Jump to content

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'ima'.

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Форум само за чланове ЖРУ
  • Братски Састанак
    • Братски Састанак
  • Студентски форум ПБФ
    • Студентски форум
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
    • Унутарправославни дијалог
    • Međureligijski i međukonfesionalni dijalog (opšte teme)
    • Dijalog sa braćom rimokatolicima
    • Dijalog sa braćom protestantima
    • Dijalog sa bračom muslimanima
    • Хришћанство ван православља
    • Дијалог са атеистима
  • Друштво
    • Друштво
    • Брак, породица
  • Наука и уметност
    • Уметност
    • Науке
    • Ваздухопловство
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
    • Женски кутак
    • Наш форум
    • Компјутери
  • Странице, групе и квизови
    • Странице и групе (затворене)
    • Knjige-Odahviingova Grupa
    • Ходочашћа
    • Носталгија
    • Верско добротворно старатељство
    • Аудио билбиотека - Наша билиотека
  • Форум вероучитеља
    • Настава
  • Православна берза
    • Продаја и куповина половних књига
    • Поклањамо!
    • Продаја православних икона, бројаница и других црквених реликвија
    • Продаја и куповина нових књига
  • Православно црквено појање са правилом
    • Византијско појање
    • Богослужења, општи појмови, теорија
    • Литургија(е), учење појања и правило
    • Вечерње
    • Јутрење
    • Великопосно богослужење
    • Остала богослужње, молитвословља...
  • Поуке.орг пројекти
    • Poetry...spelling God in plain English
    • Вибер страница Православље Online - придружите се
    • Дискусии на русском языке
    • КАНА - Упозванање ради хришћанског брака
    • Свето Писмо са преводима и упоредним местима
    • Питајте о. Саву Јањића, Игумана манастира Дечани
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Пољопривредници's Живот на селу
  • Пољопривредници's Свашта нешто :) Можда занимљиво
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija
  • Живе Речи (емисије и дружења)'s Теме

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

  1. Braća Golić iz rogatice jedinstveni po mnogo čemu, pa i po veri. Himzo postao Nebojša, Izet bio svedok odbrane na suđenju Karadžiću NEZAPOSLEN Nebojša Golić dok je bio direktor TO Rogatica BRAĆA Izet i Himzo Golić jedina su dvojica muslimana, koji su, istočno od Sarajeva pa sve do Drine, bili pripadnici Vojske Republike Srpske. I obojica su borci prve kategorije, uz to i fakultetski obrazovani... Posebni su i po tome što su verovatno i jedina braća sa dve veroispovesti, jer se Himzo prekrstio u Nebojšu. Iako je, kao i njegov brat Nebojša, svestan srpskih korena, Izet nije menjao veru. - Nebojša je danas više u Istočnom Sarajevu nego u Rogatici, pa se nešto ređe viđamo - kaže Izet, koji danas ima registovanu auto-školu i, kako nam Rogatičani kažu, najbolje se razume u satelitske antene. Pre i posle minulog rata u BiH, Izet je bio zaposlen u rogatičkom "Tehnotransu", a onda je, baš kao što je sada Nebojša, dve godine bio bez posla. - Išao sam i dva puta u Hag, kao svedok u odbrani Radovana Karadžića, ali me čudi da me nije zvao i Ratko Mladić, koji mi je održao "lekciju" o primernom izgledu srpskog borca, jer sam na kapi imao kokardu - kazuje nam Izet. - Kada sam mu rekao kako se zovem, naredio je da se obrijem i da na kapu stavim trobojku, kako mu ne bi "kvario vojsku". Upoznao sam ga i sa bratom Himzom, takođe srpskim borcem, koji je bio obučen po meri generala Mladića. Izo, kako ga sugrađani zovu, kaže da sada za brata ima i pravog Srbina i ponosi se njime. On je, veli, "glavni lik u ovoj priči", pa ne želi da se fotografiše za "Novosti". - I on i ja priznajemo samo srpsku naciju. Bio sam i ostao Jugosloven i time isključujem svako poređenje sa Bošnjacima - kaže Izet Golić. BLAGOSLOV MAJKE - PROŠLE