Jump to content

Словенска музика - свјетовна и црквена

Оцени ову тему


Zayron

Препоручена порука

Ancient Christian Slavic Hymns

Стародревна словенска хришћанска музика

Starodrevna slavenska kršćanska muzika

Bůh žehnej Moravě - God Bless Moravia - Благослови Боже Мораву

tJJGu7fKjiE[/url]

Velkomoravský chorál - Great Moravian Hymn. Autor videa - "Slotron"

Muzika je velkomoravský chorál v podání kapely Hradišťan a Jiří Pavlica.

http://www.hradistan.cz/cd10.htm

Moravská tradiční muzika - Moravian traditional music

Hymn from Great Moravia Period done by a moravian folk group Hradistan.

Moravian Cimbalom music.

Velkomoravský chorál

Cěsarьstvě našemъ Gospodi

milostьjo tvojejo prizьri

i ne otъdazь našego tuzimъ

I ne obrati nasь bъ plěn

narodomъ poganskymъ

Christaradi Gospodi našego

I že cěsari s otcemъ I sъ sventimъ dugomъь. Amin.

Velkomoravsky Choral

најстарији сачувани моравски дакле словенски хришћански химан уопште

ypQs2JH85f4

Иста музика као на том клипу горе, само нешто мало дужа,

дакле без скрађивања у изворном трајању.

Velkomoravský chorál

Čast oracii iz glagolskego misala,

iže davno napisan jest na Velike Moravie

i segda leži v Museu Ukrajinskej Akademii Nauk:

Цесарствие наше Господи милостий твой призри,

и не ѡтдай нашего тузим

и не обратій нас в плен народѡм поганским.

Христа ради, Господа нашегѡ,

иже цесари с Отцом и с Светим Духом.

Cesarstvie naše Gospodi milostij tvoj prizri,

i ne otdaj našego tuzim

i ne obratij nas v plen narodom poganskim.

Hrista radi, Gospoda našego,

iže cesari s Otcom i s Svetim Duhom

Slovanské Velikonoce - Словенски Васкрс

Једна од најстаријих словачих и уопште словенских

литургијских пјесама, датира из 9.-10. вијека.

xsZdj3chYrU

На видеу је најстарија до дана данашњег сачувана хришћанска црква Свете Маркете (Свете Маргите Антиохијске) у Словачкој и у цијелој средњој - централној Европи још из великоморавског доба 9 ст. а вјероватно најстарија изворна словенска хришћанска црква у свијету уопште која није била подигнутима на темељима некакве пређашње римске базилике и у изравној је вези са христијанизацијом Славена и великоморавском мисијом Свете Солунске Браће. Налази се на самој чешко - словачкој граници близу мјеста Копчани у Словачкој а нецијели километар од цркве на чешкој (моравској) територији налази се општина Микулчице са познатим археолошким налазиштем тј. ископинама словенске насеобине Вали - градишта гдје је уствари било сједиште великоморавских кнезова.  Подигнута је значи још за владавине великоморавских кнезова - владара Ростислава и Сватоплука I. Дакле могло би се рећи да та црква памти и дане Светих Ћирила и Методија а биће да су је они подигли и освештали одмах по свом приходи на Велику Мораву те у њој служили Свету литургију и крштавали прве хришћане међу Словенима. Врло тешко је сад о том знати нешто више са сигурношћи кад о том немамо даљих материјалних писмених доказа. На ту тему вам напишем нешто више из чешких и словачких извора чим прије стигнем.

Даље информације о цркви Свете Маргите Антиохијске на словачкој Википедији:

http://cs.wikipedia.org/wiki/Kostel_svaté_Markéty_Antiochijské_(Kopčany)

Moravia Magna - страница посвећена Моравској историји - инфо о цркви Свете Маргите Антиохијске :

http://www.moraviamagna.cz/lokality/l_kopcan.htm

Film vznikl u příležitosti Velikonoc v roce 2009. Zachycuje převážně slovanské církevní stavby. Hudbu tvoří slovanská duchovní píseň z 9.-10. století.

Bogurodzica - најстарији сачувани пољски хришћански химан

3P2Pr6kUxtA

Polska pieśń katolicka, w średniowieczu pieśń bojowa rycerstwa polskiego, przez wielu uznawana za pierwszy Hymn Polski

Decani Monastery

JE3Mh76AtAI&NR

Манастир Високи Дечани и косовски споменик "1389"

Visoki Decani - Pojanje Decanskih Monaha

R0dVGqV9WMg

Monks of Monastery Visoki Decani, Kosovo i Metohija - Serbia.

