeno u Nigeriji? Pa, ne baš. “Moje ime je i ovde neobično, a kada me ljudi pitaju kako sam ga dobila i šta ono znači ja kažem da se tako zove jedna zemlja u Evropi“, kaže za B92 Srbija koja s ponosom ističe svoje neobično ime. Kaže da nije čula da se još neko tako zove u Lagosu, ali je zato njen narod i te kako čuo za našu zemlju. Osim što se bavi organizovanjem događaja, Srbija poseduje radnju polovnih stvari i ističe da život u Lagosu nije ni malo jednostavan. “Život u Lagosu je ništa drugo nego opstanak najsposobnijih“, izjavila je za naš sajt. Da dobije ime Srbija smislila je njena mama zbog jako teškog života, ali i porodične situacije. “Mama mi je dala ime Srbija jer sam jedina od sve njene dece koja je preživela“ Nažalost, Srbija nikada nije bila u Srbiji i velika joj je želja da dođe u našu zemlju po kojoj nosi ime a, kako kaže, volela bi i da radi i živi u Srbiji. https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2018&mm=04&dd=20&nav_id=1383503 https://www.instagram.com/serbia_w/
  6. Prilikom nedavne posete delegacije Ministarstva odbrane Srbije Moskvi prvi put smo zvanično dobili potvrdu da se sa Rusijom, pored dodatnih transportnih helikoptera Mi-17, pregovara i o nabavci, kako je rečeno, borbenih helikoptera Mi-35. Do sada smo o mogućoj kupovini ovakvih helikoptera obično dobijali informacije iz pojedinih domaćih medija koji su najavljivali nabavku četiri helikoptera Mi-24 (NATO oznaka “Hind“ što u prevodu s engleskog jezika znači košuta) ne samo iz Rusije već i iz Belorusije. Do sada je nove Mi-35M u svetu nabavilo 9 zemalja / Foto: Žarko Skoko, Tango Six Ovoga puta takođe je rečeno da bi iz Rusije stiglo 4 primerka Mi-35 koja je jedna od izvoznih varijanti čuvenog desantno-jurišnog Mi-24 koji je najraspostranjenijiborbeni helikopter u svetu, trenutno upotrebljava čak 58 država a koristilo ga je još 12. Ujedno to je borbeni helikopter koji je istoriji učestvovao u najviše sukoba, korišćen je u preko 30 ratova a mogli smo ga videti i u borbenim dejstvima u našem regionu, pre svega u Hrvatskoj, na Kosovu i Metohiji kao i u Makedoniji. Trenutno su 24-ke angažovane u kriznim žarištima u Iraku, Siriji, Libiji, Maliju, Nigeriji, Čadu, Sudanu, Južnom Sudanu, Avganistanu, Mjanmaru, Nagorno-Karabahu. Dvocevni top GŠ-23 kalibra 23 mm u pokretnoj nosnoj tureli NPPU-23 na helikopteru Mi-24VM (Mi-35M). Borbeni komplet topa je 450 granata / Foto: Živojin Banković, Tango Six Cilj ove analize je da se pre svega razjasne nedoumice šta je moguće nabaviti iz Rusije kao i Belorusije što se tiče novih ili polovnih helikoptera Mi-24. O samom tipu helikoptera ćemo se pozabaviti nekom drugom prilikom odnosno kada bude sasvim sigurno da će se takve letelice naći u inventaru RV i PVO iako je ministar odbrane Aleksandar Vulin najavio da helikopteri iz Rusije stižu krajem ove ili početkom sledeće godine. Danas se Mi-24 kao polovan može nabaviti iz nekoliko zemalja ali kao nov samo iz Ruske Federacije koja je i originalni proizvođač. Mnoge, pre svega afričke i azijske države su u proteklih 26 godina polovne Mi-24 nabavljale iz Ukrajine, Belorusije ali i same Rusije. Međutim svoje viškove helikoptera prodavali su i Češka, Slovačka, Bugarska, Indija. Dva Mi-24V koji su proizvedeni 1983. i 1985. nabavljena su za potrebe nekadašnje Jedinice za specijalne operacije RDB MUP-a Srbije 1998. iz Ukrajine. Predata su Vojsci Srbije 2006. ali zbog lošeg tehničkog stanja i nepotpune dokumentacije nikada nisu remontovani / Foto: Živojin Banković, Tango Six Najsvežiji su primeri kupovine tri polovna primerka iz Slovačke za Senegal (remontovani u Poljskoj), Indija je donirala 4 helikoptera Avganistanu koji je takođe prethodno nabavio Mi-24 i iz Češke, Libija nabavlja Mi-24 iz Belorusije a Bugarska je deo svog viška prodala Maliju. Sve su to naravno bili polovni helikopteri u verzijama Mi-24D kao i noviji Mi-24V i P. Trenutno u našem susedstvu Mi-24 koristi Makedonija, svoje helikoptere Mađarska je poslala na remont u Rusiju dok je Bugarska samostalno remontovala dva primerka. Na tržištu polovnjaka se najčešće mogu nabaviti verzije Mi-24V čija je izvozna oznaka Mi-35, tu je potom Mi-24P (izvozna oznaka Mi-35P), zatim mnogi prodaju i varijante s ograničenim borbenim mogućnostima poput Mi-24K koji je služio za korekturu artiljerijske vatre kao i Mi-24R (RHR) koji se koristi za radio-hemijsko izviđanje. Ruski Mi-24P u Siriji naoružani lanserima B-8V-20 nevođenih raketnih zrna S-8 kalibra 80 mm i protivoklopnim raketama 9M114 Kokon sistema 9К113 Šturm-V / Foto: Ministarstvo odbrane Rusije Jedini novi Mi-24 se mogu nabaviti u Ruskoj federaciji, helikopteri za Armijsku avijaciju Rusije nose oznaku Mi-24VM dok su za izvoz to Mi-35M (postoje i podvarijante Mi-35M2 i Mi-35M3) koji se proizvode u fabrici ’’Rosvertol’’ u Rostovu na Donu. Ruska vojska je do sada primila preko 60 Mi-24VM a svoju borbenu premijeru ova najnovija varijanta Mi-24 je imala u Siriji dok je pre toga izvozni Mi-35M iračke armijske avijacije upotrebljen protiv takozvane Islamske države. Izvozne Mi-24VM s oznakom Mi-35M su do sada nabavili Azerbejdžan (24 helikoptera za svoju Graničnu gardu), Brazil (12 Mi-35M3, brazilska vojna oznaka AH-2 Sabre), Irak (28 isporučenih), Kazahstan (4 isporučena od 12 naručenih), Mali (naručena 4, isporučena dva), Nigerija (nabavila 12, isporučena dva), Pakistan (dobio za sada 4 primerka), Venecuela (10 isporučenih Mi-35M2 nazvani ’’Caribe’’), Uzbekistan (10 naručenih). Četvorocevni rotirajući mitraljez JakB-12,7 na helikopteru Mi-24V / Foto: Aleksandar Milošević Od starijih verzija najrasprostranjenija verzija u ruskoj armijskoj avijaciji je Mi-24P koja je karakteristična po tome što na desnom boku prednjeg dela trupa ima montiran teški dvocevni top GŠ-30K kalibra 30 mm. Danas je mnogo manje je zastupljena varijanta Mi-24V s četvorocevnim rotirajućim mitraljezom Jakušev-Borzov JakB-12,7 kalibra 12,7 mm. U Mornaričkoj avijaciji može se videti retka verzija Mi-24VP koja u nosnoj pokretnoj tureli ima dvocevni top GŠ-23 kalibra 23 mm koji je preuzet i kao rešenje za Mi-24VM (Mi-35M). Nabavka polovnih Mi-24 bila bi samo privremeno rešenje jer bi oni mogli da lete još maksimalno nekoliko godina. Proizvodnja Mi-24V prestala je još 1986. a Mi-24P 1989. godine. Danas se na tržištu za tri do 5 miliona dolara mogu nabaviti takve letelice koji se mogu i modernizovati (Uganda je npr. nabavila Mi-24PN) pre svega kada je u pitanju elektronska oprema, za šta je potrebno izdvojiti i koji milion više. S druge strane nov Mi-35M košta oko 20 miliona dolara. Helikopteri Mi-24VM i Mi-24P ruske armije u letu iznad Sirije. Na fotografiji se u prvom planu vidi primerak Mi-24VM opremljen sistemom za samozaštitu helikoptera L370 “Vitebsk“. Iako se smatra dubokom modernizacijom Mi-24V, varijanta Mi-24VM je ipak sasvim nov, dosta drugačiji helikopter. Za razliku od svih drugih verzija Mi-24, Mi-35M ima fiksni stajni trap koji omogućuje lakše i bezbednije sletanje usled vanrednog događaja a uz to je i pojednostavljena konstrukcija i proizvodnja. Ima nešto manji razmah krila s 4 umesto 6 podvesnih tačaka. Tu su zatim novi jači motori Klimov VK-2500-II, a od helikoptera Mi-28 su preuzete kompozitne lopatice nosećeg rotora kao i tzv. “X“ repni rotor. Tu je potpuno nova elektronska oprema koja obuhvata i osmatračko-nišanski sistem OPS-24N, žirostabilisani optoelektronski sistem GOES-324 koji ima termalni i televizijski kanal, laserski daljinomer i pelengator. Kabine posade su opremljene modernim višenamenskim kolor prikazivačima. Već smo spomenuli top GŠ-23L kalibra 23 mm s borbenim kompletom od 450 granata koji je smešten u pokretnoj nosnoj tureli NPPU-23. Ostalo naoružanje je uglavnom ostalo isto, tu su 20-cevni saćasti lanseri B-8V-20nevođenih raketnih zrna S-8 kalibra 80 mm, petocevni lanseri B-13L nevođenih raketa S-13 kalibra 122 mm, kontejneri UPK-23-250 s dvocevnim topom GŠ-23 23 mm s 250 granata, infracrveno samonavođene rakete Igla-V za desjtvo po sporoleterćim i niskoletećim vazduhoplovimam, poluaktivno radio komandno vođene protivoklopne rakete 9M114 Kokon sistema 9K113 Šturm-V dometa 5 km, probojnosti 650 mm homogenog čeličnog oklopa, zatim protivoklopna raketa 9M120 Ataka (dalji razvoj 9M114) dometa 6 km, probojnosti 800 mm oklopa. Video na kome se vidi helikopter Mi-35M najnovijeg korisnika ovog helikoptera, Pakistana Živojin BANKOVIĆ