godine nam je, ovde u Rogatici, umrla majka - priča Nebojša. - Ceo život je provela u Zakumu, a u ratu je štitila komšije Srbe, koje smo oduvek smatrali najrođenijim, jer su nam uvek mnogo pomagali, posebno posle prerane očeve smrti. Na moj predlog da postanem pravoslavac dala je blagoslov rečima: "Ti se sine ničega ne bojiš, pa neka su ti i Alah i Bog na pomoći". Tako sam, u proleće 1994. godine, postao Nebojša. Nebojša Golić je do pre dve godine bio direktor Turističke organizacije Rogatice, ali sada je bez posla. Iz prvog braka ima kćerku koja studira u Kragujevcu, a zbog obaveza druge supruge, Srpkinje, koja radi u državnoj službi RS, više vremena provodi u Istočnom Sarajevu. Kaže da ne žali mnogo zbog načina na koji je ostao bez posla. - Jesam ostao bez posla, ali imam zaposlenu suprugu. Mnogi moji saborci nemaju još ni dana radnog staža, a kamoli borački dodatak, pa trpe i žive - kaže za "Novosti" Nebojša. - Zajedno se nadamo boljim danima, držeći se one narodne "strpljen - spasen". A kada smo već kod izreka, mudri ljudi su davno rekli da munje udaraju u vrhove gora, i da posle slabe žetve, treba sejati. Neka služi zdravlje i sloga, a sve će drugo, samo po sebi doći, pre ili kasnije. Nebojša je član Socijalističke partije i diplomirani je ekonomista, a bivši je radnik "Agro-kombinata" u Rogatici. Od 2006. do pre dve godine rukovodio je TO Rogatica i na planu turizma, kažu upućeni, postigao neverovatne rezultete. - Zahvaljujući njemu, ovde su gotovo svake godine iz evropskih zemalja stizali geolozi i drugi stručnjaci da istražuju pećine i spomenike kulturnog nasleđa. Bio je 2012. godine protivkandidat za načelnika Rogatice Tomislavu Puhalcu (SDS) i Miloradu Jagodiću (SNSD), koji ga je, kada je postao načelnik, smenio uz pomoć skupštinske većine. Sramota je svih nas da Nebojša bude izbačen na ulicu, ali je to potvrda izreke da su Srbin i politika ko voda i vatra - kaže nam dobro obavešteni radnik lokalne samouprave Zoran Janković. Rogatica ZAJEDNO U DOBRU I U ZLU BRAĆU Golić Rogatičani hvale kao skromne i dobre ljude. Takvi su bili pre i za vreme rata, pa i danas. - Takvu braću i komšije nećete sresti nigde na svetu. Em su obrazovani, em se stalno usavršavaju u struci, a u ljudskosti im premca nema - kaže za "Novosti" Radivoje Planojević, ugostitelj iz Rogatice. - Odrasli smo zajedno u selu Zakumo, nedaleko od Rogatice, a još kao deca gotovo da nisu izlazili iz kuća vršnjaka Srba. Javno su se u ono predratno vreme ograđivali od politike Alije Izetbegovića, a kada je počeo rat u BiH, odbili su da u organizovanoj koloni, od Rogatice do Sarajeva, pođu sa ostalim muslimanima iz Zakuma uz obrazloženje da potiču od srpskog naroda. Stupili su u moju četu i zajedno smo proveli ceo rat, u dobru i zlu. I danas su česti gosti u mom restoranu. http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:692584-Izet-ponosan-sto-ima-brata-Srbina
  2. Papa Franja ima 40 miliona pratilaca na Twitteru Poglavara Rimokatoličke ckrve, papu Franju na devet njegovih naloga na Twitteru prati 40 miliona ljudi, saopštila je Sveta stolica. Papa koji na devet jezika upućuje verske poruke na Twitteru približava se američkom predsedniku Donaldu Trampu kojeg prati 40,3 miliona ljudi a daleko je iza bivšeg predsednika SAD Baraka Obame sa 93 miliona, pevačice Kejti Peri (102 miliona) i Džastina Bibera (102 miliona). Papu najviše prate na španskom (14,6 miliona), zatim na engleskom (14 miliona), na italijanskom (4,6 miliona), portugalskom (tri miliona), poljskom (953.000), francuskom (944.000). Zanimljivo je da papu više prate na latinskom sa 843.000 nego na nemačkom i arapskom jeziku. Papu na Instagramu prati pet miliona ljudi. https://twitter.com/Pontifex https://www.instagram.com/franciscus/ Izvor: Beta и http://www.novaenergija.net/papa-franja-ima-40-miliona-pratilaca-na-twitteru/ Foto: Pixabay