Visoki Decani Monastery is situated in the western part of the UN administered Serbian province of Kosovo and Metohia. It was built between 1327 and 1335 by the Serbian medieval king St. Stephen of Decani and was dedicated to the Ascension of the Lord.

http://www.kosovo.net/edecani.html

Химан Господине помилуј ни - Hospodine pomiluj ny

Schola Pragensis - Svatý Vojtěch - св. Адальберт Пражский

gtCGG3x1WeA

Свети Адалберт Прашки, словенским именом свети Војтјех, чешки епископ и католички светитељ - мученик, живот дао Христа ради проповиједајући хришћанство међу Прусима. Аутор једних од најстаријих словенских хришћанских пјесама - химана, чешког "Hospodine, pomiluj ny" (Господине, помилуј ни) и пољског Bogurodzica - Богородица. Кога занима нешто више о том химну и Светом Војтјеху - Адалберту Прашком може то прочитати овдје:

Adalbert of Prague - енглески

http://en.wikipedia.org/wiki/Adalbert_of_Prague

Svatý Vojtěch - Свети Војтјех

http://cs.wikipedia.org/wiki/Svatý_Vojtěch

Химан Господине помилуј ни - Hospodine pomiluj ny Инфо на Википедији:

http://wikimediafoundation.org/w/index.php?title=WMFJA1/cs/CZ&utm_source=20101209_CN002A_LC&utm_medium=sitenotice&utm_campaign=20101211EA016&referrer=http%3A%2F%2Fcs.wikipedia.org%2Fwiki%2FHospodine_pomiluj_ny

Адальберт Пражский (лат. Adalbertus Pragensis), он же Войтех или Войцех (чеш. Vojtěch, польск. Wojciech) (955, Либице, Чехия - 23 апреля 997, Пруссия, ныне Калининградская область, Россия) - чешский епископ (982-989, 993), католический святой. Погиб от рук язычников при проповеди христианства в Пруссии. Особо почитаем в Богемии, Польше и Венгрии. Ему приписывается авторство старейших известных чешских и польских духовных песен - "Господине, помилуй ны!" (Господине, помилуј ни) и "Богородицы - Богородица" (Bogurodzica).

Svatováclavský chorál - Svatý Václave

Свати Вацлав је светац патрон - заштитник Чешке земље,

оно што за Србе представља Свети Сава и Светосавска србска народна традиција,

то је исто за Чехе Свати Вацлав и њихова чешка народна Сватовацлавска традиција.

eP2sTS0-hck

O svatý Václave, nedej zahynouti nám ni budoucím.

Старија литургијска верзија.

Поред ове постоји и друга такозвана пучка - народна верзија.

Ту понародњену верзију можете чути одмах у том клипу доле испод.

Svatováclavský chorál - народна верзија.

DOzEh2BEDVE

28.09.2009. Стара Болеслав

Видео био снимљен приликом посјете Папе Бенедикта XVI Чешкој Републици

http://www.navstevapapeze.cz/articles/Pope-Benedict-XVI-in-Stara-Boleslav%5Ben%5D.html

Кога занима нешто више о Сватоме Вацлаву и сватовацлавском хоралу може то прочитати овдје, тамо је и текст:

Сватовацлавски хорал:

http://cs.wikipedia.org/wiki/Svatováclavský_chorál

Свати Вацлав - животопис на енглеском:

http://en.wikipedia.org/wiki/Wenceslaus_I,_Duke_of_Bohemia

Свати Вацлав - животопис на чешком:

http://cs.wikipedia.org/wiki/Svatý_Václav

Glagoljaška misa Veli Iž - Viruju (Vjerovanje - Credo)