  7. Na intervidovskom poligonu ’’Pasuljanske livade’’ danas su pripadnici Vojske Srbije izveli taktičku vežbu bataljonskog nivoa s bojnim gađanjem ’’Sadejstvo-2018’’čija je tema bila ’’Borbena grupa u izvođenju protivpobunjeničke operacije’’. Na vežbi je učestvovalo 794 pripadnika 4. brigade Kopnene vojske koja je bila i nosilac vežbe, 85 pripadnika 98. vazduhoplovne brigade RV i PVO, 44 vojnika Specijalne brigade i posada transportnog aviona 204. vazduhoplovne brigade RV i PVO. Pripadnici 4. brigade Kopnene vojske nastupaju iza izviđačko-borbenih vozila BRDM-2 / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six U toku priprema za izvođenje ove vežbe pripadnici 4. brigade su od 19. marta boravili na poligonu na kome su izvršili redovne sadržaje obučavanja realizacijom gađanja ličnim i kolektivnim naoružanjem, taktičke vežbe i taktičke vežbe s bojevim gađanjem. Uvek atraktivno borbeno dejstvo tenkova M-84 iz pokreta / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six Ovo je bila jedna od najvećih vežbi 4. brigade koja je planirana godišnjim planom realizacije vežbi u Vojsci Srbije za 2018. godinu. Kako je pre početka vežbe izjavio Načelnik Generalštaba general Diković “Sadejstvo-2018“ je samo uvod u složenije i vežbe većeg obima koje Vojska Srbije planira da izvede u sadejstvu s ostalim snagama bezbednosti. Laki borbeni helikopteri GAMA 714. protivoklopne helikopterske eskadrile “Senke“ / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six Glavni cilj vežbe bio je da se kroz izvođenje taktičkih vežbi među kojima su i one s bojevim gađanjem, unapredi obučenost snaga za komandovanje, taktička i vatrena osposobljenost posada, posluga i odeljenja i da se kroz kolektivnu obuku proveri osposobljenost jedinica za izvršenje namenskih zadataka, u ovom slučaju pripremi, organizovanju i izvođenju ovakve vežbe. Iskrcavanje specijalaca tehnikom “fast-rope“ iz helikoptera Mi-8T / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six Ona je realizovana kroz posedanje linije blokade, blokadu naseljenog mesta, izvođenje napada, poziv na predaju i neutralisanje pobunjenika u naseljenom mestu. Po planu vežbe pobunjeničke snage bile su jačine jedne ojačane čete a veoma dinamične aktivnosti sadržale su izviđanje, demonstrativna dejstva, pretres terena, kontrolu teritorije, zasedu, blokadu i udar. Helikopter Mi-8T se takođe koristio i za evakuaciju ranjenika / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six Na vežbi su učestvovale sve jedinice 98. vazduhoplovne brigade, jurišnim avionima Orao fugasnim bombama i topovima je po ciljevima na zemlji dejstvovala 241. lovačko-bombarderska eskadrila ’’Tigrovi’’ čiji su piloti vršili i izviđanja, lakim borbenim helikopterima GAMA upravljale su posade 714. protivoklopne helikopterske eskadrile ’’Senke’’, iskrcavanje specijalaca tehnikom “fast rope“ kao i evakuacija ranjenika izvršeno je iz helikoptera Mi-8T 119. mešovite helikopterske eskadrile ’’Zmajevi’’ a iznad poligona je preleteo je transportni avion An-26 138. transportne eskadrile 204. vazduhoplovne brigade. Borbeno vozilo pešadije M-80A i laki mobilni raketni PVO sistem Strela-1. Zanimljiv je način maskiranja vozila / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six Od ostale vojne tehnike na poligonu su se mogle videti bespilotne letelice “Orbiter“, tenkovi M-84, borbena vozila pešadije M-80A, protivoklopno lansirno oruđe M83 POLO, laki mobilni raketni sistemi PVO Strela-1, samohodne haubice 2S1 ’’Gvozdika’’, višecevni bacači raketa M63/94 ’’Plamen-S’’, izviđačka oklopna vozila BRDM-2, naoružana terenska vozila HMMWV, tenk za izvlačenje JVBT T-55, tenk nosač mosta MT-55. Na poligonu je bilo postavljeno ukupno 227 meta. Na vežbi su učestvovale sve jedinice 98. vazduhoplovne brigade / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six Posmatranju taktičke vežbe prisustvovali su, između ostalih, i predsednik Aleksandar Vučić i Ministar odbrane Aleksandar Vulin. Nakon njenog izvođenja Vučić se obratio prisutnima, a na pitanje novinara da prokomentariše najave Hrvatske o kupovini novog naoružanja od Izraela, rekao je da je Srbija isposlovala mnogo bolje: – Mi nemamo ništa protiv. Svako brine o svojoj bezbednosti. Želim im mnogo uspeha, želim im dobru opremljenost, ništa više. Ne bih ulazio u specifičnosti nabavke koju obavljaju osim što, i da sam neko sa strane, bio bih zadovoljniji poslom koji je Srbija napravila. – Kako je protekla vežba pogledajte na video snimku Uroša Mitrovića: Živojin BANKOVIĆ
  8. Zapad od Srbije očekuje da se kroz sporazum o normalizaciji odnosa otkloni svaki vid nesporazuma između Beograda i Prištine i da tako dobije sporazum koji će u njegovim rukama biti argument da ubedi države koje do sada nisu priznale nezavisnost Kosovo da to urade. Ako je za Ameriku Kosovo završena priča da li je i za nas? Šta sa onim delom Zapada koji ne priznaje Kosovo zbog svojih unutrašnjih problema? Šta dalje posle tvrdog stava Vašingtona i Prištine koji odbijaju svaki konsenzus? Ovo su samo neka od pitanja koja se nameću posle posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Americi, a koja se tiču rešavanja dubokog i zamršenog spora između Beograda i Prištine. Politika i odnos Zapada prema Kosovu nije nikakvo iznenađenje i logično je bilo za očekivati da će oni koji su to isto „nezavisno“ Kosovo i stvorili, sada stati u njegovu odbranu, jer braneći nezavisnost Kosova, deo Zapada koji je priznao lažnu državu, brani i sve svoje postupke, uključujući i bombardovanje SRJ, kojim su prekršena sva moguća međunarodna prava. S druge strane, dobar deo sveta i danas smatra da je „nezavisnost Kosova“ pogrešna i neuspešna priča, a poslednja dešavanja u Španija direktan su primer za to. U isto vreme, sama Srbija, koja je faktički razapeta između očuvanja Kosova i Metohije i evropskog puta, tvrdim i nepopustljivim stavom Zapada stavljena je pred zid. Da li će morati da udari u njega ili će uspeti da ga preskoči ili makar odloži, zavisi od mnogo faktora, a nijedan nije do kraja u našim rukama. Kakva je u ovom važnom trenutku pozicija Srbije po pitanju odbrane teritorijalne celovitosti? Sagovornici Sputnjika Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka i Milovan Drecun, šef Odbora za Kosovo i Metohiju u Skupštini Srbije, saglasni su da nismo čuli ništa novo kada je stav Zapada u pitanju. Surlić dodaje da je činjenica da je Srbiji skučen prostor za manevar, bar u ovom momentu, ali s druge strane ističe da „Srbija u svojim rukama ima međunarodno predstavljanje Kosova kao nezavisne države“. „Bez saglasnosti Srbije, Kosovo ne može da bude član nijedne važnije međunarodne institucije, pre svega ne može da bude punopravan član Ujedinjenih nacija. U tom smislu, Srbija i dalje ima diplomatske moći da ospori kosovsku nezavisnost. Mada, kada govorimo o faktičkom stanju na terenu, a uz podršku zapadnih ambasada i misija koju Priština ima, Kosovo egzistira kao nezavistan politički subjekt“, objašnjava Surlić. Drecun kaže da je na nama da štitimo naše interese bez obzira na iznete stavove Zapada i