Jump to content

Владика Порфирије изабран за новог патријарха

Оцени ову тему


Препоручена порука

@Hadzi Vladimir Petrovic Kako se uopšte pojmovi priroda i ličnost odnose prema pojmu egzistencija? Ja pokušavam sve vreme da istaknem svoju jednost, postojanje, a svaka deoba ide kasnije. Npr. ličnost data od roditelja mora da bude data na taj način da ona nije njihova, već moja, a priroda isto mora da bude moja priroda. A ko sam ja? Pa samo onaj koji jesam, postojanje, ništa manje ni više od toga.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 1.6k
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

пре 14 часа, Inženjer Djatlov рече

@Bokisd Da postavim stvar ovako, postoji li privremena svetost, dakle neko bude svet i onda padne, ili se svetost samo sa kraja života meri? Ako postoji, to bi onda bila ona anticipacija o kojoj govorim, koja još uvek nije garancija toga šta će biti na kraju, jer je pad moguć, ali potencijalno može i da opstane do kraja.

Mislim da bi trebalo svetost meriti i tokom zivota i na kraju zivota, ceo zivot u crkvi da bude svetost i cistota i sve sto ide uz svetost, mi da budemo svetost nemoguce, ali bar da pricamo i da mozda i malo tezimo tome. Just_Cuz_19

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

@Hadzi Vladimir Petrovic Šta je onda Hristos dobio od Bogorodice? Stvorenu prirodu je dobio od Boga Oca Duhom Svetim, je l' tako, a Ličnost je već imao kao jedno od Lica Svete Trojice? A dalje Hristos je rođen od Oca pre svih vekova kao Ličnost ili kao Božanska priroda, ili kao oba?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Пре сат времена, Inženjer Djatlov рече

@Hadzi Vladimir Petrovic Kako se uopšte pojmovi priroda i ličnost odnose prema pojmu egzistencija? Ja pokušavam sve vreme da istaknem svoju jednost, postojanje, a svaka deoba ide kasnije. Npr. ličnost data od roditelja mora da bude data na taj način da ona nije njihova, već moja, a priroda isto mora da bude moja priroda. A ko sam ja? Pa samo onaj koji jesam, postojanje, ništa manje ni više od toga.

Unutar pojima egzistencije  nije naglasena dijalektika podjela na licnost i prirodu, ili duh, dusu i tijelo, nego opisuje covjekovy - tubitkov odnos prema svjetu, drugim bicima, bogu, nistavilu, sebi... Dok su ove podjele ako se uzmu sa tla pojma egzistiranja puka psihologija, sto pogresno citanje platonizma....

Roditelji su te rodili, ali su te i pravili , ne kazem da bilo sta uradili bez Boga, nego da se licnost uvjek radja po svetom Damaskinu, a ne mozemo reci da te je Bog rodio, jer je jedan jedinorodni Sin. Dakle ostaje da te je stvorio, ako je na bilo koji nacin uslovio tvoju egzistenciju u tvome pocetku, a jeste. To ne iskljucuje da te je stvorio u sinergiji sa tvojim roditeljima.

пре 49 минута, Inženjer Djatlov рече

@Hadzi Vladimir Petrovic Šta je onda Hristos dobio od Bogorodice? Stvorenu prirodu je dobio od Boga Oca Duhom Svetim, je l' tako, a Ličnost je već imao kao jedno od Lica Svete Trojice? A dalje Hristos je rođen od Oca pre svih vekova kao Ličnost ili kao Božanska priroda, ili kao oba?

Ne on je dobio sobom stvorenu prirodu od Bogorodoce, a licnost ima oduvjek odnosno oduvjek postoji kao Bog. Stim da je njegova licnost nase podobije, ikona, osvecenje nase licnosti.

Ali ipak se tu majka usvaja jer ima dostojanstvo Bogorodice, ipak radjanje nije samo cin davanja prirode, nego se i ovde licnost radja, iako postoji od prjje i Gospod se naziva Ssinom Covjecijim...dakle nije ga majka dovela u postojanje, ali ima tu jos da se razmislja, o toj tajni. Pisao sam gore da su svi ljudi roditelji Bogu kroz Bogorodicu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

@Hadzi Vladimir Petrovic A šta znači onda ,,ovaplotio se od Duha Svetog"? Jasno mi je šta govorite, ali da li Vi imate jasnu predstavu, ili da li je uopšte moguće imati jasnu predstavu o tome šta pojmovi roditi i stvoriti zapravo znače u kontekstu kada ih razlikujemo? Stvaranje je na neki način jasno, nema ničeg, pa ima nečeg, ali rađanje već nije, ili ishođenje kao različito od rađanja? Pretpostavljam da je odgovor da se to samo blagodatno shvata ili ne shvata nikako jer je Sveta Trojica iznutra nesaznatljiva, ali ima li filozofskog odgovora?