  3. Електронске новине "Босна прес" објавиле су 18.09. о.г. овај текст, који поткрепљују познатим снимком. Говор Преосвећеног г. Григорија да има "много турског и балијског међу нама" и шта су нам донели Турци почиње око 4. минута снимка. Trenutak iskrenosti vladike Grigorije: “Mnogo turskog i balijskog ima među nama” /VIDEO/ 18. Septembar 2017 Vladika Grigorije voli da se prikazuje u javnosti kao čovjek koji širi mir i toleranciju među narodima u BiH. Nažalost, ovaj govor koji je održao u Gackom povodom neke pravoslavne slave, otkriva da je vladika Grigorije čovjek koji predano širi mržnju prema muslimanima Bošnjacima. Na ovom snimku se jasno čuje kako govori okupljenim Srbima da ne budu kao balije i Turci. Извор:http://bosnapress.net/trenutak-iskrenosti-vladike-grigorije-mnogo-turskog-i-balijskog-ima-medju-nama-video/ Пренето и на: http://sandzakpress.net/trenutak-iskrenosti-vladike-grigorije-mnogo-turskog-i-balijskog-ima-medu-nama-video
  4. Srbija ima najljepše odjevenu sirotinju na svijetu. Ognjen Daković·Thursday, August 24, 2017 Srbija ima najsuroviji antisocijalni sistem koji svoje stanovnike svodi na bijelo roblje, sa pravom da rade, bez radosti i nade. Srbija je ugledna na svojim periferijama a ohola u svojim centrima, i skroz će da nestane ako se od sebe same ne prepadne. Beograđani i cijela Srbija trpe teror samoproklamovane humane elite i kultur - tregera tamošnjih već 25 godina. To je hermetična manjina. U Srbiji ne postoje regije, osim nominalno. Postoji samo Beograd kojem svi imamo da punimo guzicu, dok Srbija najzad ne opusti. Beograd je neodrživ, kao jama bezdanica. Uslijed toga je Južna Srbija dolina gladi, jer nema ovlasti da rukovodi svojim budžetom. Srbija je prepuna poltrona koji su zarad iščekivanja zaposlenja kadri da svoje ljudsko dostojanstvo podrede partijskoj pokornosti. Srbija je dopustila da joj voda i vazduh postanu zagađani zbog stranih kompanija kojima je omogućeno da do 2030 ne ugrađuju prečišćivače. Srbija nema more, ali ima kopno, za koje je boli kurac. Srbija, zemlja u kojoj ne smeju da umiru babe i dede, zbog beskonačne bede. Srbija će prestati da postoji ako ne počne sebe da se boji. Srbija se plodova prejela ali nove nije posejala. Srbija ne može propasti, ali Srbi mogu. Srbija neće vidjeti lice kulture, sve dok država naličje podržava. Jugoslavija je imala petogodišnji plan, a Srbija nema ni dnevni red. Uzrok propasti Srbije nije u tome što je narav njenih žitelja lenja. Problem su umnožena i nagrađena nepoštenja. To što nisam bio zagovornik velike Srbije, ne znači da mi je milo što je od nje ostalo ovako malo. Otkad pamtim, ekonomija Srbije se stalno oporavlja, a niko i ne pamti da je ikad zdrava i bila. Oporavlja se od vlasti svake naopake. Nema oporavka Srbije, ukoliko se ne preduzmu radne akcije u svrhu izgradnje infrastrukture i industrije. Kakve crne strane investicije. Vlado Srbije, pređi na drugoga. Vlado Srbije, hleb naš navodni daj nam danas. Najveći neprijatelji Srbije, nisu njeni zakoni, nego njene sudije. Srbija oskudjeva u ludnicama, ali ne i ludacima. Srbija oskudeva u zatvorima, ali ne i u zlotvorima. Ludnice i zatvore gradite pa pobijedite. Kafkin "Proces" pravi je ustav Srbije. Ako je Kosovo srce Srbije, onda nam je srce sišlo u pete. U Srbiji možete sve da počnete, ali ništa ne možete da završite. Raspravljaju nebeska i zemaljska Srbija, a problem je u onoj podzemnoj. U Srbiji živi 1.350.000 nepismenih punoletnika. Zabraniti im da glasaju. Kad bi kriminal u Srbiji bio pobijeđen, malo ko bi na slobodi bio viđen. U Srbiji se često dese stabla koja rađaju kese. U sekularnoj Srbiji, na snazi je redovna odbrana od popova. U Srbiji se dnevno ukrade pet miliona evra, dok se narod svađa zbog azilanata, rijalitija, Kosova, popova, lezbejki i pedera. Neumjesno je porediti pisane