Словенска музика - свјетовна и црквена

[Zayron]

Cherubic hymn (Херуви́мская песнь or Izhe Heruvimi)

CfbtJt5y_HE

Greek Orthodox - Glory of Byzantium - Choir of Greece

Greek Orthodox Byzantium choir of Greece recording Glory of Byzantium.

Pays tribute to ancient Christian traditions.

BUY AT: http://www.amazon.com/gp/product/B002C1ZYVA?ie=UTF8&tag=milanrecords-20&linkCode=as2&camp=1789&creative=9325&creativeASIN=B002C1ZYVA

Get it here: http://www.amazon.com/gp/product/B000ENC75E?ie=UTF8&tag=milanrecords-20&linkCode=as2&camp=1789&creative=9325&creativeASIN=B000ENC75E

For more music visit: http://www.milanrecords.com/jade/artists/artists_home.php

By Lycourgos Angelopoulos and the Byzantine Choir of Greece Divna and the Melodi Choir. A magnificent tribute paid to the splendors of Byzantine music, this amazing repertoire lies at the heart of the oldest Christian traditions. Byzantium's musical history has left a deep impression on our history through an immense musical heritage kept alive with the help of an undisturbed musical tradition in Greece and in the old Churches of

Orient.

[Zayron]

Nad Tatrami - poljska narodna

62hSEK3fWJw

Nad Tatrami słonecko zachodzi...ktoś kochanio druzecke zagrodziył...

Moje dziywce kaześ?...serce moje pociyes, bedzies mojom...

Sumie wiater jedlickami kwieje, skruś jednego chłopca mnie się smutno zyje...Janicku mój...

Sumi potok, wartko woda płynie...kochom jo Cie dziywce, kochojze i Ty mnie Hanuś moja...Janicku mój...

Łowiecki dzwonkami zezbyrkają...dzisiok moje ocka ze scyńścio płakajom Hanuś moja...Janicku mój

I Slovaci i Česi imaju takvu sličnu pjesmu, muzika ista samo riječi različite.

Tu je to normalno, postoje čak pjesme koje su iste kod Čeha, Poljaka, Slovaka i Ukrajinaca.

A takodjer i neki narodni običaji, priče i predanja su im često slična ili i ista. Takodjer i istorija.

[suza]

Nad Tatrami - poljska narodna

62hSEK3fWJw

Nad Tatrami słonecko zachodzi...ktoś kochanio druzecke zagrodziył...

Moje dziywce kaześ?...serce moje pociyes, bedzies mojom...

Sumie wiater jedlickami kwieje, skruś jednego chłopca mnie się smutno zyje...Janicku mój...

Sumi potok, wartko woda płynie...kochom jo Cie dziywce, kochojze i Ty mnie Hanuś moja...Janicku mój...

Łowiecki dzwonkami zezbyrkają...dzisiok moje ocka ze scyńścio płakajom Hanuś moja...Janicku mój

I Slovaci i Česi imaju takvu sličnu pjesmu, muzika ista samo riječi različite.

Tu je to normalno, postoje čak pjesme koje su iste kod Čeha, Poljaka, Slovaka i Ukrajinaca.

A takodjer i neki narodni običaji, priče i predanja su im često slična ili i ista. Takodjer i istorija.

algabacaju

[Zawisza]

Kašubi su poseban slovenski narod, kad gledate vesterne pa kad kauboji plešu, to su od kašuba prihvatili:

[Zawisza]

Ovo su krakovljaci:

[Zayron]

Цитат

Kašubi su poseban slovenski narod, kad gledate vesterne pa kad kauboji plešu, to su od kašuba prihvatili:

Da, oni su potomci Pomerana, spadaju u pobaltske Slovene i sa Lužičkim Srbima predstavljaju posjednje ostatke istrebljenih i izumrlih polabskih Slovena. Polabski Sloveni su bili podijeljeni na plemena: Obodrite, Velete (s Luticima), Srbe (Srpski Srbi i Lužički Srbi, poslije je dio njih otišao dalje dok nisu zaglavili dole na Balkanu, tamo se izmiješali sa domorodim balkanskim/ilirskim i sarmatskim stanovništvom i to su sa današnji južni Srbi) i pobaltski ili baltički Sloveni od kojih su najvažniji bili Pomeranci čiji potomci su danas ti Kašubi.