Inače, uzeo sam da čitam Bitak i vreme, pa se nadam da će biti prilike da prokomentarišemo nešto, kad pročitam za par meseci.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 44 минута, Inženjer Djatlov рече

@Hadzi Vladimir Petrovic A šta znači onda ,,ovaplotio se od Duha Svetog"? Jasno mi je šta govorite, ali da li Vi imate jasnu predstavu, ili da li je uopšte moguće imati jasnu predstavu o tome šta pojmovi roditi i stvoriti zapravo znače u kontekstu kada ih razlikujemo? Stvaranje je na neki način jasno, nema ničeg, pa ima nečeg, ali rađanje već nije, ili ishođenje kao različito od rađanja? Pretpostavljam da je odgovor da se to samo blagodatno shvata ili ne shvata nikako jer je Sveta Trojica iznutra nesaznatljiva, ali ima li filozofskog odgovora?

Inače, uzeo sam da čitam Bitak i vreme, pa se nadam da će biti prilike da prokomentarišemo nešto, kad pročitam za par meseci.

Mozes da otvoris temu o Bitku i Vremenu. Pa mozemo da komenterasimo recenicu po recenicu.

Ne nemam carobni odgovor, nego mislim da su te tajne neiscrpne, Duh Sveti je imao onu ulogu koju inace ima spetatozid, ucestvao je u zacecu umjesto covjeka. Sto ne znaci da se u tome iscrpila uloga Duha Svetog u tom i svakom drugom zacecu. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 15 часа, Inženjer Djatlov рече

Mene i svakog je pre svega stvorio Bog ni iz čega. Ili negirate to? Roditelji su oni kojima je dato da u tom činu učestvuju, i da se kroz njih to desi. Tako da se priroda mojih roditelja i predaka javlja kroz mene i ja njoj kao onaj koji postoji, ima egzistenciju, hijerarhijski prethodim. Ako bi priroda predaka bila primarna, ja ne bih postojao kao ličnost, već kao isečak iz nekakvog predanja, rob sopstvenih predaka, a ne ravnopravni naslednik. Je l' Hristos dolazio da spašava čoveka kroz narod, ili narod kroz čoveka? 

Svojim shvatanjem prirode uvodite moć kao vezivnu silu među ljudima, jer ako je roditelj ovo što tvrdite, on je tiranin koji ukida sina, i dođosmo očas posla do oca kao frojdovskog oca.

А како те је створио из ничега (не, ни из чега)? Чак ни адама није створио из ничега, него од праха земаљског. И његовом стварању је претходило стварање цјелокупне природе. Али наравно да је то све један исти чин стварања, те је човјек, као и читава природа, створен заиста из ничега. Међутим, ту није ријеч само о стварању већ и о привођењу тог створеног, из небића, у биће. И управо се по томе човјек огледа као створен из ничега, по самом привођењу из небића у биће. А гдје је сад то небиће? Одакле и шта Бог приводи у биће? Природу која постоји? Или се у њој просто рађамо, а Бог из небића приводи само нашу личност, непоновљиву по том чину Његовог стварања, а не по умножавању природе човјека. Ту природу Он не изводи поново из небића, него у њој, већ уведеној у Божије биће, ствара и тебе и мене и тако редом, као непоновљиве личности. 

Не јавља се, значи, природа твојих предака кроз тебе, као нека нова природа, неко инокосно биће. Не! Та природа је већ уведена у Божије биће, а Христовим оваплођењем је у потпуности прихваћена и обожена. И у тој природи се једино Ти јављаш из небића, као непоновљива личност, по самом том чину Божијег стварања, односно, твог рођења. Или било чијег, на све се нас то односи.

Тешко да ћеш ово схватити. Али није то ни толико битно. Узми читај Свете Оце и од њих учи.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 4 часа, slovoA рече

Међутим, ту није ријеч само о стварању већ и о привођењу тог створеног, из небића, у биће.