htFtKdgrAdY

Veli Iž, otok Iž, (zadarski arhipelag) - Glagoljaška misa na blagdan Velike Gospe 2010. Pjevano Vjerovanje na staroslavenskom. U Velom Ižu se i danas povremeno "glagolja" - tj. misa se pjeva na staroslavenskom. Hrvati uz jadransku obalu očuvali su svoj identitet velikim dijelom zahvaljujući glagoljici i glagoljaškom bogoslužju. Naime, jedini su u svijetu imali privilegij bogoslužje rimskoga obreda imati ne na latinskom, (kao i ostali u Europi sve do pojave narodnih jezika u liturgiji 1960-tih godina) nego na staroslavenskom. Moj komentar: Nije to tačno, također svi ostali Slaveni katolici su imali do Tridentinskog koncila (Koncil probíhal ve třech oddělených zasedáních mezi 13. prosincem 1545 a 4. prosincem 1563 za předsednictví tří papežů – Pavla III., Julia III. a Pia IV.) staroslavensku liturgiju - takozvanu "Svetu Misu Po Zakonu Dvora Rimskoga" (latinsko - rimsku prevedenu na staroslavenski) a propovijedanje na živim narodnim slavenskim jezicima: poljskom, češkom i slovačkom o čemu se istina do sada malo znalo, pisalo i govorilo. Samo odobrenje nije vezano za nikakav narod već za obred, odobreni su slavenski jezik, pismo, svete knjige i liturgija koju su također imali do Tridentinskog koncila i svi ostali slavenski narodi u katoličkoj Crkvi: Česi, Moravani, Slezani, Slovaci i Poljaci Ostatak je to još od vremena pokrštavanja kada su Hrvati doselili na Jadran i od učenika sv. Ćirila i Metoda primili kršćanstvo na glagoljskim slovima napisanim bogoslužbenim tekstovima na staroslavenskom jeziku. Kako su nosioci glagoljaškog bogoslužja bili domaći popovi glagoljaši i običan puk, razvilo se i posebno domaće folklorno liturijsko pjevanje (glagoljaško pjevanje) koje obiluje domaćim melosom. U ovom isječku pjeva se Nicejsko-carigradsko vjerovanje (Viruju v jedinago Boga) na starom napjevu Velog Iža, u dva kora, muškarci i žene, a napjev je poznat po zadarskim otocima kao "sibinski" (po otoku Silbi) i sličan je napjevu Mise apostolorum koji se nekad pjevao u zadarskoj katedrali. Vrlo slično pjeva se još uvijk na susjednim otocima - u Salima, Luci, Žmanu i Brbinju na Dugom otoku, te na otocima Sestrunju i Ravi, te nekada i na drugim otocima i u nekim mjestima na kopnu uz obalu (Pakoštane, Biograd, Turanj, Filip-Jakov, Ražanac, Sukošan, Vinjerac).

Buoh Všemohuci - Бог Свемогући - Старочешки хришћански химан

2crSmi7PF7k

Коментар:

http://www.aps-moravan.unas.cz/infos/buoh_vsemohuci.htm

Buóh všemohúcí

Buóh všemohúcí

vstal z mrtvých žádúcí.

Chvalmež Boha s veselím,

toť nám všěm Písmo velí!

Kyrieleison!

Jezukriste, vstal si,

nám na příklad dal si,

žeť nám z mrtvých vstáti,

s Bohem přebývati.

Kyrieleison!

Maria žádúcie,

z nebes róže stkvúcie,

pros za ny Hospodina,

svého milého syna!

Kyrieleison!

Ó králi nebeský,

uslyš svój lid český,

zbav nás núzě této,

daj nám dobré léto!

Kyrieleison!

На видеу се пјевају само четри строфе, цијели текст је много дужи, кога занима има га овдје:

http://www.weytora.cz/texty/jk/buoh.htm

Како нећу бити у прилици да вам честитам Нову Годину, остављам вам ове красне стародревне словенске духовне пјесме и свима желим "добре лето" као у тој чешкој пјесми што се пјева!

Христ посреди нас и у Новом Лету!

Желим вам све најбоље вама свима и вашим породицама у надолазећој години 2011.  0110_hahaha

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Veli Iž, otok Iž, (zadarski arhipelag) - Glagoljaška misa na blagdan Velike Gospe 2010. Pjevano Vjerovanje na staroslavenskom. U Velom Ižu se i danas povremeno "glagolja" - tj. misa se pjeva na staroslavenskom. Hrvati uz jadransku obalu očuvali su svoj identitet velikim dijelom zahvaljujući glagoljici i glagoljaškom bogoslužju. Naime, jedini su u svijetu imali privilegij bogoslužje rimskoga obreda imati ne na latinskom, (kao i ostali u Europi sve do pojave narodnih jezika u liturgiji 1960-tih godina) nego na staroslavenskom. Moj komentar: Nije to tačno, također svi ostali Slaveni katolici su imali do Tridentinskog koncila (Koncil probíhal ve třech oddělených zasedáních mezi 13. prosincem 1545 a 4. prosincem 1563 za předsednictví tří papežů – Pavla III., Julia III. a Pia IV.) staroslavensku liturgiju - takozvanu "Svetu Misu Po Zakonu Dvora Rimskoga" (latinsko - rimsku Misu, takozvanu liturgiju ili "Misu Svetog Petra" prevedenu na staroslavenski) a propovijedanje na živim narodnim slavenskim jezicima: poljskom, češkom i slovačkom o čemu se istina do sada malo znalo, pisalo i govorilo. Samo odobrenje nije vezano za nikakav narod već za obred, odobreni su slavenski jezik, pismo, svete knjige i liturgija koju su također imali do Tridentinskog koncila i svi ostali slavenski narodi u katoličkoj Crkvi: Česi, Moravani, Slezani, Slovaci i Poljaci Ostatak je to još od vremena pokrštavanja kada su Hrvati doselili na Jadran i od učenika sv. Ćirila i Metoda primili kršćanstvo na glagoljskim slovima napisanim bogoslužbenim tekstovima na staroslavenskom jeziku. Kako su nosioci glagoljaškog bogoslužja bili domaći popovi glagoljaši i običan puk, razvilo se i posebno domaće folklorno liturijsko pjevanje (glagoljaško pjevanje) koje obiluje domaćim melosom. U ovom isječku pjeva se Nicejsko-carigradsko vjerovanje (Viruju v jedinago Boga) na starom napjevu Velog Iža, u dva kora, muškarci i žene, a napjev je poznat po zadarskim otocima kao "sibinski" (po otoku Silbi) i sličan je napjevu Mise apostolorum koji se nekad pjevao u zadarskoj katedrali. Vrlo slično pjeva se još uvijk na susjednim otocima - u Salima, Luci, Žmanu i Brbinju na Dugom otoku, te na otocima Sestrunju i Ravi, te nekada i na drugim otocima i u nekim mjestima na kopnu uz obalu (Pakoštane, Biograd, Turanj, Filip-Jakov, Ražanac, Sukošan, Vinjerac).

