Jump to content

Aquilius Cratus

Члан
  • Број садржаја

    13407
  • На ЖРУ од

  • Последња посета

  • Број дана (победа)

    2

Репутација активности

  1. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from drvce in Какав одговор ће дати Православље када се буду откриле друге настањиве планете?   
    Uz mogucnost da te i ovaj put nisam razumeo, pod uslovom da ti koristis reci na neki jedinstveni i samo tebi svojsten nacin (u cemu nema nista lose da se razumemo), ali mogu reci da imas pogresno shvatanje o tome sta je evolucija i kako se ona odvija.  
     
    Evolucija se ne desava na pojedinim tackama vremenske ose u toku razvoja zivih organizama. Ona je sustinsko svojstvo svake zive celije i desava se bukvalno svake sekunde. Pri svakoj deobi celije i pri svakoj interakcijom sa sredinom evolucije se odvija. 
     
    Nije samo formiranje novih gena i nastanak novih taksona evolucija pa da se ona okarakterise kao neki sporadican dogadjaj. Evolucija i svaki proces duplikacije gde odredjeni procenat popucija sintetise proteine koji reicmo bolje trpe zagadjenje i zracenje iz sredine. To je takodje neodvojim proces evolucije zato sto upravo uz nekoliko stotina hiljada/milioan godina takvih proces (i slicnih nije duplikacija jedini proces koji igra ulogu) i dolazi do tih "velikih" promena tipa nastanak novih taksona ili nastanak novih organa unutar jedne vrste bez da se formirao novi takson.
     
    Zato ti uopste ne stoji to da je evolucija protivprirodan proces zato sto evolucija nije sporadican momenat, niz momenata, na vremenskoj liniji nego konstantan i od zivotnih procesa, bez obzira da li su jednocelijski ili visecelijski, potpuno neodvojiv proces.
     