Nije je u pitanju sija nego vrat je to.

пре 4 часа, slovoA рече

Ту природу Он не изводи поново из небића, него у њој, већ уведеној у Божије биће, ствара и тебе и мене и тако редом

Bog ne stvara licnosti, po Damaskinu (a da ih stvara cemu istorija) , a priroda po tebi vec postoji i nasljedujuje se doduse malo izmjenjena gdje se gnjezdi podloga za evolucionizam jer tako mozes uz malo nevolja i vrstu iz vrste izvesti.

I licnost roditelja vec postoje, pa zasto se iz njih ne izvede i licnost kad se vec izvodi priroda?

Dakle sta stvara Bog ako ne stvara ni licnost ni prirodu?

:mahmah:Nemoj da ti smeta moj bezobrazluk, dobro te pitam, a ni tebi nije mane.

Sto se mene tice prije nego sto sam postao (rodjen i stvoren), ne vidjeh nikakve prirode.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 4 часа, slovoA рече

Међутим, ту није ријеч само о стварању већ и о привођењу тог створеног, из небића, у биће. И управо се по томе човјек огледа као створен из ничега, по самом привођењу из небића у биће.

Znaci stvara se u nebicu, pa se onda iz nebica u kojem ima nesto stvoreno, to stvoreno privodi u postojanje i ako vec postoji!

Nevidjene mogucnosti pruza ovo sukcesivno stvaranje, ali ima jedan problem nesto ili postoji ili ne postoji, nedostaju ti prelazni oblici za evolucionizam.

Ako ti ne nedostaju prelazni oblici ti nam ih opisi, pocev od ideja u Bogu i njegovih zamisli, ako dozvolimo da Bog misli jer i ako i misli, ne znam kako kontrolise da to ne postane stvarnost, kad Svemoguci misli nije to kao kad mislimo mi pusti san, kome treba nesto da bi bio ostvaren. Cak i kod nas misli stvaraju stvarnost, tako da je to atnropomorfizam u Avgustina cini mi se.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 15.7.2022. at 10:37, Inženjer Djatlov рече

@Hadzi Vladimir Petrovic Kako gledate na kralja kao ličnost, odakle on crpi svoj autoritet? Nekad sam slušao pokojnog Patrijarha Irineja kako kaže ,,da se zna kakvo je učenje Crkve o državnom uređenju, Crkva je za kralja".

Знаш ли ко је био бог и син божији, чије је рођење означавало еванђеље доласка царства, и чије царство доноси спасење и мир свету? Гај Октавијан Август! Хришћани, користећи идентичан језик који су користили Римски цареви, само за Христа, не за цара, директно су боли очи царској власти.

Хахаха, црква је за краља само онда кад је краљ за цркву. Иначе су хришћани и развили монархомахистичке теорије, пре хришћанства су владари били богови. Али, било да су Амвросије, Атанасије, Златоусти против ромејских царева, папе против немачких краљева, или Бекет против Хенрија Другог, „симфонија“ је била све само не складна, историјски гледано (сети се само да је Московска Патријаршија била укинута oд стране Петра Алексејевича и да је релативно скоро обновљена).

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 2 часа, Hadzi Vladimir Petrovic рече

Bog ne stvara licnosti, po Damaskinu

Па и не ствара дословно, као што је створио природу, већ као онај дах који је удахнуо Адаму.

А то све што причаш је посљедица уличњења природе. Уличнио си је и мислиш да је твоја, да као таква никад није постојала. Али јесте, у таквој истој природи се сви рађамо, само као различите личности.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 7 часа, slovoA рече

A како те је створио из ничега (не, ни из чега)?

Мислим да је најприкладније рећи: "из ничега". Јесте контрадикторно али када би рекао: Сладолед се прави из млека, леда, шећера....ништавило за Бога не постоји као ма кава препрека за ма што, зато се може рећи : Бог је све створио из ничега! Ја сам сладолед направио из мелка, шећера и леда! Један попа се мени подсмејавао око овога...али да, свет (ни)је створен "ни из чега", него је створе ИЗ ничега. Управо то "ИЗ" наглаша Божију творачку моћ. Је ништа постаје нешто захваљујући тој моћи. И то "из", језички, не даје ништавилу никава својства...напротив, наглашава творачку моћ, чисто лингвистички немогуће пстаје могућим.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Креирај ново...