Допуна: Из тог коментара горе који се налазио под тим видеом о глагољашкој Миси у Велом Ижу није било јасно на које се одобрење мисли. Ако на оно прво које су испословали Константин и Методије (послије Свети Ћирил и Методије) 868.г. од Папе Хадријана II онда је оно важило за све Словене. Ако на период послије Тридентинског Концила онда су га имали заиста само Хрвати колико ми је то познато. А посљедњи бенедектински глагољашки монах дакле католички свештеник глагољаш је био убијен у Јасеновцу за вријеме другог свјетског рата  према информацији од режисера Лордана Зафрановиђа који је то открио прикупљајући историјски материјал за свој филм а у неком од тих његових филмова има нешто о томе споменуто али заиста не знам којем јер и то сам чуо од једног пријатеља с ФБ који се бави старославенском калиграфијом. Иначе овдје су међу људима код нас на подручју бивше Југославије мало нејасне и нетачне представе о томе шта су то биле и за народ значиле латинска и словенска литургија у пракси јер људи већином данас мисле да кад је Тридентским Концилом у XVI вијекуу укинута славенска литургија славенски католици су се нашли у великом проблему! Уствари практично ништа се није промјенило, промјењен је био само такозвани Ред Мисе "Ordo Misae" значи литургијски молитвени поредак који је од тада био на латинском а не на старославенском али све остало се и даље чинило на народним језицима, дакле пјевало се, молило и што је најважније читало Свето Писмо - Јеванђеље и ПРОПОВИЈЕДАЛО! На другу страну управо тај латински који је био универзалним језиком У СВЕМУ од литургије, преко универзитета, државних органа па све до дипломације значи тачно тим чим је данас енглески је олакшао приступ Славенима к универзитетима, локалним органима моћи, државним и црквеним високим положајима и функцијама. А истовремено онемогућавао све друге народе дакле Нијемце, Аустријанце, Мађаре, Италијане у предоминацији над Славенима и спречавао их у томе да врше културни притисак и однарођивање Славена на Западу. Можда изгледа то некоме парадоксно али заиста је то тако, кад бих хтио прикупити и набројати само наслове књига које су од почетка XVI do краја XIX вијека на народним језицима изашле у Чешкој, Словачкој, Пољској, Словенији и Хрватској у том периоду од када је била укинута славенска а заповијеђена латинска литургија можда с тим не бих завршио ни до Нове Године. Парадоксом је и то што се данас Прашка Народна Библиотека може похвалити највећим и најопширнијим старословенским рјечником на свијету од 52 педесетдвоје свезака - дијелова у издању Чешке академије Наука а који је писан и састављан 31 једну годину од 1966. до 1997. Парадоксом је и то да је највећа руком икад написана књига и истовремено највеђа Библија на свијету, Codex Gigas или такозвана "Ђавлова Библија" била исписана у Чешкој истина не глагољицом већ латински али су у њеном исписивању учествовали и бенедиктински хрватски монаси глагољаши са отока Пага доведени у Праг у манстир Емауси или на Слованех. Свеједно се ипак и у њој нашло неколико страница исписаних хрватском углатом глагољицом међу којима и странца са старославенском азбуком глагољицом исписана. Исти ти монаси глагољаши са Пага исписали су зато врло много других непроцјењиво вриједних литургијских књига у Чешкој као на примјер Вишебродску тј. Чешку библију глагољску. А све то у земљи у којој је значи литургијски језик био латински а не словенски и гдје је Словенима због тога свега наводно био у питању матерњи језик, културни и народни опстанак.  Но како је то све с тим стварно било вам напишем послије Нове Године кад се вратим из Њемачке.