I Obodriti

I Veleti

I Srbi

I Obodriti su se dalje dijelili na:

1. Obodrite, grad Veligrad (Mecklenburg),

2. Vagrove grad Lubica (Alt-Lübeck) a Starigrad (Oldenburg),

3. Varnove - grad Warnow i

4. Polabane - Ratiboř (Ratzenburg) i Linjane (Glinjane) - Lenčice (Lenzen).

II Veleti su se dalje dijelili na:

1. Lučane - Lutici, tamo spadali 4 podplemena

a) Lutici ili Ratari sa svetinjom Retrom,

:cheesy: Hižini (Vostrov - Güstrov),

c) Črezpjenjani (Wolgast) i

d) Dolenci (Dymín - Demmin)

Taj plemenski savez je obitavao područje bivše DR Njemačke

2. na Rujani bili Ranovi sa svetinjom Arkonom

3. Havolani ili Stodorani su bili veliko pleme u sredini bivše DR Njemačke s centrom u Breni, današnji Berlin,

(Branibor, Brandenburg) a s njima zajedno u savezu je bilo još jedno manje pleme Sprevani (Berlín-Köpenick).

Poznati benediktinski manastir blizu Berlina ima naziv Chorin - Korin što je ustvari naziv jednog od mjesta

Koren (Korijen) na teritoriji tog plemena Sprevana, dakle sprevanskih Slovena.

III Srbi

1. Srpski Srbi (Dobrogora, Halle), napomena Lužički Srbi nisu njihovi (vaši) potomci već uporedna, paralelna grana.

2. Daleminci (Glomači)

3. Lužičani Donja Lužica, (Hotjebuz Cottbus)

4. Milčani Gornja Lužica (Budišin, Bautzen i Zhorjelc, Görlitz)

Naročito bliski češkim plemenima su bila plemena lužičkosrpska. Uostalom poznato je da pleme iz kojeg je porijeklom bila žena premislovskog kneza Bořivoja kasnije sveta Ljudmila, znači Pšovani s Mjelnika su bili ustvari lužičkosrpskom konkretno milčanskom enklavom na češkom teritoriju.

Česi, Slovaci, Poljaci, Hrvati Crveni i Bijeli, Rusini, Ukrajinci, Rusi i svi ostali su bili svi istočno,

dakle na istok od ovih gorespomenutih. Hrvati čak na sasvim drugu stranu od Srba a izmedju njih i Srba su bili Slovaci, Česi i Poljaci, tj. njihove vrlo velike i prostrane teritorije. Dakle nu nikakvom bliskom kontaktu do dolaska na Balkan nisu bili. Poslije su Hrvati, Slovenci i Srbi produžili dalje na jug sve do Balkana.

A i Slovenci su prije živjeli takodjer na području današnje Njemačke.