dodaje da jedino novo što je čuo iz Amerike jeste da Vašington nije spreman da sada otvori prostor za razgovor između Beograda i Prištine na temu konačnog rešavanja statusa Kosmeta. „Dakle, oni neće da pomene svoju jednostranu politiku, koja je definisana stavom — Kosovo je država i to je završena stvar i Srbija samo to treba da prihvati. To je u suprotnosti sa onim što Srbija poslednjih godina radi. Beograd upravo intenzivno radi da se otvori manevarski prostor da možemo, upravo takvu politiku, da promenimo. Da nateramo zapadne države koje podržavaju samoproglašenu državu Kosovo da sednu za sto i da se jednim kompromisnim rešenjem postigne dugoročno održivo rešenje. Zapad u ovom momentu nije na to spreman“, navodi Drecun. Ono što mi možemo da uradimo, dodaje naš sagovornik, jeste da radimo i sarađujemo sa onim državama koje su prijateljske, koje razumeju našu poziciju i koje štite međunarodno pravo i protive se promeni nacionalnih granica jedne međunarodno priznate države. Svet je podeljen po pitanju Kosova i među članicama EU ima zemalja, na čelu sa Španijom, koje brane snažan stav da je neprihvatljiv ovakav način otimanja dela teritorije jedne države članice UN, podseća Drecun. „Njihova snaga je i do sada bila presudna u sprečavanju kosovske nezavisnosti. I mi ćemo prema njima da gradimo jači odnos, kao što ćemo to raditi i sa državama koje ne dele naše mišljenje, kako bismo u jednom trenutku došli u poziciju da od te njihove ’gotove stvari‘ dođemo u situaciju da započnemo razgovore o Kosovu“, kaže Drecun. On ističe da postoji veliki broj zemalja koje sada predvode multipolarni međunarodni poredak — od Rusije, preko Kine, do Brazila, koje su na stanovištu Srbije, a koje su moćne države. S druge strane, Drecun podseća i da imamo Ameriku, koja je isto tako moćna, i koja je silom svog oružja i izdejstvovale samoproglašenu nezavisnost Kosova. „To je realnost. Ali mi nismo dovedeni u situaciju da je ona bezizlazna, upravo zbog ovog dela međunarodne zajednice koji je na našoj liniji. To ne samo da nam daje novu snagu, već nam daje i kapacitet i perspektivu da se borimo da zaštitimo naše interese“, uveren je Drecun. Surlić se slaže da države koje ne priznaju Kosovo jesu neka vrsta potencijala, uz jedno ali. „Zapad od Srbije očekuje da se kroz sporazum o normalizaciji odnosa otkloni svaki vid nesporazuma između Beograda i Prištine i da tako dobije sporazum koji će u njegovim rukama biti argument da ubedi države koje do sada nisu priznale nezavisnost Kosovo da to urade“, napominje naš sagovornik. Ovo su tri opcije da se Rusija uključi u pregovore oko Kosova S obzirom da je Srbija jasno izabrala put ka EU, Surlić veruje da ćemo biti pod sve većim pritiskom da pravimo ustupke zbog Kosova. Drecun se slaže da je Poglavlje 35 o Kosmetu veoma značajno, kao i da će na kraju pregovora biti presudno, ali je uveren da će se mnogo toga desiti dok se dođe do tog kraja. „Do tada mi treba da jačamo svoju poziciju i stav da nećemo da priznamo samoproglašenu državu Kosovo. Na EU je izbor da li će se odreći Srbije kao najznačajnije države regiona. Ako se odluči na takav korak, EU bi destabilizovala region koji je od presudnog značaja za njenu vlastitu stabilnost“, uveren je Drecun. Pitanje koje je za sada ostalo bez odgovora, a na koje svakako treba tražiti odgovor jeste zašto se Zapad plaši da pregovore u vezi sa Kosovom prepusti direktno Albancima i Srbima? (Sputnjik)
  9. Kada sam govorio u Senatu Sjedinjenih Država, prilikom potvrdnog saslušavanja (za mesto ambasadora, prim. prev.), primetio sam da je strateški interes Amerike da podrži razvoj Srbije ka modernoj, prosperitetnoj evropskoj državi u miru sa sobom i svojim susedima, uz iskazivanje punog poštovanja za vladavinu prava i prava svih njenih građana. Kada se osvrnem na poslednjih dvanaest meseci, zadovoljan sam svime što je 2017. američko-srpsko partnerstvo postiglo, a oprezno sam optimističan kada je reč o 2018. godini. Godine 2017. Sjedinjene Države su proširile i produbile svoje partnerstvo sa Srbijom. Sve veći broj američkih kompanija pokazuje interesovanje za ulaganje u Srbiji. Firme SAD u Srbiji trenutno zapošljavaju više od 17.000 ljudi - što je povećanje od blizu 10 odsto od mog dolaska. Američke kompanije su dobri partneri i kreatori poslova, a radna mesta koja one nude spadaju u najtraženije među srpskim radnicima. Naše kompanije sa sobom često donose novu tehnologiju, visoke radne i ekološke standarde, kao i dobre korporativne prakse. Pomagati ovim kompanijama da budu uspešne je važno za budućnost Srbije. Uspešne priče i transparentno i gostoljubivo poslovno okruženje u Srbiji najbolja su marketinška sredstva za privlačenje dodatnih investitora. Tokom protekle godine finansijska pomoć SAD pomogla je Srbiji da nastavi da izgrađuje snažne ekonomske institucije i prakse koje privlače strana ulaganja. Pomoć SAD igrala je značajnu ulogu u reformama da se načine fleksibilni i pravični zakoni o radu, efikasni režimi inspekcija, bolji pristup sudstva, koraci ka legalizaciji biznisa iz sive ekonomije, kao i zakoni koji pomažu pojedincima spremnim da ustanu protiv korupcije i bespotrebnog trošenja. Naše partnerstvo u bezbednosti bilo je naročito plodonosno. Srbija je duže od decenije bila aktivan učesnik programa NATO Partnerstvo za mir. Program partnerstva država koji predvodi naša Nacionalna garda Ohaja je ugaoni kamen bezbednosnog odnosa koji razvija dinamične i bliske bilateralne veze između naših oružanih snaga. Srpski i američki oficiri i podoficiri zajedno se obučavaju i uče jedni od drugih u našim najprestižnijim vojnim školama. Zapravo, jedna srpska oficirka nedavno je postala prva Evropljanka koja je diplomirala pri Pešadiji SAD. Sjedinjene Države takođe poštuju doprinose Srbije globalnim naporima za očuvanje mira. Srbija je cenjena članica koalicije koja pobeđuje Islamsku državu Iraka i Sirije i bori se protiv međunarodnog terorizma. Juna ove godine pridružio sam se predsedniku Vučiću u jednom od njegovih prvih zvaničnih koraka kada su SAD Srbiji donirale i isporučile 19 vozila Hamvi kako bi podržale srpsko učešće u operacijama UN širom planete. Time je ukupan broj besplatno dostavljenih Hamvija u okviru našeg programa Vojnog finansiranja u inostranstvu (FMF) uvećan na 40. U stvari, SAD su u poslednjih šest godina Srbiji uputile više od 22 miliona dolara bezbednosne pomoći za modernizaciju odbrane i obuku. U istom periodu Srbija je za više nego deset puta uvećala svoje doprinose operacijama UN za održavanje mira. Naš strateški cilj za Srbiju je takođe strateški cilj ove vlade: integrisanje sa EU. To je bila ključna poruka koju je predsednik Vučić čuo kada je u julu posetio Vašington. Mi smo posvećeni partneri u naporima Srbije ka reformama koje vode tom cilju. Od 2000. godine doprineli smo sa milijardu dolara ekonomske i bezbednosne podrške Srbiji da dostigne taj cilj. Protekle godine Srbija je otvorila brojna nova poglavlja u procesu pristupanja EU. Godina 2018. doneće nove izazove ekonomskim i strukturalnim reformama, racionalizaciji javnog sektora, unapređenju zdravstvenog i obrazovnog sistema, suzbijanju korupcije, normalizaciji odnosa sa Kosovom i drugim koracima ka pomirenju sa ostalim susedima Srbije i - što je možda najvažnije - izgradnji građanskih institucija koje unapređuju vladavinu prava, nezavisno pravosuđe i jake, zdrave medije koji su temelj snažne i dinamične demokratije. Međutim, ja ostajem optimista kada je reč o perspektivama Srbije i rešen sam da učinim sve što mogu na snaženju i produbljivanju naših bilateralnih veza. Autor je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji
  10. Kako je za Tango Six zvanično potvrđeno u Ministarstvu odbrane Srbije, u domaći Vazduhoplovni zavod ‘’Moma Stanojlović’’ na Batajnici, na remont su pre izvesnog vremena stigla dva transportna višenamenska helikoptera Mi-17 koji pripadaju Ministarstvu unutrašnjih poslova Makedonije. Nezvanično saznajemo i da su makedonski helikopteri, u razmaku od par dana, na batajnički aerodrom sleteli još krajem novembra. Imajući u vidu da je reč o međudržavnom poslu nije teško zaključiti da se on obavlja preko kompanije Jugoimport SDPR. Takođe, kako naš vazduhoplovni zavod do sada nikada samostalno nije radio remont helikoptera Mi-17 najverovatnije je reč o tesnoj saradnji sa Rusima, jer ne samo da se radi o Mi-17 već su Makedonci poslali noviju verziju ovog helikoptera – Mi-171. Interesantno da je Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin još 13. septembraove godine, na sednici Odbora za bezbednost i unutrašnje poslove Narodne skupštine, izjavio da naš vazduhoplovni zavod trenutno radi na remontu makedonskih helikoptera Mi-17. Do sada je međutim u ‘’Momi’’ rađen samo remont helikoptera Mi-8T a njegovi zaposleni su učestvovali i u određenim aktivnostima prilikom remonta dva Mi-17 za Vojsku Srbije koji su tokom 2010.upravo u ovom zavodu izvršili ruski stručnjaci. Treba reći i da su određena iskustva na novijim verzijama ruskih Mi-17, stručnjaci VZ ‘’Moma Stanojlović’’ stekli i prilikom modifikacije i modernizacije helikoptera Mi-17V-5 i Mi-171Š RV Iraka kada je rađeno na unapređenju njihovih borbenih mogućnosti, ugradnjom nove elektronske opreme i integracijom novog naoružanja. Ovaj posao, koji je takođe vodio Jugoimport SDPR, odrađen je pre nekoliko godina. Testiranje koncepta „regionalnog remontnog centra za ruske helikoptere“? / Foto: Igor Božinovski Moguće je da je ovo prvi konkretan pokušaj da vazduhoplovni zavod iz Batajnice zaista jednom postane regionalni remontni centar za ruske helikoptere familije Mi-8 i 17, što je već nekoliko puta najavljivano, kako iz Rusije tako i od domaćih političara. Postavlja se međutim pitanje da li je to i dalje realno s obzirom da su se okolne države već snašle, Mađarska je svoje Mi-17 remontovala u Rusiji, za remont u Rusiji se po svemu sudeći priprema i Hrvatska (u pitanju su helikopteri Mi-171Š), BiH je to poveravala Ukrajini, Bugarska to sama radi a Makedonija je vojne primerke remontovala u Litvaniji. Zanimljivo je da su Makedonci na svojim policijskim Mi-17 u hrvatskom zavodu ZTC iz Velike Gorice februara 2016. godine odradili preglede sistema helikoptera, njihovih motora kao i radioničko ispitivanje sistema infracrvene opreme. Ovaj posao obavljen je uz stručnu pomoć i saradnju posada i tehničkog sastava Helikopterske jedinice MUP-a Makedonije. Ova formacija danas raspolaže sa dva helikoptera Mi-171 i jednim Mi-17V-5. Dva Mi-171 nabavljena su krajem novembra 2008. godine preko litvanske kompanije Aviabaltika Aviation iz Kaunasa pod ugovorom koji je vredeo 20,4 miliona dolara dok su krajem decembra iste godine preko jedne finske kompanije naručena i dva helikoptera Mi-17V-5 u vrednosti od 21,7 miliona dolara. Helikopter Mi-17V-5 srušio se 10. jula 2014. prilikom noćnog trenažnog leta a sva četiri člana posade su poginula. Živojin BANKOVIĆ
  11. Korisnici Fejsbuka u Srbiji mogli su da primete veliku promenu pošto su sa stranice za priliv vesti ("njuz fid") uklonjene objave organizacija, a slovački novinar Filip Struharik naveo je da je to slučaj u svega šest zemalja. Foto: Getty Prema Struhariku, uredniku slovačkih novina "Denik n" (Dnevnik N), Fejsbuk je u Slovačkoj, Srbiji, Kambodži, Šri Lanki, Boliviji i Gvatemali na primarnom "njuz fidu" ostavio samo objave prijatelja i plaćene reklame (sponsored posts), navodi portal Midijum (Medium.com). Objave (postovi) organizacija, odnosno stranica (Page) izmeštene su u poseban deo (Explore feed), a da bi one bile vraćene u glavni "njuz fid", te stranice za to moraju da plate. Struharik je naveo da mu je zvaničnik kompanije Fejsbuk rekao da je reč o eksperimentu koji će trajati nekoliko meseci i da nema planova da se promena uvede na globalnom nivou. Promena je u Srbiji i drugih pet zemalja nesumnjivo uticala na znatno smanjenje vidljivosti objava (reach) stranica, a verovatno će najviše biti pogođeni oni koji imaju česte objave, kao što su mediji. Struharik je naveo da su profili nekih slovačkih organizacija, odnosno stranice (Pages), imali u četvrtak i petak pad vidljivosti objava za čak dve trećine u odnosu na period pre uvođenja promene. Stranice slovačkih medija beleže četiri puta manju interakciju, merenu lajkovima, komentarima i prosleđivanjem (share), ali Struharik dodaje da je promena pogodila samo manje medije, a ne i najveće koji imaju velik broj pratilaca. B92 Tehnopolis https://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?yyyy=2017&mm=10&nav_id=1317551
  12. Milan Nikolic

    Srbija - Rusija, EP u Istanbulu

    Jeste da su nam braca, ali moramo im pokazati maksimalnu igru. Veceras od 20:30h.
  13. U malom istraživanju na reprezentativnom uzorku od 1200 ispitanika, u intervjuima licem u lice, imali smo četiri pitanja o odnosu građana Srbije prema drugim zemljam - i mnogo različitih odgovora na ta pitanja. Tu sliku o mnogo različitih odgovora kvari podatak da u proseku na ova četiri pitanja nije odgovorila četvrtina ispitanika. Četiri ključna nalaza: 1) Natpolovičan broj ispitanika je za Srbiju bez vojnih baza (53%), a ako već mora da ih bude, onda je tu Rusija (20%). 2) Rusija je najveći prijatelj Srbije (41%). 3) Najčešće se kao zemlja u kojoj bi ispitanici voleli da žive, navodi Nemačka (11%), Švajcarska (7%), Austrija, Italija, Švedska (po 5%)… 4) Ispitanici bi svojoj deci za život i rad preporučili Nemačku (16%), Švajcarsku (7%), Austriju i Italiju (po 5%), Švedsku i Norvešku (po 4%)… (Prvo pitanje: Dakle, kad je reč o parama pričamo o Nemačkoj, Švajcarskoj…) (Drugo pitanje: A kad je reč o budućnosti, opet Nemačka!) (Treće pitanje: A kad je reč o ljubavi, onda metafizički odgovor – Rusija!) (Četvrto pitanje: A kad je reč o nama…i vojnim bazama – Titov odgovor!) Preferencije i sociodemografska obeležja Ispitivali smo relacije preferencije pojedinih zemalja i sociodemografskih obeležja. Našli smo da pol ispitanika nije ni iole statistički u značajnom odnosu sa odgovorima, a da je nešto izrazitija povezanost odgovora sa starošću ispitanika i njihovim radnim statusom. Na kraju smo dali i nekoliko naznaka o povezanosti preferencije stranih zemalja i izborne/političke orijentacije građana. Starost: najmlađi ispitanici više od ostalih preferiraju Nemačku kao zemlju u kojoj bi voleli da žive – tako misli svaki šesti ispitanik među onima koji imaju između 18 i 25 godina, a u proseku Nemačku preferira svaki deseti ispitanik. Ispitanici do 45 godina starosti manje od ostalih se izjašnjavaju da ne bi menjali Srbiju ni zašta, a pogotovo oni najmlađi. Najstariji ispitanici (75 i više godina) samo u 2% slučajeva biraju Nemačku, dok je za Srbiju vezano 32% (za razliku od proseka – 17%). Kad je reč o tome koju bi zemlju preporučili deci, po potpunom odsustvu izbora Srbije karakterišu se najmađi ispitanici, a po vezanosti za Srbiju, stariji od 65 godina. Broj ne-odgovora na ovo pitanje najveći je kod najstarijih a najmanji kod najmlađih. Izbor Rusije kao najvećeg prijatelja Srbije raste sa starenjem; rusofilija karakteriše 32% najmlađih, a čak 52% najstarijih ispitanika. Školska sprema jedino diferencira naš uzorak ispitanika u slučaju preferencije zemlje u kojoj bi najradije živeli. Tu nalazimo da sa rastom obraazovanja opada vezanost za Srbiju kao zemlju u kojoj bi najradije živeli: 28%-11%-12%-9%, a prosek je 17%. Radni status donekle diferencira odgovore u izboru zemlje u kojoj bi voleli da živimo – Nemačku nešto malo više biraju