i elektronske medije u Srbiji sa pornografijom, jer je potonja neuporedivo poštenija, uzbudljivija i bezazlenija. Srbija među šljivama, a knedle u grlima. Nobelova nagradu za rekord u padu standarda, pripala bi Srbiji. Nagrada državu ne obavezuje da u tom rekordu istraje. Otkad imamo demokratiju, otad nemamo industriju. Otkad nemamo industriju, otad imamo lutriju. Na njoj smo izgubili Srbiju. Najprikladnije je osnovati devetu Srbiju, jer je u svim krugovima ostvarila Danteovu komediju. Srbija je ponekad čarobna frula, ali je najčešće truba. Ognjen Daković https://www.facebook.com/notes/ognjen-daković/srbija-ima-najljepše-odjevenu-sirotinju-na-svijetu/10155789031999497/?fref=mentions
  5. https://govorisrbija.rs/sad-nameravaju-da-se-bore-protiv-korupcije-u-srbiji Послато са SM-G7102 користећи Pouke.org мобилну апликацију
  6. Sveti novčani tokovi Bozanić u moćnoj šestorki koja u Vatikanskoj banci drži milijune. Koliki je njegov dio? Autor: Karlo Vajdić, Vlatka Polšak Palatinuš Zadnja izmjena 24.07.2017 06:44 Objavljeno 24.07.2017 u 06:44 Kardinal Josip Bozanić jedan je od šestorice nadzornika Vatikanske banke Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL Crkvene financije vječni su misterij, a tportalova tema vezana uz poslovanje Vatikanske banke u 2016. to je dodatno potvrdila. Naime, prema godišnjem izvještaju Vatikanske banke, potkraj 2016. šestorica članova odbora Instituta za religijske poslove (IOR), kako glasi službeno ime Vatikanske banke, među kojima je i kardinal Josip Bozanić, imali su u toj instituciji deponirano ukupno oko 25 milijuna kuna. Ne precizira se pritom kolika je pojedinačna vrijednost depozita nadzornika Stotinjak zaposlenika banke ima vrhovno nadzorno tijelo u Kardinalskom odboru, koji čini pet članova te predsjednik. Članovi odbora imaju petogodišnje mandate i može ih se ponovo imenovati, a od 2014. jedan od članova je i zagrebački kardinal Josip Bozanić. Prema godišnjim izvješćima Vatikanske banke, šestorica članova odbora imala su u Vatikanskoj banci 2014. deponirano 2,3 milijuna eura, što je godinu kasnije poraslo na 3,2 milijuna, da bi lani doseglo iznos od 3,4 milijuna eura. Iako se od 2013., kada su prvi put javno objavili izvješće o poslovanju, hvale transparentnošću, odgovore na pitanja o kakvom je depozitu kardinalske komisije riječ od Instituta za religijske poslove ni nakon tjedan dana nismo dobili. Na Kaptolu su nam jasno kazali da se ne miješaju u poslove Vatikanske banke te su nas uputili na njihovu adresu, no neslužbeno su nam potvrdili da nije riječ o privatnom novcu nadbiskupa zagrebačkog, kardinala Josipa Bozanića. Isječak financijskog izvješća Vatikanske banke za 2016. godinu Izvor: tportal.hr / Autor: IOR To je još jedan primjer toga kako se Vatikan i dalje teško nosi s financijskom transparentnošću, unatoč tome što je posljednjih godina bilo ozbiljnih iskoraka da bi se to promijenilo. Međutim u samo nekoliko tjedana Vatikan je ostao bez dvije ključne osobe svoje financijske reforme: kardinal George Pell vratio se u Australiju kako bi odgovorio na optužbe o seksualnom zlostavljanju maloljetnika, a još neobjašnjenu ostavku prije njega dao je i glavni vatikanski revizor Libero Milone. Kardinal George Pell dosad je bio jedna od ključnih osoba u jednoj od najvažnijih reformi unutar Vatikana otkad je za papu prije četiri godine izabran Argentinac Jorge Mario Bergoglio. U želji da unese transparentnost u vjekovima tajanstvene crkvene putove novca, papa Franjo je 2014. godine osnovao Ekonomsko tajništvo, u razini s Državnim tajništvom, središnjim papinskim tijelom za poslove Katoličke crkve. Na čelo Ekonomskog tajništva imenovao je australskog kardinala Georgea Pella i dao mu zadatak da reformira i konačno uvede reda u vatikanske financije. Iako je Pell najavio da će se vratiti u Vatikan čim 'očisti