    Ako zelis mogu detaljno da opisem, naravno uskladjeno za forumski tip diskusije, kako se odvija evolucija po aktuelnom teorijskom modelu poznatijem kao neodarvinisticka sinteza.
  2. Свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from Aleksandra_A in Da li je sex između supruznika uzvišen čin, ili je to nešto sto činimo zbog slabosti, i ne treba mu pridavati značaja?   
    Poenta je da ako neko to uradi nece biti ubijen od strane Boga jer je slucaj sa Onanom specifican.
  3. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Драшко in Да ли сте знали? (разне занимљивости)   
    Dok isti opet postaje decija igra kad tom istom ili nekom drugome treba da objasnis madjarski. 
  4. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Aleksandra_A in Смирење - најкраћи пут ка спасењу   
    Imagination is gateway to revelation. Svaki put kad si iznenada dobio ideju za neko resenje u mehanickom ili softverskom inzenjeringu imao si duhovnu viziju. Isto kao kad si u toku sparinga iznena dobio
    ideju kuda ce protivnik da krene imao si duhovnu viziju. Duhovna vizija nije otvaranej nekih portala kako to Holivud prikazuje i Miroljub prepricava. Duhovna vizija nije nista drugo do aktivne maste. Aktivna masta
    se od sanjarenja razlikuje u tome sto tera coveka da nesto iz sveta ideja, sto jos ne postoji u fizickom svetu, sprovede u delo i da mu materijalnu formu. Sanjarenje sa druge strane uspavljuje coveka i vodi ga u izmisljene svetove gde se ona nasladjuje tim raznim idejama i prikazima i totalnu gubi vezu sa realnim fizickom svetom i zivotom. Zato su svetitelji i oci puno pisali protiv sanjarenja, samo sto eto oni to sve markiarju jednom recju - masta. Ali svaki put kad bi oni imali te vizije to nije nista drugo nego aktivna masta koju su dozivljavali svi velikani muzike, knizevnostim, slikarsptva, vajarsta, arhitekture, inzenjeringa, nauke (Ajnstajnovo jahanje stvetlosti). E sad to sto su neki oci, a takodje neki od ovih umetnika inaucnika, imali tako intezivne "napade" aktivne maste da im se cinilo da je fizicki svet nestao i da vide smo svet ideja u svojoj aktivnoj masti to su izolovani slucajevi. Ali oni ne cine ove obicne pojave aktivne maste ista manje vrednim.
  5. Свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from Предраг М in Исихазам - освајање унутарњих простора   
    Ne samo da nema zajednickog, osim tehnika disanja i opustanja, sa dalekoisticnim meditacijama nego
    je po prirodi nesto sasvim suprotno tome. Budisti meditacijama i praznjenjem uma teza upravo ka tome.
    Potpuno praznom umu ociscenom od svih strasti, pozitivnih negativnih sve strasti se brisu i tezi se ili
    nirvani ili  nistavilu.
    Kroz isihiju se tezi ka punoci bica, ka jednom blazenstvu kroz polent i radinost a ne kroz mrtvilo. Ima isihazam ezoterijske korene ali evropske ezoterije koje je ontoloski suprotna dalekoistocnoj.
    Skoro sve religije narocito evropske pre hriscanske govore o tome da je svet storen iz kaosa to jest nebica.
  6. Свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from Aleksandra_A in Узалудна жртва (Може ли се пожртвовање обесмислити?)   
    Svako pozrtvovanje i trpljenje koje je van licnosnog odnosa koja nije za licnost je besmislena i beskorisna.
    Nazalost mnogo je manihejskog razmiljanja i medju hriscanima pa tako mnogi misel da trpljenjem  svega i
    svacega dobijaju neku duhovnu koristi i sluzbu Bogu cine. Ne samo da od toga nema za hriscanina duhovne
    koristi nego kod slabijih moze da dovede do teskog oblika uninija nakon sto popusti pod pritiscima i krene
    lavina samoosudjivanja.
    Zrtvovanje i samomucenje van licnosnog odnosa je nesto sto se izbegava.
  7. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Shadow Winterborn in Паметни слушају метал   
    Prevashodno od toga. Nije ni manje ni vise bezazleno od sve one muzike od koje se djipa po stolu na svadbama.
  8. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from AnaLaz in Zabranjuje li hriscanska vera ,slusanje nekih vrsta i zanrova muzike?   
    Samo za Nikolu i za sve skeptike koji misle da je metal nespojiv sa hriscanstvom i pravoslavljem.
     

     
    Despot - Tamo (Gde Samuju Vukovi)

    Tamo gde zima je surova
    Tamo gde jesen je sumorna
    Tamo gde čudni su vetrovi
    Tamo su orlovi leteli

    Tamo gde carstva su padala
    Tamo gde nada se rađala
    Tamo gde stari su zaspali
    slobodno nebo sanjali

    Kao molitva širi se glas
    čekamo spas, slavimo Carstvo Nebesko
    Kao Božji dar nosimo krst
    slavimo mir, čekamo Carstvo Nebesko

    Tamo gde samuju vukovi
    Tamo gde bistri su izvori
    Tamo gde vatra je iskonska
    Tamo gde pravda je Božija

    Tamo gde drveće šapuće 
    vekova prošlih legende
    vapaj o kamen se odbija
    Nebeska vrata otvara

    Kao molitva širi se glas
    čekamo spas, slavimo Carstvo Nebesko
    Kao Božji dar nosimo krst
    slavimo mir, čekamo Carstvo Nebesko