zaposleni u državnoj službi i nezaposleni po 15% u odnosu na prosek od 10%. Po malom broju ne-odgovora izdvajaju se učenici i studenti, kao i zaposleni u državnoj službi, a po velikom broju ne-odgovora penzioneri i poljoprivrednici. Nemačku bi svojoj deci više od ostalih preporučile domaćice (21% naspram proseka od 15. Broj ne-odgovora je najmanji kod zaposlenih u državnoj služni (14%), a najveći kod penzionera (29%). Rusiju kao najvećeg prijatelja Srbije manje od proseka navode domaćice (26% naspram 39%). Domaćice se izdvajaju i po velikom broju ne-odgovora na ovo pitanje (36%), a po malom broju ne-odgovora zaposleni u državnoj službi (17%). Političke orijentacije su, razumljivo, povezane sa preferencijama stranih zemalja. Orijentacije smo indicirali na osnovu glasanja na prethodnim predsednički m izborima i na osnovu izjave o tome za koga bi ispitanici glasali na sledećim parlamentarnim izborima. Zbog malog broja ispitanika koji nisu glasali za Vučića i onih koji neće glasati za naprednjake, posmatraćemo samo relaciju prema Vučiću u kontekstu preferencije drugih zemalja. Nalazi ovog istraživanja upućuju na nšto veću vezanost za Rusiju onih koji su glasali za Vučića i onih koji će glasati za naprednjake. Ispitanici koji su glasali za Vučića vide Rusiju kao najvećeg prijatelja Srbije u 51% slučajeva, a oni koji će glasati za naprednjake u 54% slučajeva (dok je prosek za uzorak 39%). Oni koji su glasali za Vučića „dali“ bi baze u Srbiji – samo Rusiji u 28% slučajeva, a prosek je 20%. Na kraju, 21% Vučićevih glasača bi svojoj deci preporučili Nemačku, a opšti prosek je 15%. Prilog: A da nije, možda, ljubav jednostrana? U sistematski istraživanjima ruskog Levada centra, od 2006. godine istražuje se koje zemlje Ruski građani smatraju prijateljskim. U istraživanju obavljenom prošle godine, Srbija je na 12-om mestu. Ispred Srbije su: Belorusija, Kazahstan, Kina, Indija, Jermenija, Kuba, Sirija, Uzbekistan, Azerbejdzan, Venecuela. – Pogledati tabelu u prilogu (http://www.levada.ru/2016/06/02/13400/ pristup 5.9.2017.) “ДРУЗЬЯ” И “ВРАГИ” РОССИИ НАЗОВИТЕ ПЯТЬ СТРАН, КОТОРЫЕ ВЫ МОГЛИ БЫ НАЗВАТЬ НАИБОЛЕЕ БЛИЗКИМИ ДРУЗЬЯМИ, СОЮЗНИКАМИ РОССИИ? (несколько вариантов ответа; ответы ранжированы по последнему замеру) 2006 2007 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Беларусь 47 38 50 49 35 34 46 51 55 50 Казахстан 33 39 38 32 33 28 31 37 41 39 Китай 24 19 18 16 18 16 20 40 43 34 Индия 15 14 12 14 16 9 7 13 18 18 Армения 14 15 15 15 11 11 12 15 18 13 Куба – 8 11 10 13 8 9 10 14 10 Сирия 1 1 1 1 1 2 2 4 2 10 Узбекистан 6 6 9 5 7 5 5 6 8 9 Азербайджан 7 5 10 8 9 9 8 9 11 7 Киргизия 7 7 9 4 6 5 5 6 10 7 Венесуэла – 2 8 10 6 5 6 5 9 6 Сербия 4 3 5 5 4 4 3 5 8 6 Таджикистан 3 7 9 4 5 4 5 8 7 6 Япония 6 5 5 5 5 4 4 4 2 5 Бразилия – – – – – – – – – 5 Болгария 10 9 9 8 9 7 10 8 4 4 Греция – – – – – – – – – 4 Вьетнам – – – – – – – – – 4 Болгария 10 9 9 8 9 7 10 8 4 4 Монголия – 3 5 4 5 2 3 3 6 3 Египет 1 2 2 2 5 2 2 2 4 3 Северная Корея 3 2 1 2 4 1 1 3 3 3 Израиль 3 3 3 4 5 4 3 4 2 3 Италия 7 8 5 8 6 7 5 3 1 3 Грузия 3 1 1 1 2 1 2 1 3 2 Германия 22 24 17 24 20 17 14 4 2 2 Иран 4 3 2 2 1 2 1 2 2 2 Молдавия 4 4 5 5 4 4 6 7 2 2 Испания – – – – – – – – – 2 Туркмения 2 8 5 1 3 2 2 3 4 2 Чехия 2 2 1 2 2 2 3 1 3 2 Франция 8 9 9 11 9 9 4 1 1 2 Украина 10 11 3 20 21 13 16 1 1 2 Финляндия 6 6 5 5 7 6 4 3 1 1 Южная Корея 2 1 1 1 2 1 2 3 1 1 Словакия, Афганистан, Ирак, США, Австрия, Великобритания, Польша, Турция, Австралия, Голландия, ЮАР, Венгрия, Швейцария, Швеция (в мае 2016 г. каждая страна набрала от 0,5% до 1%) 10 Канада, Пакистан, Саудовская Аравия и другие страны (в мае 2016 г. каждая страна набрала 2 Нет таких 13 10 13 11 11 17 15 13 11 14 Затруднились ответить 15 18 14 12 15 18 14 16 14 11 http://www.levada.ru/2016/06/02/13400/ pristup 5.9.2017. Srećko MIHAILOVIĆ
  14. Srbija ima najljepše odjevenu sirotinju na svijetu. Ognjen Daković·Thursday, August 24, 2017 Srbija ima najsuroviji antisocijalni sistem koji svoje stanovnike svodi na bijelo roblje, sa pravom da rade, bez radosti i nade. Srbija je ugledna na svojim periferijama a ohola u svojim centrima, i skroz će da nestane ako se od sebe same ne prepadne. Beograđani i cijela Srbija trpe teror samoproklamovane humane elite i kultur - tregera tamošnjih već 25 godina. To je hermetična manjina. U Srbiji ne postoje regije, osim nominalno. Postoji samo Beograd kojem svi imamo da punimo guzicu, dok Srbija najzad ne opusti. Beograd je neodrživ, kao jama bezdanica. Uslijed toga je Južna Srbija dolina gladi, jer nema ovlasti da rukovodi svojim budžetom. Srbija je prepuna poltrona koji su zarad iščekivanja zaposlenja kadri da svoje ljudsko dostojanstvo podrede partijskoj pokornosti. Srbija je dopustila da joj voda i vazduh postanu zagađani zbog stranih kompanija kojima je omogućeno da do 2030 ne ugrađuju prečišćivače. Srbija nema more, ali ima kopno, za koje je boli kurac. Srbija, zemlja u kojoj ne smeju da umiru babe i dede, zbog beskonačne bede. Srbija će prestati da postoji ako ne počne sebe da se boji. Srbija se plodova prejela ali nove nije posejala. Srbija ne može propasti, ali Srbi mogu. Srbija neće vidjeti lice kulture, sve dok država naličje podržava. Jugoslavija je imala petogodišnji plan, a Srbija nema ni dnevni red. Uzrok propasti Srbije nije u tome što je narav njenih žitelja lenja. Problem su umnožena i nagrađena nepoštenja. To što nisam bio zagovornik velike Srbije, ne znači da mi je milo što je od nje ostalo ovako malo. Otkad pamtim, ekonomija Srbije se stalno oporavlja, a niko i ne pamti da je ikad zdrava i bila. Oporavlja se od vlasti svake naopake. Nema oporavka Srbije, ukoliko se ne preduzmu radne akcije u svrhu izgradnje infrastrukture i industrije. Kakve crne strane investicije. Vlado Srbije, pređi na drugoga. Vlado Srbije, hleb naš navodni daj nam danas. Najveći neprijatelji Srbije, nisu njeni zakoni, nego njene sudije. Srbija oskudjeva u ludnicama, ali ne i ludacima. Srbija oskudeva u zatvorima, ali ne i u zlotvorima. Ludnice i zatvore gradite pa pobijedite. Kafkin "Proces" pravi je ustav Srbije. Ako je Kosovo srce Srbije, onda nam je srce sišlo u pete. U Srbiji možete sve da počnete, ali ništa ne možete da završite. Raspravljaju nebeska i zemaljska Srbija, a problem je u onoj podzemnoj. U Srbiji živi 1.350.000 nepismenih punoletnika. Zabraniti im da glasaju. Kad bi kriminal u Srbiji bio pobijeđen, malo ko bi na slobodi bio viđen. U Srbiji se često dese stabla koja rađaju kese. U sekularnoj Srbiji, na snazi je redovna odbrana od popova. U Srbiji se dnevno ukrade pet miliona evra, dok se narod svađa zbog azilanata, rijalitija, Kosova, popova, lezbejki i pedera. Neumjesno je porediti pisane i elektronske medije u Srbiji sa pornografijom, jer je potonja neuporedivo poštenija, uzbudljivija i bezazlenija. Srbija među šljivama, a knedle u grlima. Nobelova nagradu za rekord u padu standarda, pripala bi Srbiji. Nagrada državu ne obavezuje da u tom rekordu istraje. Otkad imamo demokratiju, otad nemamo industriju. Otkad nemamo industriju, otad imamo lutriju. Na njoj smo izgubili Srbiju. Najprikladnije je osnovati devetu Srbiju, jer je u svim krugovima ostvarila Danteovu komediju. Srbija je ponekad čarobna frula, ali je najčešće truba. Ognjen Daković https://www.facebook.com/notes/ognjen-daković/srbija-ima-najljepše-odjevenu-sirotinju-na-svijetu/10155789031999497/?fref=mentions