Чешки литерарни споменици и хрватска углата глагољица:

http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:Qi-0pYO__lQJ:hrcak.srce.hr/file/35204+Codex+Gigas+glagoljica&hl=cs&gl=cz&pid=bl&srcid=ADGEESjxjZTXzdNXS27IDl5Y5lVsFQC7bOowHCA-90UUcwXYC8FkCOWAotnG6gqsQIAJD7Z0Pk_qfkR4o-c5Qbk7RuTaf_nzGEneX0v2Bhe_AXOWC5YoOyHsNJYrBKJHgt5jT36yF-ts&sig=AHIEtbT-lC4iC16Ej_ygGjETZT-JLIUZ-w

Slovnik jazyka staroslovenskeho. Lexicon linguae palaeoslovenicae.

Ceskoslovenska Akademie ved. Praha: Academia, 1966-1997

UIUC Call Number: General Slavic Reference Q. 491.81701 C337s v.1-52

Compiled by the Czech Academy of Sciences, this major dictionary of Old Church Slavic is now complete in 52 volumes. Prefatory materials, which appear in the first volume, introduce the dictionary and describe the OCS texts from which the lexicon is extracted, as well as presenting information about those texts in a chart. The entries provide grammatical information, definitions in Czech, Russian, German, Greek and Latin, notations that show in which documents the word appears, and passages with references to show how it was used. See the entry above for the adverb "dobro."

http://cooper.library.uiuc.edu/spx/class/SubjectResources/SubSourGen/lingocs.htm

Slovník jazyka staroslověnského – Lexicon linguae palaeoslovenicae. (I. Praha 1966, LXXXIV + 853 s.; II. 1973, 638 s.; III. 1982, 671 s.; IV. 1997, 1046 s.). Sešity č. 1–45 Academia, č. 46–52 Euroslavica.

Dosud nejrozsáhlejší staroslověnský slovník na světě. Zachycuje úplnou slovní zásobu staroslověnského jazyka do konce 11. století a církevněslovanských památek českého původu. Zařazeny jsou i mladší texty církevněslovanské, které mají cyrilometodějský původ. Vyexcerpováno bylo téměř 100 rukopisů.

Záhlaví hesel jsou normalizována do klasické staroslověnštiny.

Jednotlivá hesla přinášejí výčet všech pramenů, v nichž je lexém doložen, rozlišení jednotlivých významů, latinský a řecký ekvivalent, latinský výklad slova a překlad do češtiny, ruštiny a němčiny.

Dokladový materiál zachovává pravopis jednotlivých rukopisů. Doklady jsou citovány s přihlédnutím k neslovanským předlohám.

V závěru každého hesla je odkazováno na staroslověnská synonyma.

V roce 2006 byly všechny 4 svazky slovníku fototypicky vydány vydavatelstvím Univerzity Sankt-Peterburg.

Nově jsou zpracovávány také Dodatky k 1. dílu Slovníku jazyka staroslověnského.

Pendantem k tomuto slovníku bude Řecko-staroslověnský index.

Z materiálů SJS vychází také Etymologický slovník jazyka staroslověnského. 1–13. (Praha 1989– ). Koncepčně na Slovník jazyka staroslověnského navazuje také chorvatský Rječnik crkvenoslavenskog jezika hrvatske redakcije (Zagreb) či makedonský Rečnik na crkvenoslovenskiot jazik od makedonska redakcija (Skopje).

http://www.slu.cas.cz/2-opb.html#sjs

Моравски Велехрад - Катедра Светог Методија

http://www.ado.cz/poutni/velehrad/velehrad.htm

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...

Овдје ће бити музика пољска, словачка и карпатословенска. Карпатска музика може бити румунска и словенска а овдје ће бити ријечи о словенској карпатској музици са Бескида, Валашска, Карпата и Закарпатја тј. Подкарпатске Руси (западне Украјине). Дакле музика свјетовна, духовна и фолклорна Пољака, Словака, Лемковјана (Русина), Хуцулу, Бојку и Украјинаца из западне Украјине (транскарпатско).