svoje ime', slučaj na australskom sudu mogao bi se otegnuti i na 2018. godinu, a njegov petogodišnji mandat u tajništvu istječe 2019. U međuvremenu bi zamah uvođenja transparentnosti u financije Svete Stolice mogao u potpunosti posustati. Pellov odlazak nije jedina prepreka za nastavak financijske reforme Vatikana. Desetak dana prije nego su objavljene optužbe protiv njega saznalo se da je poziciju glavnog vatikanskog revizora napustio Libero Milone. Vatikan je tada samo šturo objavio da je Milone podnio ostavku te da će Sveta Stolica odmah početi s procesom imenovanja njegovog nasljednika. Milodari državi Crkva ima pravo na 300 milijuna kuna godišnje, ali rijetko vidi taj novac Katolička crkva, sukladno ugovoru Republike Hrvatske i Svete Stolice, godišnje ima pravo na oko 300 milijuna kuna iz državnog proračuna. Novac namijenjen Katoličkoj crkvi se iz godine u godinu smanjivao. Prema dostupnim podacima, do 2012. odrekli su se ukupno 160 milijuna kuna. Do smanjenja iznosa dolazi na zahtjev Vlade ili pak na njihovu inicijativu. Tako su se 2009. odrekli 50 milijuna kuna proračunskog novca zbog gospodarske krize, sljedeće godine dobili su 18,5 milijuna kuna manje, 2011. godine dotacija države za Katoličku crkvu bila je 45 milijuna kuna niža od one propisane tzv. Vatikanskim ugovorom, sljedeće godine iznos je također bio za 50 milijuna kuna niži. Koliko je poznato, prošle godine biskupi su se odrekli deset milijuna kuna kada je Vladi ponestalo novca za prijevoz učenika. Neovisna pozicija glavnog revizora u Vatikanu stvorena je prije tri godine također u sklopu reformi, a njezina važnost proizlazi iz činjenice da glavni revizor odgovara jedino papi i ima ovlasti narediti bilo kojem vatikanskom uredu ili instituciji da mu pokaže knjige i dâ uvid u način na koji se troši novac. Nakon što je objavljeno da je Milone odstupio s pozicije pojavile su se glasine da je njegov odlazak još jedan dio vatikanskih trzavica i sukoba u vezi s reformom financija. Promjene oko toga kako se upravlja novcem u vatikanskoj državi i Katoličkoj crkvi te koji su njegovi putovi unutar i izvan njih tema je oko koje se lome koplja već godinama. Iako je teško načuti puno izvan tradicionalno šutljivih vatikanskih zidina, odluka pape Franje da uvede red u ekonomiju Vatikana po svemu sudeći naišla je na poprilično otpora starih struktura. +6 Papa Franjo predvodio je svetu misu u Fatimi Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Tony Gentile Ponovimo, najistaknutiju poziciju u ekonomiji Svete Stolice ima Vatikanska banka, pravim imenom Institut za religijske poslove (IOR, tal. Istituto per le Opere di Religione). Osnovana je 1942. sa zadatkom da bude na usluzi Svetoj Stolici i klijentima u Katoličkoj crkvi diljem svijeta. Prema statutu, funkcija joj je 'pružati usluge upravljanja i čuvanja imovine koju joj povjere fizičke ili pravne osobe, a namijenjene za religiozne ili dobrotvorne svrhe'. Jednostavnije, svrha joj je pružati dio bankovnih poslova – čuvanje depozita i usluge financijskih transakcija – crkvenim institucijama i njenim dužnosnicima diljem svijeta. Banka uglavnom ne odobrava kredite. Dokument: "IOR Godišnje izvješće 2016" S jedne strane osnivanje takve banke imalo je vrlo razuman praktični aspekt. Svećenici i razni crkveni misionari često borave u državama i područjima koji nemaju razvijene financijske sustave i u njihovim svakodnevnim aktivnostima institucija koja im može pružati usluge vezane uz transakcije i upravljanje novcem je dobrodošla. No jedinstvena pozicija koju Vatikan, odnosno Sveta Stolica, ima u svijetu dozvolila je i da ta banka bude daleko od ikakvog nadzora bilo kakvih drugih institucija. Desetljećima su se gomilale optužbe i sumnje u pranje novca i slične kriminalne transakcije, a sve je to kulminiralo prije nekoliko godina. Teroristički napadi na tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku 2001. godine označili su početak globalnog postrožavanja pravila oko sumnjivih financijskih transakcija s ciljem sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Odbijanje Vatikanske banke da usvoji nove, strože standarde dovelo je do niza sukoba s talijanskim vlastima, među kojima je bilo optužnica protiv osoba iz menadžmenta sa sumnjama u pranje novca, kao i blokiranja transakcija kreditnim i debitnim karticama. Vatikan je dugo i uporno odbijao otvoriti svoje poslovne knjige Izvor: Reuters / Autor: Max Rossi/Files Posljednjih nekoliko godina situacija se ipak popravlja. Banka već nekoliko godina uzastopce objavljuje revidirane financijske izvještaje pa je tako poznato da posljednjih godina posluje s profitom, da je lani imala dobit od 36 milijuna eura (u 2015. godini 16 mil.), da je upravljala imovinom od 5,7 milijardi eura, kao i to da ima oko 15 tisuća klijenata - raznih crkvenih institucija diljem svijeta, vatikanskih ureda i institucija te svećenstva. Iako je Vatikanska banka izvana najistaknutije tijelo koje se bavi financijama, novčani putovi su čak i u tako maloj državi kao što je Vatikan puno, puno kompleksniji. Za prihode i rashode samog Vatikana kao države, odnosno najbliže funkciji riznice ili ministarstva financija, zadužena je tzv. Administracija za imovinu apostolata, APSA (tal. Amministrazione del Patrimonio della Sede Apostolica). APSA je ured zadužen za upravljanjem 'imovinom Svete Stolice kako bi se namaknula sredstva potrebna za funkcioniranje Rimske kurije'. Reforma financija Vatikana pokazala se kao jedan od najtvrđih oraha za papu Franju Izvor: Reuters / Autor: Reuters George Pell je sa svoje pozicije čelnika Ekonomskog tajništva uspio natjerati većinu vatikanskih ureda da konačno počnu uredno pratiti i voditi financije i objavljivati izvještaje o tijeku novca, no APSA ne objavljuje nikakve javno dostupne izvještaje iako je poznato da upravlja imovinom vrijednom stotinama milijuna eura, uključujući nekretnine na najboljim pozicijama u Rimu, Londonu, Parizu i Švicarskoj. Vatikan, kao država, uz godišnji proračun u razini od tristotinjak milijuna eura ostvaruje deficite koji se godišnje kreću od desetak do nekoliko desetaka milijuna eura. Iako država nadzire neka neprocjenjiva umjetnička bogatstva, glavni izvor novca su investicije, najamnine, prihodi iz muzeja i suvenirnica te prihodi koje ostvari Vatikanska banka. 'Proračunski' deficit je tako 2014. godine iznosio 26 milijuna eura, a godinu kasnije 12,4 milijuna eura. +2 Trumpovi u gostima kod Pape Izvor: Reuters / Autor: POOL Uz već nabrojane APSA-u, Vatikansku banku, Ekonomsko tajništvo, u Vatikanu postoji Kongregacija za evangelizaciju naroda, tijelo koje nadzire crkvene misije po svijetu i koje također upravlja znatnim brojem nekretnina. Nadalje, tu je i Prefektura za ekonomske poslove Svete Stolice, također vrsta ureda koja bi trebala nadgledati sve ustanove Vatikana što se bave ekonomskim poslovima, no nema nadzora nad Vatikanskom bankom. Već i ovakav brzinski pregled jasno pokazuje zašto je nužna reforma financija u vatikanskoj državici, kao i zašto postoji otpor prema njoj. Parafraziranjem stare izreke, mogli bismo reći da se u Vatikanu i Katoličkoj crkvi ne zna 'tko moli, a tko plaća' te da je mnogima to savršeno odgovaralo. Neke procjene vrijednosti samo nekretnina koje su pod nadzorom Vatikana govore o ukupnom iznosu od desetak milijardi eura, no bilo kakvu realniju brojku vrlo je teško dobiti. Ne uspostavi li papa Franjo uskoro red na čelu financijske reforme, moglo bi se ispostaviti da će joj još jedino moći održati misu zadušnicu.
  7. "Kriza javnog uma: znalci i dobošari“, četvrta je u nizu od četiri sesije, koje organizuje Medija centar Beograd, u okviru projekta pod nazivom “Kriza javnog uma”.