  15. Vanredni inspekcijski nadzor Direktorata civilnog vazduhoplovstva (DCV) nad avio-prevoznikom Er Srbija, Aerodromom Nikola Tesla i pružaocem usluga zemaljskog opsluživanja „Air Serbia grounding services“, započet je 10. avgusta, saopšteno je iz DCV-a. Kako navode, nadzor je započet zbog događaja prilikom registracije putnika 06. avgusta za let JU 184, sa poletanjem za Tivat u 17:05 časova: – Tokom inspekcijskog nadzora izvršen je uvid u procedure avio-prevozioca u kojima je opisan postupak koji primenjuje avio-prevozilac u slučaju prijema na let putnika sa posebnim potrebama. Shodno navedenim procedurama prilikom registracije putnika za let, lice koje vrši tu registraciju dužno je da izvrši preliminarnu procenu putnika za let, što je i učinjeno , a o čemu je obavešten šef smene zastupnika avio-prevozioca, koji je poštujući navedenu proceduru, zajedno sa putnikom i pratiocem otišao do dežurnog lekara na aerodromu „Nikola Tesla“. Lekar je izvršio procenu spremnosti putnika za let i utvrdio da putnik u datom trenutku i stanju nije bio spreman za let. Nakon izvršene procene lekara, predstavnik avio-prevozioca na aerodromu doneo je odluku da se putniku uskrati ukrcavanje u vazduhoplov. – Prema rečima Direktorata, u toku vanrednog inspekcijskog nadzora izvršen je i uvid u zapise iz rezervacionog sistema koji koristi avio-prevoznik gde je utvrđeno da rezervacija putnika kome je uskraćeno ukrcavanje nije sadržala informaciju da se radi o putniku sa posebnim potrebama. Tada je takođe utvrđeno je da je avio-prevoznik poštovao odredbe procedura navedenih u priručniku, kao i da nije bilo povrede Zakona o vazdušnom saobraćaju i Zakona o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju. – Direktorat podseća, da svi putnici imaju pravo da prilikom rezervacije karata prijave putovanje i lica sa posebnim potrebama kako bi takvim licima bili omogućeni uslovi za prihvat i prioritetno ukrcavanje u vazduhoplov. – kažu iz DCV-a. Marta LUTOVAC
  16. Strane kompanije drže oko 80 odsto proizvodnje flaširane vode u našoj zemlji Srbija je u tišini prodala izvorišta * Nada Vidović: Bez javne rasprave i saglasnosti građana za 60 miliona evra prodata su izvorišta, novac nije iskorišćen da se reše problemi vodosnabdevanja u gradovima * Novi korak je priprema za privatizaciju gradskih vodovoda, čime bi u potpunosti izgubili samostalnost u raspolaganju tim resursom Gotovo 80 odsto flaširane vode iz srpskih izvora proizvode fabrike koje su u rukama stranih kompanija. Od oko 300 izvorišta, tek trećina, ali najkvalitetnijih i najbogatijih, koristi se za plasman na tržište, a s obzirom na to da je reč o strateškoj sirovini, kojom će se u budućnosti meriti bogatstvo nacija, malo je učinjeno na zaštiti tog resursa. 10 Piše: Miroslava Pudar, M. N. Stevanović Beograd, Zrenjanin 03. jun 2016. 20:11 Foto: Fonet - Srbija je u tišini prodala izvorišta vode bez javne rasprave, bez mišljenja javnosti i saglasnosti svojih građana. Naša zemlja nije iskoristila šansu da kroz svoj najbogatiji prirodni resurs državu pretvori u strateški važnu i bogatu zemlju. Tih 60 miliona evra ostvarenih prodajom nije iskorišteno da se reše problemi sa vodosnabdevanjem u našim gradovima - kaže ekonomistkinja Nada Vidović. Ona je na predavanju pod nazivom "Voda kao javno dobro ili strateški interes", koje je organizovao Zrenjaninski socijalni forum, upozorila na novi korak koji se priprema, a to je privatizacija javnih vodovoda, čime Srbija u potpunosti gubi samostalnost u raspolaganju ovim resursom. Vidovićeva je podsetila da izvorom Vlasinačke Rose, koja inače drži gotovo 15 odsto srpskog tržišta flaširanih voda, sada upravlja jedna od najvećih kompanija i eksploatatora vodnih resursa širom sveta, kompanija Koka-Kola. - U februaru 2005. godine svetske kompanije Koka-Kola i Koka- Kola HBC kupile su po ceni od 21,5 miliona evra srpsku fabriku Vlasinka koja proizvodi mineralnu vodu "Rosa". U tom regionu sada se pribojavaju da sledi nestašica vode, i da će Koka-Kola pokušati da iscrpi što više može vode za što kraće vreme, čime će oštetiti ravnotežu prirodnih podzemnih rezervoara, koji često zavise jedan od drugog. Koka-Kola je to isto već uradila u Ugandi – tvrdi Vidovićeva. Ona ukazuje da su strane firme do izvorišta vode dolazile i putem Beogradske berze, kupovinom akcija punionica vode, što je slučaj prehrambene industrije "Kolinska" iz Slovenije, koja je 2002. godine prva stekla vlasništvo nad "Palanačkim kiseljakom" iz Smederevske Palanke, tako što je otkupila kontrolni paket akcija na berzi. Jedna od najznačajnih privatizacija fabrika vode u Srbiji, ističe Vidovićeva, odigrala se 2004. godine, kad je većinski paket akcija srpskog Brenda "Knjaz Miloš" iz Aranđelovca otkupila Danube Food Group. Inače, tom fabrikom koja drži 24,36 odsto srpskog tržišta flaširanih voda danas upravlja holandski Clates holding koji je pod kontrolom takođe holandskog Adriatic BidCo B. V. Druga po prodaji, BB Minakva, koja drži 18,5 odsto tržišta, u vlasništvu je Global Water investment grupe sa Devičanskih ostrva. Vidovićeva dodaje da su za 26,5 miliona evra Beogradsku industriju piva, koja eksploatiše i flašira mineralnu vodu, kupili u julu 2007. godine litvanska firma Alita i švedska United Nordic Beverages. Takođe, u septembru 2008. godine, za četiri miliona evra država je prodala preduzeće "Nova Sloga" iz Trstenika, koje proizvodi "Mivelu", jednu od najkvalitetnijih domaćih voda čiji je tržišni udeo sada nešto iznad pet odsto. Kupac “Mivele” je beogradski Frikom, čiji je vlasnik Agrokor, hrvatskog biznismena i prema Forbsovoj listi jednog od najbogatijih ljudi na Balkanu - Ivice Todorića. U vlasništvu domaćih firmi ostala je fabrika mineralne vode "Heba" iz Bujanovca, prodata je u novembru 2008. godine, za 2,5 miliona evra preduzeću Nektar iz Bačke Palanke. Slično je i sa prokupačkim "Milanom Toplicom", koga je u aprilu 2011. država prodala za 165 miliona dinara beogradskom preduzeću Invest-import international. Međutim, Vidovićeva upozorava da na prodaju čekaju još i Ribarska banja, Banja Žubor, Specijalna bolnica Banja Koviljača, kao i druge specijalne bolnice koje se, ne slučajno, nalaze na izvorima geotermalnih ili mineralima bogatih voda. Povratak Vodavode Do pre nekoliko godina na srpskom tržištu dominantan domaći brend bila je Vodavoda, koja je započela i izvoznu ekspanziju. Ipak, nakon što je fabriku preuzeo poznati košarkaš Vlade Divac, ona je zapala u teškoće, u jednom trenutku se verovalo da će izvorišta i oprema biti prodati kompaniji iz Bahreina, ali je te planove sprečilo otvaranje stečaja. Spor oko vlasništva tog preduzeća, između osnivača Vojina Đorđevića i Divca, još uvek traje. Đorđević je u međuvremenu na svom izvoru u susedstvu prve fabrike otvorio novo postrojenje i Vodavoda je ponovo počela da se bori za poziciju u domaćim trgovinama, dok je put ka kupcima sa Dalekog istoka već uveliko trasiran. Žalba Povereniku Da priča o eksploataciji vode nije za vlast ugodna, signalizira činjenica da od Ministarstva poljoprivrede Danas ni posle više od mesec dana nije mogao da dobije podatke o tome koliko država naplaćuje naknadu za eksploataciju tog dobra, koliko je pojedinačno zaduženje domaćih fabrika kao i to koje od njih i koliko duguju po tom osnovu. Zbog ćutanja administracije Danas je podneo žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja. http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/srbija_je_u_tisini_prodala_izvorista.4.html?news_id=321626
  17. Čuli ste sigurno par puta na televiziji kako članovi Vlade Srbije ubeđuju narod da zdravstvene kartice, građavinske dozvole, katastar itd. mogu obaviti od kuće. Sve je to lepo i fino, ali postoji jedan problem. Problem je taj, što veza sa serverom eUprave je nezaštićena. Primetićete da ako odete na sajt eUprave, videćete znak obaveštenja u vašem browser-u da sajt koji koristite ne koristi "https" protokol, i da se ne preporučuje nikakvo unošenje osetljivih podataka jer cyber kriminalci mogu zloupotrebiti vaše informacije. Kao što su krađa indentiteta i drugo.