Poljska božićna koleda:

Pomaluśku Józefie - Bracia Dominikanie

KWvmgiOh9eE

Poljska božićna koleda:

Szczęśliwa Kolebko - Bracia Dominikanie

2YgG7PG1yKo

Poljska goralska koleda:

Kolędy "po góralsku" / Polish Christmas Carols by "Giewonty" in Villa "Orla"

GJqQjWSoQIo

Ta oblast "gorolsko" je najzapadniji ogranak Karpata (Beskidi) gdje se znači svaki sa svoje strane strane susreću poljski (gorolski), češko-moravski (lašsko-valašski), slovački i lemkovjansko-ukrajinski etnikum, sa karakterističnom i vrlo zanimljivom i lijepom slavenskom muzikom, kulturom i tradicijama. Povremeno ću ovdje objavljivati dakle muziku poljsku, slovačku i karpatoslavensku koje ustvari imaju mnogo dodirnih tačaka i zajedničkih karakteristika. Ako nađete šta zanimljivo također onda to objavite i vi, u svakom slučaju je to vrlo lijepa muzika koju vrijedi imati ovdje na Forumu. Kako sam ja ustvari veliki fan te karakteristične karpatoslavenske kulture, folklora i muzike onda ću vam se potruditi s vremena na vrijeme nešto i napisati o njihovoj kulturi, istoriji itd.

Slovačka božićna pjesma:

Slovak Diva Marika Gombitová - Vianočný Popevok

w2D288fzGSI

Lemkove (Rusini) iz istočne Slovačke:

Rusinska božićna koleda - Nova radost stala

sEQdtsmfnt8

Lemkovjanska (rusinska) koleda iz zapadne Ukrajine:

Nova radist' stala - ukraine music, carol колядa kolyada

pn4J9KuQzPY

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...

Evo prekrasnog dijamanta u metaforičkoj kruni slovenske, ruskopravoslavne vizantinske liturgijske tradicije:

Mirna ektenia

A3xHS_QAb34

Pomozite mi s ispravnom identifikacijom ovog manastira, jer nigdje nije napisano u kojem od ruskih manastira je napravljen taj muzički zapis tj. snimljen soundtrack te liturgije. Kao veza ili napomena može služiti možda naziv korisničkog kanala Shamordino. Kad sam pogledao na Wiki tamo ima biti od starih vremena veliki ženski manastir takozvana "Kazanska amvrozijska ženska pustinja" no možda je promjenjen sa ženskog na muški u međuvremenu, u novije doba. Također je vrlo moguće da Šamordino nema nikakve veze sa manastirom u kojem je snimljeno to monaško pojanje a najvjerovatnije zaista tako to i bude. Naročito ako je taj korisnik iz Shamordina pa je zato kanal nazvao tako prema mjestu svog stanovanja.  Uradimo to ovako, zabavimo se malo "investigativnom liturgikom", vi pokušajte to pronaći sami pa ćemo na kraju poslati pitanje tom autoru videa a usporediti ga s tim što ste vi pronašli ili mislili da to jeste i odakle snimak ustvari potiče.

:)

Shamordino Convent

The stauropegial Convent of St. Ambrose and Our Lady of Kazan (Казанская Амвросиевская ставропигиальная женская пустынь, Kazanskaya Amvrosiyevskaya stavropigial'naya zhenskaya pustyn') is a Russian Orthodox convent in the village of Shamordino, Kaluga Oblast, Russia. It was founded near the village of Shamordino in 1884 with the blessing of Saint Ambrose of Optina. It is located on the Serena River, 12 km (7.5 miles) from Optina Monastery.

Slike možete vidjeti ovdje na Wiki odakle ustvari i imam te informacije:

http://en.wikipedia.org/wiki/Kazan_St_Ambrose_Convent

Shamordino

http://en.wikipedia.org/wiki/Shamordino

Još slika:

Optina Pustyn, spiritual heart of Russia

http://www.worldisround.com/articles/18226/photo51.html

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Brate Zajrone, ova muzika ti je uglavnom odvratna.

Ti si covek odlicnog ukusa, to si nekoliko puta dokazao kada smo razgovarali o benediktinskoj muzici, pa me zaista cudi da si poklekao pred ovim narodnjacima ili drugim pop/trivijalnostima.

Nemoj da mi se uvredis zbog ovoga sto ti iskreno kazem.

HPN

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Видиш да све имају неку сличност. Ајд прошири мало са Сиријцима, Маронитима, не знам зашто си изабрао само словене а кад су већ словенски народи имаш предивне Хрватске и Македонске.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Цитат

Syd:Ti si covek odlicnog ukusa, to si nekoliko puta dokazao kada smo razgovarali o benediktinskoj muzici, pa me zaista cudi da si poklekao pred ovim narodnjacima ili drugim pop/trivijalnostima.