    Tamo gde gase se ognjišta
    Tamo gde prazna je kolevka
    Tamo gde suvi su kondiri
    Tamo gde cvetaju božuri
  9. Свиђа ми се
  10. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from ines in Mitra, Horus, Buda, Krišna... 25. decembar.... i Isus   
    Sve je to tacno Ignjate. Postoje brojne slicnosti izmedju pomenutih bozanstava i Hrista. Ne treba to da te sablaznjava ponajmanje treba da nasedas i da radis u pedagoskom smislu katastrofalnu stvar da "branis" veru izmisljanjem.
  11. Не свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from jelica-djuric in Црква и полуција   
    Kao sto je opasno ne znati sta je greh tako je isto opasno ne znati zasto je nesto greh.
    Nema to nikakve veze sto se iz semene moze ili nemoze roditi covek nego su problem bludne pomisli, dakle
    ono sto ti se mota po glavi kako na snu tako i na javi.
    Ako se desilo istecenje a doticni covek nije imao nikakve bludne pomisli onda je identicno kao i mokrenje i kijanje.
    To jest nema sta da se ispovedi jer nema bludnih pomisi. Nema greha.
    Cak sta vise tada je to Bozija promisoa na korist coveka jer se organizam brani od intoksikacije, zato izlucuje visak.
  12. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from PredragVId in Ucenje programiranja, sta i kako?   
    A sta je konacni cilj za ucenje svega toga? Mislim nije da imam nesto protiv, ja da imam prilike ja bih se dao na ucenje sto vice razlicitih programskih jezika jer verujem da ce u buducnosti izrazavanje programerskim kodovima biti sastavni deo i formalnog i svakodnevnog jezika. Ali ipak da imam perspektivu pa da mozda preusmerim na nesto cime se lakse postize postavljeni cilj.
    Inace za pocetak ucenja php programiranja toplo preporucujem ovaj YT kanal.  I preporucujem ovu plej listu za apsolutne pocetnike koji zele uciti php. Nije na codecourse kanalu ali je kreator isti lik, Alex Garret.
    P.S Svi pocetnicki kursevi php programiranja ce ucenicima reci da instaliraju wamp, xammp, lamp, mamp kao brzih i lakih resenja za podizanje web i mysql servera. A ko zeli da nauci odrzavanje web a mozda i db servera njemu preporucujem da odvoji vremena i nauci kako se appache, mysql i php instaliraju rucno i kako se najbolje konfigurisu.
  13. Свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from Поет in Достојевски и/или Толстој - сусрет/сукоб два генија   
    Dok ne skupim vremena da napisem sta pametno. Uzivajte!
     
  14. Свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from kopitar in Поставите питања везана за еволуциону биологију   
    Knjiga postanja se ne tumaci bukvalno. Adam i Eva jesu konkretne licnosti koje su imali
    zivi postojeci odnos sa Bogom ali je ceo taj dogadjaj opisan vrlo slikovito kao i "metod"
    stvaranja i to ne treba bukvalno shvatati.
    Zato sto nas vodi u teoloske zablude i zato sto iz savremene nauke znamo toliko da mozemo
    reci da to cinjenicno nije tacno.
  15. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from tttt in Ričard Fajnman-umetnik u nauci.   
    Richard Feynman 1964 (1 of 3) Interview - Strangeness Minus Three
    Richard Feynman 1964 (2 of 3) Interview - Strangeness Minus Three
    Richard Feynman 1964 (3 of 3) Interview - Strangeness Minus Three
  16. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from tttt in Ričard Fajnman-umetnik u nauci.   
  17. Свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from Vesna M in Програмери   
    PHP i Javascript. Ozbiljno gledam u pravcu Pitona ali posto ni u toalet ne stignem da odem ko covek nista od njega do daljenjeg.
  18. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Trifke in Старачки дом - да ли је хришћански сместити мајку у дом за старе?   
    "Zato ostaviće čovek oca svog i majku i prilepiće se k ženi svojoj i budu dvoje jedno telo. Tako nisu više dvoje nego jedno telo."
     