  18. Srbija jedna od retkih zemalja u kojoj porodiljsko traje 12 meseci i dobijate PUNU PLATU Za razliku od Amerike, gde ne postoji obavezno plaćeno porodiljsko bolovanje, Srbija spada u one zemalja u kojoj se vodi računa o porodici. Naime, posle rođenja deteta, zaposleni roditelji imaju pravo na 12 meseci odsustva, koje im je plaćeno. Dolazak novog člana porodice osim neizmerne sreće i radosti za roditelje nosi sa sobom veliku odgovornost i mnogobrojne obaveze, od opremanje dečje sobe, kupovina benkica, flašica, cucli i ostale opreme neophodne za novorođenče. Osim neprospavanih noći mame i tate u Srbiji ne moraju da brinu da li im je plaćeno odsustvo sa posla. Za bolovanje zbog nege deteta imaju pravo i očevi Porodiljsko bolovanje u našoj zemlji traje tri meseca, od datuma otvaranja do navršena bebina tri meseca, i na njega ima pravo samo majka. Posle porodiljskog, nastavlja se bolovanje radi nege deteta koje u slučaju prvog i drugog deteta traju 9 meseci (ukupno 12 s porodiljskim), a u slučaju 3. i 4. deteta 21 mesec (ukupno 24 sa porodiljskim odsustvom). Važno je napomenuti da na odsustvo radi nege deteta podjednako pravo ima i otac (u slučaju da se majka vraća na posao), i to u slučaju 1. i 2. deteta devet, a u slučaju 3. i 4. deteta 21 mesec. Primera radi, Zakonom o porodičnom i zdravstvenom bolovanju omogućava zaposlenima u Americi da uzmu samo 12 nedelja neplaćenog odsustva sa posla zbog rođenja ili usvajanja deteta, uz radno mesto koje ih čeka po isteku tog perioda. Ipak, manje od 60 odsto žena ispunjava veoma zahtevne kriterijume kako bi ostvarile pravo na porodiljsko odsustvo po ovom zakonu, što znači da je preko 40 odsto novih majki prepušteno da se same snalaze. Osim toga, statistika pokazuje da samo 12 odsto Amerikanki ima pristup plaćenom porodiljskom odsustvu, kao i da samo 5 odsto radnica sa malim platama prima novčanu nadoknadu dok su kod kuće sa bebom. Dobijaju 100 odsto plate U Srbiji, porodilja koja je neprekidno i neposredno bila zaposlena kod poslodavca duže od šest meseci tokom odsustva dobija 100 odsto plate. Odnedavno, porodilje i trudnice su zaštićene i Zakonom o radu, po kome ni u kom slučaju ne mogu dobiti otkaz. Naime, ukoliko je majka zaposlena na određeno vreme, po isteku ugovora on se automatski obnavlja, pa je nemoguće da žena ostane bez posla dok je na trudničkom, porodiljskom odnosno odsustvu zbog nege deteta. Ista situacija važi i kada je trudničko bolovanje u pitanju. Ukoliko majka ima rizičnu trudnoću i neophodno je da bude na polovanju, trudničko se isplaćuje u visini cele plate. U zemljama EU, minimalno porodiljsko odsustvo je 20 nedelja (pet meseci), odlukom Evropskog parlamenta, s tim što u večini zemalja ono traje do šest meseci, ili drugačije, u skladu sa politikom pojedinačnog poslodavca. Izvor
  19. http://www.globalmediaplanet.info/srbija-iz-arapskih-emirata-uvozi-ulje-proizvedeno-u-srbiji/ Srbija iz Arapskih Emirata uvozi ulje proizvedeno u Srbiji! Znali smo da će Arapi fino da zarade na projektu „Beograd na vodi“, ali, po svemu sudeći, omiljeni partneri vlade Srbije našli su još jedan način kako da se okoriste na Srbima. Naime, na rafovima prodavnica u Srbiji pojavilo se suncokretovo ulje uvezeno iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osim što je neobično da takav proizvod dolazi iz zemlje koja nema nikakve veze sa zemljoradnjom, još crnje je što se prodaje ulje proizvedeno u – Srbiji. Iako se u levom uglu vidi da na boci piše da nije za prodaju („not for sale“), u komentarima na Twitter mreži jedan korisnik je napisao da je ulje kupljeno u Leskovcu! Nakon toga usledila su tumačenja kako je sve to moguće. Na kraju se javio i korisnik koji je naveo gde se i po kojoj ceni ulje prodaje.
  20. JESSY

    Srbija danas slavi Svetski dan muzike

    Svetski dan muzike biće danas obeležen u Srbiji i svetu nizom besplatnih koncerata za različite uzraste i ukuse. Foto: Teodora Ćirić / PromoJosipa Lisac nastupa u Kragujevcu Muzička omladina Beograda organizuje u Umetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić muzički festival 49. Kalemegdanski sutoni. U Kolarčevoj zadužbini biće upriličena izložba i koncerti pijaniste Ernesta Soa iz Hong Konga, ansambl Sensartika i kvintet udaraljki Elemental Culture Collective, dok će u Etnografskom muzeju nastupiti jedna od najpoznatijih etno pevačica Balkana Milica Milisavljević Dugalić. U Crkvi Svetog Petra u Makedonskoj 23 u 19h koncert će održati čembalistkinja Jovana Topalov. Besplatne koncerte u Pionirskom parku i Knez Mihailovoj ulici prirediće ArtLink mladi virtuozi dok će u Studentskom parku nastupiti Dečiji hor RTS-a. Novi serijal letnjih koncerata na Zidiću ispred Doma omladine otvoriće baš na Svetski dan muzike VIS Nebograd, sastav koji čine polaznici muzičke radionice namenjene osobama sa autizmom. Ove godine, Muzička omladina Novog Sada se opredelila da sadržaje posveti mališanima. Foto: Promo U Svečanoj sali Gradske kuće u 11h biće izvedena predstava Priča o Barbaru, malom slonu. Na Brodu Cepelin održaće se Likovna radionica za mlade HAND’S art u 16 časova. Potom, Kreativi pogon: Performans/animacija Novosađana, u 19h a u Kulturnom skloništu biće održan koncert od 20h. Josipa Lisac nastupiće u Kragujevcu, u okviru Arsenal festa. Na koncertu na prostoru Velikog parka Studentskog kulturnog centra u Kragujevcu, nastupaju Kragujevačko pevačko društvo sa projektom Summertime i francuska kantautorka Adélys. U centru Požarevca, a nastupiće duvački orkestar i učenici požarevačke Muzičke škole "Stevan Mokranjac" pod rukovodstvom Ilije Rajkovića Prvi dan leta, 21. jun, posvećen je Svetskom danu muzike zahvaljujući nekadašnjem francuskom ministru kulture Žaku Langu koji je predložio je da se najduži dan u godini širom Francuske proslavlja besplatnim koncertima. Evropska povelja o prazniku muzike potpisana je 1997. u Budimpešti, a među potpisnicama su bile Francuska, Češka, Španija, Italija, Grčka i Turska. Svetski dan muzike danas proslavlja više od 100 država. http://www.blic.rs/kultura/vesti/srbija-danas-slavi-svetski-dan-muzike/mxfx4fp
  21. Povodom obeležavanja 90. godišnjice, Er Srbija (Air Serbia) postaviće poseban amblem na svoje avione, saopšteno je iz kompanije. – Amblem se postavlja na 21 Erbasov, Boingov i ATR-ov avion u celoj floti, i biće jasno vidljiv na trupu aviona. Ovim amblemom ukazuje se počast bogatoj istoriji Er Srbije, tako što on u svom dizajnu spaja aktuelni logo sa dvoglavim orlom i logotipe svih svojih prethodnika – kompanija Aeroput, JAT i Jat ervejz. – navode u kompaniji. A 319 sa specijalnim amblemom / Foto: Air Serbia Avio-kompanija je prvobitno osnovana 17. juna 1927. godine pod imenom Aeroput, što Er Srbiju čini osmom najstarijom avio-kompanijom na svetu koja još uvek posluje. – Svega nekoliko avio-kompanija na svetu ima istoriju dugu 90 godina, kao što ima Er Srbija, što ovaj jubilej čini veoma značajnim. – izjavio je generalni direktor Er Srbije, Dane Kondić. Dina ĐORĐEVIĆ
  22. Vest o potpisivanju ugovora Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova sa Erbas Grupom o nabavci 9 helikoptera H145M krajem prošle godine sadržala je i kraće odrednice „dodatnih“ elemenata prvog većeg (ne-polovnog) zanavljanja vazduhoplovne tehnike nakon nekoliko decenija. Srbija je uspela da ispregovara paket industrijske saradnje koji, ukoliko se uspešno realizuje, može potencijalno preporoditi Vazduhoplovni zavod Moma Stanojlović i znatno unaprediti vazduhoplovno-tehnološki nivo pre svih RV i PVO. Koliko će drastičan tehnološki skok iskusiti piloti i tehničari vojske i policije, šta detaljnije stoji u širem ugovoru o saradnji, koji su dalji planovi evropskog proizvođača i šta želi da proda Srbiji kada se završi priča oko helikoptera, njihove isporuke, obuke ljudstva i Mome, za Tango Six portal u svom prvom većem intervjuu za neki medij u Srbiji govori Cezar Sančez Lopez, potpredsednik Erbasa za Jugoistočnu Evropu i Izrael. Kako se najavljene aktivnosti u našoj zemlji porede sa trenutnim poslovima ili planovima Erbasa u regionu? Erbas je prisutan u regionu bivše Jugoslavije više decenija. Na primer, u radnim 80-tim jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo modernizovalo je svoju flotu helikoptera francuskim Gazelama (Aerospatiale – Division Helicopters, danas Airbus Helicopters) u formi licencne domaće proizvodnje SOKO Gazela helikoptera koji su i danas u službi u regionu. Erbas je globalni lider u aeronautici, svemirskim operacijama i srodnim uslugama sa evropskim korenima, i Erbas danas predstavlja rezultat višedecenijske saradnje Evropljana. Saradnja je ključan deo Erbasovog DNK i to se uspešno sada dokazuje u Srbiji. Mi smo željni da produžimo ovu saradnju na ceo region. To može podrazumevati našu diviziju Komercijalnih letelica (Commercial Aircraft) – kao vodećeg proizvođača inovativnih putničkih aviona, diviziju fokusiranu na naoružanje i svemirske