  8. Nedavno je u opštini Temerin u selu Bački Jarak osveštan spomenik podignut podunavskim Švabama, koji su tu postradali krajem Drugog svetskog rata. Svečanosti osveštavanja je prisustvovao najviši državni vrh Republike Srbije kao i predstavnici ambasade Nemačke u Srbiji. Ovo je prvi takav spomenik podignut Folksdojčerima nakon Drugog svetskog rata, mada su istu sudbinu preživeli i u Poljskoj i Češkoj tamo im niko nije podigao spomenik. Folksdojčeri iz Bačke su bili poznati kao najodanije pristalice Trećeg rajha. Sedma SS dobrovoljačka divizija poznata pod imenom „Princ Eugen“ je bila sastavljena najvećim delom od podunavskih Švaba. U dobrovoljcima ove divizije prednjačili su bački Nemci koji su već početkom rata dali 16.527 vojnika. SS Princ Eugen divizija je ostala upamćena po zverstvima nad civilnim stanovništvom širom okupirane Jugoslavije i tako stekla reputaciju najozloglašenije nemačke jedinice. U tom istom Temerinu, pre Drugog svetskog rata su živeli i Jevreji koji su masovno deportovani u koncentracione logore ili pobijeni tokom zloglasne Racije. Jevrejsko groblje i sinagoga su po dolasku fašista u Temerin razoreni i do dan danas se ne zna ni gde su bili. Tokom perioda komunističke vlasti, zbog ideologije bratstva i jedinstva o stradanju Jevreja se nije govorilo, to je bila tabu tema. U to vreme Temerin je pretežno bio naseljen Mađarima, da bi se tek krajem 1990., zbog dolaska velikog broja srpskih izbeglica stuktura sela promenila. Današnji stanovnici Temerina malo znaju i o stradanju svojih sunarodnika Srba, koji su tokom Racije streljani i bacani po led na Savi i Dunavu, a za Jevreje niko ni ne zna da su nekad živeli u Temerinu. Zbog revizionističke politike i očigledne nepravde koja se ovakvom politikom nanosi svim žrtvama nacizma i fašizma, našim čitaocima prenosimo potresnu priču o stradanju temerinskih Jevreja kojima niko nije podigao spomenik u ovoj opštini: Stavite i meni žutu traku – priča o stradanju temerinskih Jevreja STRATIŠTE NA LAZAREVOJ NJIVI: Ksenija, zvali su je Nena, volela je da bude kod teče i tetke u Temerinu, a njena majka Nadežda, rođena Paščan, koja je pre Drugog svetskog rata živela u Novom Sadu, nije imala ništa protiv da se deca druže. Teča, Oskar Šosberger, bogati trgovac iz Temerina, bio je oženjen Nadeždinom sestrom Ravicom, Srpkinjom, koja je pred venčanje primila jevrejsku veru. Imali su sina Tomislava – Tomija, koji je tada, isto kao i Nena, imao šest godina. Tako se Nena, septembra meseca 1941. godine, našla u Temerinu, baš kada su mađarski okupatori rešili da isteraju sve Jevreje iz mesta. U koloni po jedan morali su da napuste Temerin. Nebo se naoblačilo, počela je da pada kiša, a proterani Jevreji nisu znali kuda da se krenu. Fašisti su ih prebacili preko Dunava u Srem, a odatle je svako krenuo u pravcu koji je izabrao. Neki su smatrali da je to samo trenutni hir mađarskih fašista, dojučerašnjih komšija, i vratili su se u Temerin, ne znajući da su fašisti već isplanirali “Raciju”. Racija je počela januara 1942. godine, u kojoj su odvedeni u Žabalj i streljani svi temerinski Jevreji koji su se tog dana zatekli u mestu. Mađarski fašisti su imali spiskove Jevreja i kad se približilo vreme za raciju, poslali su pisma Jevrejima, koji su se našli van Temerina, da se hitno vrate kući. Na smišljenu prevaru odazvalo se troje Jevreja i zajedno sa ostalim Jevrejima odvedeni su u Žabalj. U Raciji je širom ravne Vojvodine ubijeno hiljade Jevreja, Cigana i “nelojalnih” Srba. Oskar Šosberger se nije vratio u Temerin, krenuo je dalje. Nekoliko jevrejskih porodica je bežalo zajedno. Prešli su reku Savu i našli se u selu Zasavica, nedaleko od Šapca. Kroz Zasavicu je vodio put spasa za mnoge Jevreje, iako se ona nalazila pod protektoratom ustaša i nemačkih fašista. Progonjeni su zastajali ispred boljih kuća, nadajući se da će ih domaćini primiti. Ispred kuće Mile i Lazara Ljubičića zastao je Oskar sa porodicom i Nenom, koja je