     
     
     
  19. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Trifke in Старачки дом - да ли је хришћански сместити мајку у дом за старе?   
    Arhimandrit se u uvodnom izlaganju ocito ne slaze sa tobom i bas zbog toga medju ostalom nije u pravu. Imaju monasi pravo na misljenje ali samim tim imaju obavezu da cuju i kritiku kako od monaha tako i od mirjana. Besmisleno je imati pravo na misljenje ako svaki put kad stigne kritika biva potegnuto pitanje "prava na misljenje" kao da je to uopste bilo dovedeno u pitanje.
  20. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Лидија Миленковић in Ričard Fajnman-umetnik u nauci.   
    U maju ove godine preminuo je jedan od poslednjih "dinosaurusa" fizike 20. veka - Džon Viler (više o njemu ovde i ovde). Međutim malo ko se setio da spomene da je se ove godine navršava 90 godina od rođenja i 20 godina od smrti njegovog učenika - Ričarda Fajnmana, jednog od najvećih legendi fizike.
    Zašto Fajnman? Ja smatram da je ovo jedan od retkih ljudi savremenog doba koji može da bude jedna od pozitivnih zvezda vodilja za svakog mladog čoveka.
    Ovaj tekst je nastao kao mešavina mog teksta za Viva fizika i anegdota iz Fajnmanovog života.
    U porodici beloruskog imigranta, Nelvila Fajnmana, 11. maja 1918. godine rođen je dečak kome su dali ime Ričard. Nelvil se bavio proizvodnjom uniforma, ali je pored toga bio na neki način popularizator nauke za svog sina. Svako veče pred spavanje čitao je sinu poneki zanimljiv tekst iz "Britanike". Evo kako je to izgledalo:
    "Ova stvar je 25 stopa visoka i glava je preko 6 stopa", onda bi stao i rekao, "Da vidimo šta to znači. To bi znacilo da ako on stoji ispred dvorišta, bio bi dovoljno visok da stavi svoju glavu kroz prozor, ali ne sasvim, jer glava mu je dosta šira i razbio bi prozor pru ulasku".
    Sve što smo čitali pretvarano je najbolje sto smo mogli u neku realnost pa sam naučio da sve što čitam pokušavam da shvatim šta to stvarno znaci...
    Richard Faynman - Pleasure of finding things out
    Tyrannosaurus in the Window
    Fajnman je bio jedan od najboljih učenika u školi, sa 15 godina je savladao infinitezimalni račun. U sedamnaestoj godini odlazi na MIT. U toku 4 godine školovanja na MIT-u, Fajnmana su pratili razni događaji. Ipak spomenućemo jedan događaj koji je sam po sebi smešan. Fajnman je voleo da pravi parodije na velika književna dela, tako da je recimo umesto dela Hakslija „On a Piece of Chalk“ Fajnman delo pretvorio u „On a Piece of Dust“. Ipak problemi su nastali kod Geteovog „Fausta“. Mladi Ričard nikako nije mogao da napravi parodiju na delo pa je potražio savet od članova bratstva. Rekli su mu da napiše bilo šta za temu, i on je pisao o granicama nauke. Onda su mu za predlog dali da to ubaci u svoj esej o Faustu. Nevoljno se složio i ubacio pola eseja o granicama nauke kao esej o Faustu. Profesor mu je dao vrlo dobru ocenu, razlog zbog koje nije dobio odličnu ocenu je bio kratak zaključak.
    Nakon MIT-a odlazi na Prinston. Doktorira 1942. godine, a na njegovom prvom predavanju su bili Albert Ajnštajn, Džon fon Nojman i Volfgang Pauli. Nakon doktorata, priključuje se projketu "Menhetn". Tvrdio je da je bio jedini koji je eksploziju atomske bombe na "Triniti testu" posmatrao bez zaštitnih naočara, nego kroz vetrobransko staklo kamiona. Zapravo svi ostali su tokom eksplozije nosili zatamnjena stakla i ležali na podu, tako da je on jedini čovek koji je video tu eksploziju.