Ovo je prezentacija i za te na Forumu koji žele čuti sve najrazličitije vrste muzike, svako ima neki drugi ukus i preferencije. O ukusima ne vrijedi raspravljati. No kako sam rekao to je takva mala reprezentacija tih naroda, Nikako toga šta ja najrađe slušam kod kuće sam ili nečeg što mi se najviše sviđa. Nisi razumio intenciju, namjeru posta. Ali jesam fan karpatske slovenske muzike i volim gledat videa i sličice s tim njihovim drvenim crkvicama. To je također tačno a to sam već gore na početku i napisao.

To je većinom folklorna izvorna muzika, tih naroda, gore su izvorne kolede, božićne pjesme koje se pjevaju u narodu. Narod nigdje na Božić po kućama u selima ne pjeva ni gregorijanski koral ni tropare već ovakve stvari. Baš ti se čudim, ovo je ustvari takav mješoviti post o tim međusobno bliskim narodima, Poljacima, Slovacima i karpatskim Rusinima i Ukrajincima i njihovoj muzici i svjetovnoj i crkvenoj i zabavnoj. jedan taj post je dovoljan za sve to, ne budem valjda sad otvarat za svaki od njih poseban post i za svaki vid muzike još poseban.

Na pogledaj Syde da je to folklor, i igra se uz tu muziku. Evo jedna rusinskopoljska:

Idu, domil, idu - Idem kući, idem

wxZOo9QtH7U

O Maria, Diva Prečysta - O Marija, Djeva Prečista

vTTrW3I4Y_s

Slovak song of Divine Mercy Prayer.

English annotations / Spievaný ruženec

Ti je također od njih, Rusina, tačnije bi tamo imalo pisati Rusyn song

To su ti Rusini iz Slovačke. Osim u Slovačkoj žive još i u Poljskoj i zapadnoj Ukrajini

Imaju vrlo lijepu muziku, zanimljiv slovenski folklor i prekrasne drvene karpatske crkvice

RhsRGEHlN4s

Sága krásy - Lemkos - Rusíni. Wedding song - eastern Slovakia. Sings Maria

i91ggyj-y80

Lemkos - one of several quantitatively and territorially small nationalities who also traditionally call themselves Rusyns (Ukrainian: Руснаки, Lemko: Руснакы, Rusnaky; sing. Руснак, Rusnak),are one of the four major groups inhabiting the Eastern Carpathian Mountains. Their language has been variously described as a Lemko language in its own right (literary Lemko language is one of the four literary norms of the Carpatho-Rusyn language), a dialect of the Rusyn language (a group of dialects which is, itself, sometimes described as a distinct dialect of the Ukrainian or Slovak dialect group). In any case, the Lemko tongue and the Ukrainian language are akin but not always mutually intelligible (ref: Best and Moklak)The Lemkos' homeland is commonly referred to as Lemkivshchyna (Ukrainian: Лeмкiвщина, Lemko: Lemkovyna (Лeмкoвина), Polish: Łemkowszczyzna). Up until 1945, this included the area from the Poprad River in the east to the valley of Oslawa River in the west, areas situated primarily in present-day Poland, in the Lesser Poland and Subcarpathian Voivodeships. This part of the Carpathian mountains is mostly deforested, which allowed for an agrarian economy, alongside such traditional occupations as ox grazing and sheep herding.

This area was part of the Austro-Hungarian Empire until its dissolution in 1918, at which point the Lemko-Rusyn Republic (Ruska Lemkivska) declared its independence. Independence did not last long however, and the territory was incorporated into Poland in 1920.

As a result of the repatriation of Ukrainians from Poland to USSR, the majority of Lemkos from this territory were resettled throughout Poland and in the Ukrainian Soviet Socialist Republic, leaving a significant population only in the Prešov Region of present-day Slovakia.

Lemkos are/were neighbours with Slovaks, Carpathian Germans and Lachy sądeckie (Poles) to the west, Pogorzans (Poles) and Dolinians (Dale Dwellers subethnic of Lemkos) to the north, Ukrainians to the east, and Slovaks to the south.The name "Lemko" derives from the common expression Lem (Лeм), which can mean "but", "only", or "like" in the Lemko dialect. "Lemko" came into use as an endonym after having been used as an exonym by the neighboring Boykos and Hutsuls, who do not use that expression in their respective dialects. Prior to this moniker, the Lemkos described themselves as Rusnaks ((Ukrainian: Руснaки, translit. Rusnaky) or Rusyns (Ukrainian: Русини, translit. Rusyny), as did the rest of the inhabitants of present-day Western Ukraine in the 19th century and first part of the 20th century. In the early 20th century, a majority of these peoples became active participants in the creation of the Ukrainian nation and came to call themselves Ukrainians (Ukrainian: Українці, translit. Ukrayintsi). However, while they may have accepted the new state of Ukraine, some Lemkos, including many in Poland and Slovakia, consider themselves to be a distinct ethnicity, while some claim to be Ukrainians and still others identify themselves as Rusyns.