sve vreme bila sa njima. Mila i Lazar gledali su pridošlice, razmišljajući šta da rade. “Možda bismo mogli da im pomognemo?”, pitala je Mila, stežući Lazarevu ruku. Lazar je izašao na drum i ostavio otvorenu kapiju. “Polako, jedno po jedno, dok niko ne gleda, uđite u kuću”, rekao je Lazar tiho, obraćajući se Oskaru. Uskoro su se svi našli u jednoj sobi, koju Ljubičići nisu često koristili. Mila im je odmah donela hranu, da se malo prihvate, i ćebad da se utople. Nisu samo Ljubičići sakrivali Jevreje, sakrivali su ih i drugi seljaci. Ali, i fašisti su saznali da se u selu nalaze neke jevrejske porodice. Naredili su žandarmima da popišu sve Jevreje u Zasavici. Žandarmi su ih popisivali i odmah delili i žute trake koje su morali da stave oko ruke, kako bi im stalno bili na oku. Tako su stigli i do kuće Ljubičića. “To su moji rođaci”, odgovorio je Lazar na pitanje koga ima u kući. “To su Jevreji!”, bili su uporni žandari, koji su radili po naređenju nemačko-ustaških vlasti. “Moraju da stave ove trake oko ruke”. “Ako nekome morate da stavite žutu traku na ruku, stavite meni”, i Lazar je bio uporan da to ne dozvoli. Oskar Šosbereger se mašio za novčanik, pun para, da potplati žandare da ih ostave na miru. Lazar, koji je bio odbornik i prijatelj sa predsednikom opštine, nije dozvolio da se žandarmima da i jedna para. Žandari su napustili Lazarevu kuću neobavljena posla, a Šosberegerovi su do daljeg ostali pod Lazarevom zaštitom. Jednog oktobarskog dana iz Šapca, pod pratnjom ustaša i Nemaca, stigla je velika grupa ljudi. Odvedeni su na Lazarevu njivu, koja se nalazila odmah pored reke Save, i naređeno im je da iskopaju rov dugačak oko 150 metara. Oko osamstotina Jevreja, iz takozvanog Kladovskog transporta, izbeglih iz Austrije, Nemačke i Čehoslovačke kopalo je sebi grob, a da to do poslednjeg momenta nisu znali. “Ovu njivu više niko neće orati”, rekao je Lazar potresen, kada je čuo za zločin koji se odigrao na njegovoj njivi. U međuvremenu je Nadežda saznala gde se nalaze Šosbergerovi i odmah je krenula u Zasavicu. Pre nego što je pošla na put, Nadežda je obezbedila lažna dokumenta za Tomija. Rešila je da spase bar Tomija, ako ne može da pomogne zetu Oskaru i sestri Ravici. Oskaru je bilo jasno da ne sme duže ostati u Zasavici. Njegova logika je bila da je bolje da se nalazi iza leđa poteri, nego da stalno beži ispred njih. Nekoliko Jevreja, koji su se sklonili u Zasavicu već je bilo streljano sa Jevrejima dovedenim iz Šapca. Oskar je imao neku tečnost s kojom se sa lakoćom brisalo mastilo u dokumentima. U legitimaciju je upisao ime Obrad Šljivić i rešio da sa porodicom pređe u Šabac. Tek tada je Nadežda predložila da Tomi pođe sa njom, Šosbergerovi nisu imali vremena da se predomišljaju, složili su se, ubeđeni da će Tomi biti u sigurnim rukama, a i da će oni lakše izmicati poterama. Bio je novembar mesec 1941. kada se Oskar zahvalio Mili i Lazaru na gostoprimstvu. Ljubičići nisu hteli da uzmu ni jednu paru za troškove koje su imali zbog boravka Šosberegerovih. Šosberegerovi su otišli za Šabac, a Nadežda je sa dvoje dece krenula u Novi Sad. Na putu do Novog Sada Nadežda je sa decom morala da prođe nekoliko kontrola. Pošto je dobro upoznala porodicu Ljubičić, znala je kako da objasni da su joj deca bila u poseti kod rođaka i da ih vodi kući u Novi Sad. Lažna dokumenta za Tomija su uspešno prošla sve kontrole, ali se Nadežda plašila komšiluka u Novom Sadu. Setila se salaša na Čeneju i tamo je smestila Tomija, gde je živ i zdrav dočekao kraj rata. Oskar i Ravica su uspeli da izbegnu sve potere za Jevrejima, i oni su preživeli rat. Nikada nisu zaboravili humane ljude iz Zasavice, koji su reskirali svoje živote da bi spasle jednu jevrejsku porodicu. (Milosava – Mila i Lazar Ljubičić, Nadežda Paščan proglašeni su 1994. godine za Pravednike među narodima.) Patriot http://patriot.rs/u-temerinu-nema-spomenika-jevrejima-ali-ima-folksdojcerima/?lang=lat
×
×
  • Креирај ново...