    Tokom "Menhetn" projekta mu umire supruga. Posle "Triniti testa" počinje da se zanima za obijanje sefova. Shvatio je prost način da otvori jedan, a onda mu nije bilo teško da otvara ostale sefove. Jedne prilike obio je sef poručnika da bi mu pokazao da su sefovi nesigurni. U sefu su se nalazila tajna dokumenta vezana za projekat, a Fajnman je ostavio poruku na papiriću - "Obijač sefova Fajnman LA 4312", a zatim je obio još dva sefa koja su imala istu kombinaciju i ostavlja poruke: "Ovo nije bilo teže otvoriti nego druge - Uviđajan tip" i "Kada su sve kombinacije iste, onda ništa teže od prethodnih - Isti momak". Umesto da zamene sefove, on je naredio ostalima da ne dopuštaju Fajnmanu pristup sefovima.
    Rat se završava a Fajnman odlazi na Kornel da radi sa Hansom Beteom. Međutim uskoro napušta Kornel i odlazi na Kalteh (Caltech). Tokom rada na Kaltehu bavio se kvantnom elektrodinamikom (od jednog predavanja koje je držao na Novom Zelandu nastala je i knjiga Kvantna Elektrodinamika), fizikom superfluida, modelom slabog raspada itd... Došavši na Kornel, išao je na studentske zabave. Tada bi zamolio i neku devojku za ples. Ova bi pristala a onda bi ovako tekao (R. P. Feynman - Surely You're Joking Mr. Feynman (The Dignifed Professor):
    "Plesao sam sa drugom devojkom a onda su ponovo došla uobičajena pitanja: "Da li si student ili diplomac?" (Tamo je bilo dosta studenata koji su izgledali starije jer su bili u armiji).
    "Ne, ja sam profesor."
    "Oh, profesor čega?"
    "Teorijske fizike."
    "Pretpostavljam da si radio na atomskoj bombi."
    "Da. Bio sam u Los Alamosu za vreme rata."
    Ona bi rekla: "Ti prokleti lažovu!" i odšetala.
    Ovo mi je oživelo odličnu ideju. Sve je objašnjavalo. Govorio sam svim prostoumnim devojkama, glupu istinu, i nikada nisam znao u čemu je bio problem.
    ...
    Onda sam pokusao da izbegnem sva ova pitanja, i to je imalo suprotan efekat:
    "Da li si nov ovde?"
    "Pa, ne."
    "Da li si diplomac?"
    "Ne."
    "Šta si ti?"
    "Ne zelim da kazem."
    "Zašto ne želiš da nam kažeš šta si?"
    "Ne želim..." i onda bi nastavile da razgovaraju sa mnom!
    Završio sam sa dve devojke kod moje kuce, i jedna od njih mi je rekla da ne bi trebalo da se osećam neugodno zato što sam nov; bilo je mnogo momaka koji su u mojim godinama započinjali koledž; i to je bilo stvarno u redu. One su bile na drugoj godini i bile su pomalo materinski nastrojene, obe. Radile su mnogo na mojoj psihologiji, ali nisam želeo da dobijem izopačenu situaciju i neprihvatljivu, pa sam ih rekao da sam profesor. Bile su veoma uznemirene jer sam ih nasamario. Imao sam gomilu problema dok sam bio profesor na Kornelu.
    Nobelovu nagradu je podelio zajedno sa Švingerom i Tomonagom. Slikovito se kaže da je Tomonaga pokazao da problem može da se reši, Švinger je pokazao da on može da ga reši, Fajnam je pokazao da svako može da ga reši.
    Ovo je jedan od meni najboljih delova iz njegovog života, ne zbog nagrade, nego zato što ovde dolazi do izražaja njegov duh.
    Da je dobio Nobelovu nagradu, saznao je od novinara koji ga je zvao rano ujutro da mu javi i čestita. Fajnman mu samo spušta slušalicu. Kada ga ponovo zove da mu kaže, odgovor je samo: "Yeah" i spušta mu slušalicu. Sam Fajnman nikako nije želeo nagradu, želeo je ako je ikako moguce da je ne primi.
    Kako sam Fajnman u intevjuu za BBC-jevu emisiju o njemu kaze:
    "Ne volim odlikovanja. ... Nagrada je u zadovoljstvu pronalaženja stvari ... Znam da veliki broj fizičara koristi moje radove, meni ništa drugo i ne treba..."