Wedding song-sings Maria Macosko from Presov.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Цитат

Видиш да све имају неку сличност. Ајд прошири мало са Сиријцима, Маронитима, не знам зашто си изабрао само словене а кад су већ словенски народи имаш предивне Хрватске и Македонске.

Ja živim na Moravi u Češkoj i vidio sam da o toj temi nemate ništa, o tim takozvanim zapadnim Slovenima. O Rusima, Bjelorusima, Ukrajincima mislim da nešto već imate, Balkan je također dobro zastupljen i pokriven pa sam htio da malo obogatim Forum i s tim. To nije tema o Božićnim pjesmama već o Poljacima, Slovacima i karpatskim i zakarpetskim Slovenima (Rusinima, Ukrajincima). No kako je bio Božić tako sam tamo dao i Božićne pjesme ali tih naroda o kojim je riječ u ovom postu. Otvorio sam također poseban post za češku i moravsku muziku a kolede (češki, poljski, slovački)  ili koljade po rusinski i ukrajinski su tačno to kako si napisao, Božićne narodne pjesme ili carols (eng). A tamo nisam davao te druge sirijske i maronitske jer post zaista nije o božićnim pjesmama, ko hoće neka ga otvori, imam jednu krasnu kanadskih indijanaca sa Ontaria. Ovaj post je uglavnom o Poljacima, Slovacima, Rusinima i Ukrajincima (tim zapadnim što žive na Karpatima ili po Beskidima) i njihovoj muzici, svjetovnoj, crkvenoj i o njihovom folkloru. A također i o svoj drugoj muzici pop, rock itd. Suvišno je otvarati za to sve posebne teme, moja nakana nije bila napraviti nekakvu cjelovitu zbirku njihovih pjesama već samo tako malo upozoriti na njih tim što ću nekad s vremena na vrijeme nešto njihovog napostovati. Dakle ima to bit takav pregled i mix: od svega ponešto, od folklora do klasične muzike, takva mala prezentacija. A ko želi više, ostalo si potom sam pronaći na You Tube sllijedeći ove primjere koji imaju biti samo takvim putokazom, ničim više!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Супер је, него кажи ми имал тамо православаца, знам да су Русини гркокатолици, ај нађи молим те неку песму од православаца Чеха, Пољака и Словака.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Супер је, него кажи ми имал тамо православаца, знам да су Русини гркокатолици, ај нађи молим те неку песму од православаца Чеха, Пољака и Словака.

Da, napostujem i to, problem je s tim što je toga dosta malo a još manje snimljenog na video i postavljeno na You Tube. I nemaju baš neku svoju jaku autohtonu tradiciju pravoslavnog pojanja, puno preuzimaju od Rusa, Ukrajinaca pa u posljednje vrijeme i Srba (naročito českomoravska pravoslavna crkva) i ugledaju se na druge. Českomoravska pravoslavna crkva je zvanično znovuuspostavljena ponovo tek poslije prvog svjetskog rata pa o nekoj velikoj autentičnoj vjekovnoj tradiciji kao kod Srba nemože biti ni riječi. Na primjer česki i moravski pravoslavci praktično nemaju svoje pravoslavne božićne pjesme, možda par preuzetih u najnovije vrijeme posljednjih 100 godina, sve te koje pjevaju po pravoslavnim crkvama na Božić su ustvari iz katoličke tradicije ali ih oni kao Česi i Moravani nacionalno doïvljavaju i smatraju također svojima pa i kad su pravoslavci, naravno. Ne vide u tom neki problem. U velikom problemu su ustvari i s crkvenim prostorima pa je veliko mnoštvo svetih liturgija održavano po katoličkim crkvama koje su im vrlo rado davane i bez ikakvih problema na raspolaganje.(ne znam šta na to kažu ti vaši kanoni). Srpska pravoslavna Crkva je velikim pomoćnikom i sponzorom českomoravske pravoslavne crkve pa tako znajte da vaši novci idu na Bogu milu stvar i vaša Crkva je zaista šalje tim kojim je to najpotrebnije.

0442_feel

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Brate Zajrone, ova muzika ti je uglavnom odvratna.

Ti si covek odlicnog ukusa, to si nekoliko puta dokazao kada smo razgovarali o benediktinskoj muzici, pa me zaista cudi da si poklekao pred ovim narodnjacima ili drugim pop/trivijalnostima.

Nemoj da mi se uvredis zbog ovoga sto ti iskreno kazem.

HPN

Ti bi sido mogo na pinku da budeš sudija:

ZVEZDE GRANDA (da se najezis)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...