Za one koji misle da su Hrvati pokatoličenim Srbima imam dobru vijest, Srbi i Hrvati su se prvi puta našli zajedno u blizini sebe, jedni blizu drugih kad su se našli na Balkanu. Znači da to s tim nekim katoličenjem nije bilo tako strašno kao što se hoće predstaviti jer ta hipoteza da pošto su Hrvati ustvari navodno Srbima prema srpskom jeziku i prema kojoj je znači svaki Hrvat katolik automatski ustvari pokatoličenim Srbinom - nema nikakve osnove ni uporišta u činjenicama, zbog čega je dakle netačnom. To je račun bez krčmara i bez ikakvog oslonca u nauci, povijesti i lingvistici. A jezik im je sličan zato što su tada još i u vrijeme Svetih Ćirila i Metoda svi Sloveni govorili praktično istim jezikom od Finske do Grčke i tada je srpski jezik bio isto toliko sličan hrvatskom koliko i poljskom, češkom, ruskom ili pomeranskom i kašubskom. Tačnije rečeno tada nisu još ni postojali nikakav ni ruski, ni poljski, ni češki, ni slovački ali isto tako ni hrvatski, srpski ili bugarski jezik. Pa ako bismo nekakvim jezikom mogli taj jezik nazvati onda slovenskim ili ako bismo ga htjeli nazvati prema narodima onda bi svaki narod mogao da ga prozove po sebi i proglasi da su svi Sloveni ustvari govorili ruski, poljski, srpski ili bugarski itd. itd. Pošto medju tim jezicima tada faktički nije postojalo nekakvih večih razlika jer su postojali tek kao dijalekti istog slovenskog govora onda je sasvim svejedno da li ćemo taj zajednički jezik nazivati slovenskim, ruskim, poljskim, hrvatskim, srpskim ili bugarskim. Ali ga je zbog svega toga najispravnije zvati slovenskim općim ili opštim jezikom. Možemo ga naravno dakle i prozvati prema nekom narodu i proglasiti recimo da su svi Sloveni govorili ruskim, poljskim, bugarskim, hrvatskim ili srpskim. To nam niko ne brani ali je to onda velikom besmislicom a ni faktički to ne sjedi. Pošto je to bio zajednički jezik svih Slovena tako u prvi plan stavljajući nekakav narod, sasvim svejedno koji, ustvari, ne tvrdimo istinu, previdjamo, zaobilazimo, zanemarujemo i anuliramo namjerno ili nenamjerno vrlo važnu činjenicu da taj jezik nije bio jezikom samo nekog od plemena, ili jednog od slovenskih narodnosti već jezikom svih Slovena u cjelini kao jednog slovenskog naroda. Svi ostali južnoslovenski jezici su se razvili tek poslije dolaska na Balkan i Velikomoravske Misije svetih Ćirila i Metodija iz tog zajedničkog opšteg, danas je to staroslovenski ili paleoslovenski jezik. Dakle najmanje 400-500 godina poslije pokrštavanja su se ti jezici tek počeli bitnije razlikovati. A do tada, do te diferencijacije su svi govorili mnogim dijalektima jednog te istog slovenskog jezika. Kasnija odijeljenost tj. izolovanost južnih Slovena je pričinom toga da su se na Balkanu "zakuhali i skuhali" tako slični jezici jer su bili i slični okolni uslovi i sličan je bio tlak susjednih neslovenskih jezika i naravno medjusobni uticaj samih slovenskih bliskih tada još dijalekata. Dakle iz istih tih razloga iz kojeg su si slični danas češki, slovački, poljski i rusinski ili ruski, rusinski, bjeloruski i ukrajinski su zato sebi uzajamno slični i svi južnoslovenski jezici s izuzetkom slovenačkog koji vrlo silno inklinuje sjevernim ili tačnije zapadnoslovenskim jezicima iako je u njemu još i vrlo mnogo odlika zajedničkih južnoslovenskim jezicima. U vremenu kad su Srbi živjeli praktično u današnjoj Njemačkoj izmedju Srba i Hrvata nalazili su se Česi, Slovaci i Poljaci i možda bi bilo najbolje da je tako i ostalo. Svi Srbi bi bili danas u Njemačkoj, ne bi im dakle trebale nikakve vize a niti bi se morali navlačiti s nikakvim Hrvatima. No potom bi bio sasvim drugi problem ako bi se onda ganjali Česi sa Srbima i/ili Poljaci ili Slovaci s Hrvatima.

[Zayron]

Idu domiv idu . Rusinska, Lemkos narodna

o4zQlnHzbfM

[Zayron]

Kapela Drewutnia - Keď mi prišla karta narukovať

Karpatoslovenska - regrutska

vdcUyCNby9A

[Zayron]

СЛАВЯНСКАЯ - Slovenska, Ne budu tu pidu dali,

Kapela Drewutnia - karpatoslovenska

ZDxGK-ZZtiY

[Zayron]

Słowianie zachodni - Západní Slované

4AiqrR9N7vE

Dakle ovako: Srbi su nekad pripadali zapadnim Slovenima,

Hrvati, Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Rusini istočnim,

a izmedju njih nalazili su se Česi, Poljaci, Moravani i Slovaci,

takodjer zapadni Sloveni i najmanje 1000 - 1500 km

distance, razdaljine Halle - Lvov/Kijev. Slovena južnih

tada još nikakvih nije ni bilo! Zajedno su se našli Srbi i Hrvati

tek na Balkanu, a sada su te pozicije promjenjene i tačno obrnute:

Hrvati su zapadno, na zapadnom Balkanu a Srbi istočno, na istočnom.

facenew22222222

[Zayron]