    Fajnmana smatraju ocem nanotehnologije. U svom predavanju pred Amerčkim fizičarskim društvom 1959. godine naznačio je da budućnost leži u minijaturizaciji: kako celu enciklopediju "Britaniku" smestiti na vrh čiode (There's Plenty of Room at the Bottom).
    Za vreme boravka na Kaltehu napisao je i seriju predavanja iz fizike za studente (Lectures on Physics). Tvrdio je da ne postoji problem koji se studentima ne može prikazati i olakšati njegovo rešavanje. I danas je to delo jedno najpopularnijih među studentima fizike. Njegovi studenti su se bukvalno otimali za delić njegove pažnje.
    1986. godine bio je u komisiji koja je ispitivala nesreću spejs šatla Čelendžer (Challenger). Njegov zaključak se potpuno razlikovao od zaključka radne grupe. Nakon mnogo povlačenja njegov zaključak je dodat u konačnom izveštaju.
    Sam Fajnman je bio osoba slobodnih pogleda na svet. Kada je vlast htela da zatvori toples bar u Pasadeni, on je svedočio na sudu u odbranu toples bara. Tvrdio je da mu toples bar pomaže u radu na fizici. Priznao je da je probao LSD. Za sebe je govorio da su mu hobiji bongo bubnjevi, obijanje sefova, hijeroglifi Maja, računarstvo. Mrzeo je pompeznost.
    Rekli su o Fajnmanu:
    "Postoje dva tipa genija. Obični geniji rade velike stvari, ali vas ostavljaju u uverenju da i vi to možete samo ako dovoljno naporno radite. Ali tu su i mađioničari, i vi nemate pojma kako oni to rade. Fajnman je bio mađioničar".
    Hans Bete
    Fajnmanovi citati:
    "Za razliku od matematičara, fizičar uvek mora da zna šta da očekuje od svoje teorije."
    "Fizika je kao seks, daje praktične rezultate ali to nije razlog zbog koga se bavimo njome".
    "Naučite iz nauke da nikada do kraja ne verujete naučnicima!"
    Ako Vam se makar delić ovoga iz života Fajnmana zainteresovalo, onda Vam predlažem da sledeće knjige:
    Surely You're Joking Mr. Feynman - Adventures of a curious character - R. Feynman
    What Do You Care What Other People Think? - R. Feynman
    I na YouTube-u postoji dosta materijala, kao i ceo intervju za BBC - The pleasure of finding things out
    http://blog.b92.net/text/3552/Ricard-Fajnman/
  21. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Светислав Павловић in Zar Bog nije mogao blaze da kazni gresnike (problem vecne kazne)   
    Ajde da jednom neki od nas konacno nauce jednu cinjenicu o ljudima uopste. Ne mogu svi ljudi da biraju na razini istrajnost u grehyu - pokajanje. Mnogi mogu ali istotako relativno mnogI UOPSTE NE MOGU! To nije moja niti bilo cija filozofija ili tumacenje nego FIZICKA CINJENICA neurobiologije koju bi vec bio red da neki od nas nauce koliko smo vec pisali o tome. Neko ko dobije benignig tumor u prefontalnom delu mozga pa ceo zivt mrzi, oseca cistu mrznju, prema svim stvarima i osoba oko sebe NE MOZE da izabere nista drugo jer nema mogucnost biranja posto mu um ne genersi bilo kakvu drugu opciju! To je dragi moji neruzicasti vernici cinjenica na koju vi zmurite, al to je vec sto rece dzedaj druga tema.
  22. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Светислав Павловић in Zar Bog nije mogao blaze da kazni gresnike (problem vecne kazne)   
    Lupetas i ti, jer je Bog kroz sveto pismo jasno rekao da ima jos mnogo toga ali ne mozemo nositi. A to sto ti na to zmuris je vec druga tema.
  23. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Светислав Павловић in Спасење је само у Христу   