operacije (Defence and Space) koja je lider u ovoj oblasti u Evropi, kroz kroju tržištu pružamo platforme u formi letećih tankera, borbenih i transportnih letelica kao i visokosofisticirane sisteme koji se upotrebljavaju van naše atmosfere i konačno Erbas Helikopters gde nudimo najširu gamu civilnih i vojnih helikoptera na planeti. Ugovor sa Erbasom nije centriran isključivo na nabavci helikoptera. Erbas planira da promoviše Momu kao sertifikovani centar za održavanje Gazela. / Foto: Neda Mojsilović, Tango Six Naš adut je pružanje novih ekonomskih perspektiva i benefita za region. Želja nam je da utabamo put nekoj novoj regionalnoj industrijskoj i tehnološkoj bazi donoseći time novu kategoriju standarda i ono što je najzanimljivije, želimo da doprinesemo uključivanju naučno-istraživačkih centara u regionu u aktivnosti kojima se Erbas bavi. Sve u svemu, ovo o čemu pričam, nije toliko jednostavno kao što su na primer ugovori o kupovini helikoptera, već govorimo o strateškom potezu sa političkom, evropskom, i ekonomskom pozadinom. Stručna javnost će u mesecima koji slede biti fokusirana na nabavku helikoptera H145M ali Erbas, kao grupa, započinje širu poslovnu i tehnološku saradnju sa Srbijom. Možete li za čitaoce Tango Sixa navesti koje su sve aktivnosti planirane? Kao što ste primetili, nivo saradnje sa Srbijom nadilazi priču sa nabavkom helikoptera. Na strani putničkih aviona, Er Srbija trenutno leti na 10 aviona tipa A320 koji su kičma njene flote i pogon uspešnog rasta. Takođe, 23. juna 2016. Er Srbija je otpočela sa non-stop letovima do Njujorka sa našim A330-200. To je, kao što znate, prva transatlanska non-stop ruta koju obavlja neka avio-kompanija bivše Jugoslavije još od 1992. Kako čujemo ona je uspešna i nadamo se da će Er Srbija nastaviti sa sličnim operacijama. Kada pričamo o helikopterima, prepoznali smo neke oblasti u kojima smo ubeđeni da saradnja sa Srbijom može biti unapređena. Jedna od tih oblasti je HEMS (Helicopters for Emergency Medical Service). Ovo je visokospecijalistička oblast koja u mnogim slučajevima predstavlja jasnu medicinsku potrebu i nekada jedinu alternativu klasičnim hitnim medicinskim intervencijama i kao takva ima veliki uticaj na društvenu zajednicu. Na primer, jedan kompletno opremljen i deklarisan HEMS helikopter može, u proseku, da spasi 1000 života u jednoj godini, često za manju ukupnu cenu od bilo koje druge alternative. Erbas Helikopteri su globalni lideri u ovoj areni – 60% tržišta je naše na celom svetu, 70% u Evropi. Naši helikopteri spašavaju tri života svakog minuta u proseku globalno i željni smo da otvorimo dijalog sa vašim vlastima i stejkholderima kako bi našli najbolje moguće rešenje za Srbiju. Erbas spreman i za premijeru pred sajamskom publikom – prvo pojavljivanje na Partneru za dve nedelje / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Vratimo se na najbitniji projekat trenutno, nabavku H145M. Koliko su trajali pregovori sa našim vojnim i državnim zvaničnicima? Kako ovakvi poslovi koji uključuju vlade država i zahtevaju, nabavke moraju da poštuju striktne procese i procedure u vezi odobravanja i odluka, što obično traje duže od prodaje privatnim komercijalnim operaterima. U vašem slučaju, možemo reći da su pregovori vremenski bili u okviru normalnih standarda. Izabran je pomenuti helikopter, šta Vam sve pada na pamet kada ga opisujete potencijalnim kupcima? Kao dalja evolucija dokazane BK117/EC145 porodice, H145M uvodi najnovije tehnologije kao što su napredniji dizajn kokpita sa do sada najmodernijim interfejsom čovek-mašina (HMI – Human Machine Interface) i vrunskom Helionix avionikom, nove snažnije motore, unapređenu transmisiju i poznato Fenestron rešenje. Ključna karakteristika H145M je širok spektar raspoloživih, opcionih, paketa za misije koji mogu da budu brzo instalirani ili uklonjeni u zavisnosti od potreba misije. Minuti su u pitanju. Letelica može biti rekonfigurisana iz transportera vojnika ili osoblja u SAR/Medavac misiju sa vitlom i nosilima ili za potrebe specijalnih snaga sa instalacijom kanapa za brzo spuštanje. Može biti pretvorena u nadogradivu „H Force“ oružanu platformu. Ovi paketi misije u kombinaciji sa superiornim performansama i prostranom kabinom čine H145M pravim višenamenskim helikopterom i veoma vrednom vojnom letelicom. Na kraju, ali sigurno ne najmanje bitno, H145M je projektovan oko jednostavnog i optimizovanog rasporeda održavanja, koji mu daje odlučujuću prednost kada govorimo o troškovima ciklusa životnog veka. Možete li nam otkriti segmente ugovora sa Srbijom u više detalja? Dodatna oprema, obuka tehničara i posebno pilota RV i PVO? Bez ulaska u previše detalja tehničke konfiguracije dobijate veoma dobro opremljene višenamenske helikoptere koji mogu ispuniti malopre pomenutu raznolikost misija. Povrh toga, vaš ugovor obezbeđuje veoma širok program obuke za pilote i tehničare, našu tehničku pomoć na lokacijama na kojima ćete bazirati helikoptere i inicijalan broj alata i rezervnih delova koji će osigurati uspešan period uvođenja helikoptera u operativnu upotrebu. „Računamo na ovaj region, pomažemo Srbiji da unapredi svoju vazduhoplovno-industrijsku bazu“ / Foto: Neda Mojsilović Značajan deo ugovora uključuje i sertifikaciju Vazduhoplovnog zavoda „Moma Stanojlović“ i njihovu eventualnu promociju kao ovlašćenog centra za remont helikoptera u regionu. Koliko je realistično da će se ovaj cilj ispuniti i koji su rezultati vaše evaluacije njihovih trenutnih kapaciteta? Kako ispravno navodite, trenutni proces sadrži i sertifikaciju Mome kao zvaničnog centra za održavanje Gazela helikoptera (Airbus Helicopters Maintenance Center) a zatim i promovisanje Mome kao organizacije za održavanje za taj tip helikoptera. Proces je započet u januaru 2017. godine i Erbas Helikopters trenutno razmenjuje tehničke i regulatorne informacije sa Momom sa ciljem da dobiju pomenutu sertifikaciju što je pre moguće. Što se promocije Mome kao centra ovog tipa za helikoptere Gazela tiče to već radimo prema nekoliko entiteta i zemalja. Jednom kada budu u potpunosti sertifikovani Erbas će dodatno promovisati Momu kako bi potencijalno omogućio pristup novim prilikama za održavanje i, potencijalno, mušterijama na globalnom nivou. Takođe, Erbas Helikopters je posvećen da autorizuje Momu za proizvodnju određenih delova za helikoptere tipa Gazela. Opet, taj proces je već u toku i unutar Erbasa smo već oformili tim koji će rukovoditi tim zadatkom sa naše strane. Mi trenutno analiziramo listu rezervnih delova koju je Moma predložila kao kandidate za proizvodnju kojima će trebati naša autorizacija. Neki od ovih delova sa liste biće izrađivani od gume što je čest materijal kada govorimo o nekim delovima za helikoptere. Kada počinju isporuke helikoptera i ko ih dobija prvi, vojska ili policija? Prvi helikopteri biće spremni za tehnički prihvat u Nemačkoj krajem 2018. godine. Od prva dva helikoptera jedan će biti za Ministarstvo odbrane, odnosno Vojsku Srbije a drugi za Ministarstvo unutrašnjih poslova sa intervalom od mesec dana između obe isporuke, tako da možemo reći da će obe službe dobiti helikoptere u skoro isto vreme. Kada će tehničari i piloti početi sa obukama za novi tip? Dogovoreno je da tehničari započnu program obuke u 2018. godini, pre isporuke prvog helikoptera da bi se osiguralo što ranije uvođenje novog tipa u upotrebu u Srbiji jednom kada oni stignu. Međutim, obuka pilota biće obavljena na vašim helikopterima odmah nakon njihovog tehničkog prijema i to će biti u Nemačkoj. Erbas je bio gost, a Vaš kolega jedan od panelista na Vazduhoplovnom Samitu Jugoistočne Evrope u organizaciji Tango Sixa. Kakvi su utisci o našem inauguralnom događaju? I ja sam lično imao priliku da prisustvujem događaju i bio sam zaista impresioniran visokim nivoom prisustva, kvalitetom govornika i panelista, ali i profesionalizmom organizatora. Kada pričamo o događajima, bićete prisutni i na ovogodišnjem Partneru? Erbas će prvi put ove godine prisustvovati na Partneru kao izlagač kroz Erbas Helikoptere. Ponosni smo da kažemo da će to simbolizovati našu posvećenost saradnji sa Srbijom i da će povećati našu lokalnu vidljivost i regionalnu prisutnost. Imaćemo svoj poseban štand sa kompletnim timom Erbas profesionalaca koji će dočekivati posetioce i zvanične delegacije iz Srbije i inostranstva. Petar VOJINOVIĆ
  23. NEZABELEŽENO U ISTORIJI! Srbija dobija prvog gej premijera ČITAJTE U KURIRU Predsednik Aleksandar Vučić u ponedeljak je prelomio i doneo odluku da će vladu Srbije voditi Ana Brnabić. Ona uživa veliki ugled u stručnim krugovima ali joj manjka političkog staža i ne poseduje nikakvo državničko iskustvo. Sve o odluci predsednika, Brnabićkinim kvalifikacijama ali i tome ko su kandidati koji su izgubili trku ČITAJTE U KURIRU http://www.kurir.rs/vesti/politika/2860251/nezabelezeno-u-istoriji-srbija-dobija-prvog-gej-premijera
×
×
  • Креирај ново...