Ovdje možete vidjeti i čuti slovačke igre i pjesme sa Tatranskih vrhova, iz oblasti na Visokim Tatrama zvane Telgart. Imaju karakterističan folklor po tome što su tamo zastupljene takve igre, "dupaki" slične recimo glamočkom kolu a udara, dakle dupa se tamo isto kao pri glamočkom kolu nogama o zemlju isto tako vrlo silno. Od tog dupati, udarati o zemlju im je takav naziv dupaki. Te igre mogu biti uz muziku ili pjevanje i nijeme bez pjevanja i muzike samo s udaranjem o zemlju. Te takve nijeme su im fantastične, čini mi se da su neke koje sam čuo i vidio uživo bile čak možda i bolje od tih glamočkih. Iz tog kraja potiče i narodna slovačka pjesma "Počkaj ma šuhajko na telgártskom moste" na osnovu koje je komponovana slovačka narodna himna na tu muziku ali naravno s drugim, patriotskim textom.

Folklórny súbor Šafárik - Horehronské dupáky

T9wM7GYlbWM

FS V šírom poli hruška, Kovačica - Dievčenské dupáky

ctY4u4G0inA

Telgárt - Ženské koleso

f8FUoOpFS-k

Telgart - Folklore Ensemble Karpaty

wbFmluCa2Uo

Girls's stomping dance from Telgart, Slovakia

Performed by Folklore Ensemble 'Karpaty' from Bratislava, Slovakia

Performed at Le Mondial des Cultures festival in Drummondville

"Počkaj ma šuhajko na telgártskom moste"

folklorna predloška slovačke narodne himne

OSuzxJpbAkE

Dakle to je ta muzika koje poslužila kao osnova pri stvaranju

slovačke narodne himne. Uz tu muziku se također i igra kako vidite.

Počkaj ma šuhajko

suTu07FwRsk

Červánek-Počkaj ma šuhajko- Slovensko

al4XqkjuP10

Jan Ambroz - Počkaj ma šuhajko

oUVvOpnau_w

"Počkaj ma šuhajko na telgártskom moste"

Tekla Klebetnica http://www.kapelagoralska.pl

ZAnN32g9NYY

Ovdje je jedna poljska folklorna instrumentalna grupa ali porijeklom

su s poljske strane Karpata - s Goralska i sviraju istu tu slovačku pjesmu.

Nad Tatrou Sa Blýska

OIbJWT2C8Kg

[Јефимија Крунић]

  I od mene jedna poljska poloneza,  prstgore

Polonez Ogińskiego-POŻEGNANIE OJCZYZNY.

[Zayron]

A sad prava, prava, prava, slovačka karpatska muzika!

Kandračovci - Široky jarek, Pokeľ som bul parobečkom

gV6uKnA9rW8

A ovo je ta ista prva pjeme: Široky jarek, ali druga grupa.

Al video je OMG, pazite da ne oslijepite, vi muški! Hahahaha!

Široký potok nemôžem preskočiť ... Ľudová

4DVSfqVTN2E

[Zayron]

Blessed Art Thou O Lord (Kiev Chant) - Hubble

sIzBaXiEMLc

From Sacred Treasures III:

Choral Masterworks from Russia and Beyond

Images - NASA Hubble Space Telescope

[Zayron]

Muzika sa poljsko - bjelorusko - ukrajinskog pograniči

Czeremszyna - Tuman jarom, tuman dolinoju

rIXfSRYN-lY

Uroki Podlasia - Čari i ljepote Podlesia

Istočna Poljska i poljsko-bjelorusko pograniči - Białystok

Tamo imam jednog dobrog poljskog prijatelja u Białystoku

Folklor Polskich kresów wschodnich

Folklor zemalja istočnopoljskih

poljsko - bjelorusko - ukrajinski folklor

Polissia music -- by group Cheremshyna (Poland)

Czeremszyna - Komaryk

U-C-_PI52a0

Podlasie raz jeszcze, lato 2008.

Czeremszyna - Podlaska Oktawa Kultur,

rd4EJeyjdCA

Białystok 2009 Uživo

Podlachia or Podlesia (Polish: Podlasie, Belarusian: Падляшша Padlyashsha) is a historical region in the eastern part of Poland and western Belarus. It is located between the Biebrza River in the north and its natural continuation to the south — the Polesie area. At present Podlachia is used primarily in reference to the Polish part of the region, which is traditionally divided between the northern (north of Bug River) and southern Podlachia. The northern part of Podlachia is included in the Podlaskie Voivodeship.