    Koja nasa filozofija?
    Vecana nije beskrajan nego je vecnost zasivljavanje stalne sadasnjosti.
    Otkrovenje je poclo pre 2000 godina i to sto nije bilo sve otkriveno apostolima ne znaci da delici
    tog neotrikvenog nisu bili dati svetim ocima. A mnoge stvari koje sada nemozemo ni sluti ce se otkriti tek
    u eshatonu. Ovo ucenje sv.Sirina i sv.Maksima mozemo svrstati medju to sto apostoli pa i mi danas nemzoemo
    sasvim jasno razumeti.
    Origen je osudjen ali nevezano za to ucenje. Sveti Maksim Ispovednik ne samo da nije osudjen nego je na sestom vaseljenskom saboru njegovo ucenje (konkretno na ucenje o dve volje). Tako da daleko da je sv Maksim Ispovednik bio jeretik(jedno vreme su ga mnogi smatrali).
    Ovo implicira dva jako velika problema. Da je nase pokajanje nevezano za volju nase licnosti ili da u ehstonu
    Bog nekako oduzima volju.
    A jos veci problem je ova teza o odsutnosti Boga. Ako je to tacno to znaci da ce on selektivno uci u zajedicarenje sa tvorevino i tako ove u paklu ostaviti da klize u nebice.
    Nije pakao odustnost Boga nego nemogucnsot podnosenja njegovog pristustva. Boga mora da udje u zajednicaranje sa celom tvorevinom sa svikim stvorenim bicem jer bec toga bi se taj deo tvorevina vratio u nebice.
    Sto je sasvim nevezano za nasu temu. Pokajanje zavisi od volje odnosno od kao kaze sv Isak Sirin sazrevanja licnosti. A to jeste u prirodi samog bica
    koje ce imati zajednicu sa Bogom.
    To vazi za slobodu izbora kao psiholoski pojam, odgovoran za ono sto bira. Ali za slobodu u eshatoloskom smislu
    ne da nema mesta za "odgovornost" nego prilicno ugrozava taj pojma slobode.
    Izgleda da su sv Klement Aleksandrijski, sv Isak Sirin i sv Maksim Ispovednik, sv Amvrosije Milanski, sv Grigorije Bogoslov, sv Grigorije Niski svojom ogrhovljenom prirodom gradili sebe milosrdnijam od Boga. 0110_hahaha
    Bilo je otaca koji su se protivili ovom ucenju. Ali ako bi bas teoloski zeleli protivljenje tome morali bi mnogo toga
    importovati od sv Augustina a to je vec problematicno.
  24. Свиђа ми се
    Aquilius Cratus got a reaction from Аурор in Ludvig fon Mizes - Kako je nastao kapitalizam   
    Genijalno kao i vecina Mizesovih tekstova ali sta to vredi kad je ovde komunisticko ispiranje mozga ostavilo toliko ostecenja da masa, makara podsvesno, smatra da je cinjenica da neko posuduje vise i kvalitetnije od ostalih zlo. Dakle njih ne interesuju sto taj kralj zaista sviam sluzi i siroke mase visestruko profitiraju zahvaljujuci njemu to je problem sto on ima vise nego vecina. Dosta njih se mozda jos seca onih blesavih komunistickih fazona iz skole "zar je moralno donositi bananu za uzinu? zar je moalno jesti nesto sto nemaju svi.". Bolest kolektivizma.
  25. Волим
    Aquilius Cratus got a reaction from Аристарх in Ludvig fon Mizes - Kako je nastao kapitalizam   
    Genijalno kao i vecina Mizesovih tekstova ali sta to vredi kad je ovde komunisticko ispiranje mozga ostavilo toliko ostecenja da masa, makara podsvesno, smatra da je cinjenica da neko posuduje vise i kvalitetnije od ostalih zlo. Dakle njih ne interesuju sto taj kralj zaista sviam sluzi i siroke mase visestruko profitiraju zahvaljujuci njemu to je problem sto on ima vise nego vecina. Dosta njih se mozda jos seca onih blesavih komunistickih fazona iz skole "zar je moralno donositi bananu za uzinu? zar je moalno jesti nesto sto nemaju svi.". Bolest kolektivizma.
×
×
  • Креирај ново...