Дејан Написано Фебруар 12, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 12, 2023 пре 45 минута, kopitar рече Ovdje neki pričaju da se ne pričešćuju sa Božanstvom Kristovim već samo stvorenom prirodom Krista ako sam ih dobro razumio pa sam stoga zaključio da se vjerojatno zbog toga ne klanjate pričesti. Mislim da ih nisi dobro razumeo. Nismo mi lešinari 😁 Teolozi koriste termin simvol, ne simbol. To je kad u sebe primaš nešto što ne možeš da objasniš, u fizičkoj formi vina i hleba Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
kopitar Написано Фебруар 12, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 12, 2023 пре 7 минута, Дејан рече Mislim da ih nisi dobro razumeo. Nismo mi lešinari 😁 Teolozi koriste termin simvol, ne simbol. To je kad u sebe primaš nešto što ne možeš da objasniš, u fizičkoj formi vina i hleba Nije to samo simbol valjda je i više od toga. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дејан Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 пре 15 минута, kopitar рече Nije to samo simbol valjda je i više od toga. Da, kao sto sam napisao simVol Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
kopitar Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 пре 6 минута, Дејан рече Da, kao sto sam napisao simVol Dobro nisam znao to, za nas je u pričesti živi Krist i zato se klanjamo i dok je na mjestu pohrane na oltaru ili kad se za posebne prilike stavlja u pokaznicu gdje se klanjamo ili idemo u procesiji. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дејан Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 пре 16 минута, kopitar рече Dobro nisam znao to, za nas je u pričesti živi Krist i zato se klanjamo i dok je na mjestu pohrane na oltaru ili kad se za posebne prilike stavlja u pokaznicu gdje se klanjamo ili idemo u procesiji. Ne znam sad baš u detalje, verujem da neko zna da objasni zašto i kako. Verovatno je pitanje tradicije. Ne mora da znači da je svuda ista praksa. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
kopitar Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 пре 1 минут, Дејан рече Ne znam sad baš u detalje, verujem da neko zna da objasni zašto i kako. Verovatno je pitanje tradicije. Ne mora da znači da je svuda ista praksa. Znam da je starac Porfirije prigovarao da neki pričaju i čak se i ne naklone kad iznosi pričest, znači ipak postoji nekakav vid štovanja pričesti i kod vas. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дејан Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 Управо сада, kopitar рече Znam da je starac Porfirije prigovarao da neki pričaju i čak se i ne naklone kad iznosi pričest, znači ipak postoji nekakav vid štovanja pričesti i kod vas. Čudno se izražavaš sve vreme. Šta znači "neki vid štovanja"? Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Bernard Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 пре 13 часа, Bokisd рече Само једно име Евномије, ако мало то видиш шта је проблем лако ћеш доћи до Паламизма, има да будеш његов највећи бранилац. Polako ali sigurno vidim da ćeš i ti u bliskoj budućnosti prihvatiti rimski primat kao Vladimir Sergejevič Solovjov! Цитат Помени @ Lucerna corporis tui est oculus tuus. Si oculus tuus fuerit simplex, totum corpus tuum lucidum erit. Si autem oculus tuus fuerit nequam, totum corpus tuum tenebrosum erit. Evangelium Secundum Matthaeum 6, 22-23 In nomine + Patris, et + Filii, et Spiritus + Sancti. Amen. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Inženjer Djatlov Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 Da li mi u pravoslavlju govorimo o oboženju kao prosvetljenju čula i uma ili i o nekakvoj ekstazi iz njih? Gledao sam emisiju gde Ludovikos priča kako je on protiv misticizma, a misticizam definiše kao učenje ili praksu da se do znanja o realnosti može doći mimo čula i uma, jer je to mimo upravo nesvesno koje je puno raznih čudovišta. Zato hrišćanstvo vidi kao ono što je izvan misticizma, dakle čula i um treba da budu transformisani, a ne prevaziđeni. A onda me uvek zbuni kad pročitam tekstove otaca, kao ovaj malopre, gde se govori o ekstazi izvan čula i uma, i opažanjima organima koji nisu ni jedno ni drugo. Dalje, kaže Sveti Maksim da videlački um sasvim napušta svoja prirodna dejstva, i da čovek u gnostičkom stadijumu napušta telesno. Stalno primećujem tu neku klackalicu, čas je čovek psihosomatska celina i ceo se preobražava, čas umnim sozercanjem prevazilazi telo, a ima i treća varijanta gde se prevazilaze i um i telo. Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Milan Nikolic Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 @Inženjer Djatlov Ради се о томе да је наше тело, са чулима, у палом стању и бесмислено је очекивати да као такво задобија коначне обрисе сједињења са Богом. Међутим, није човек ограничен својим чулима уколико прима енергије Божије, нити су чула оно што носи човечанску природу, него обратно. Довољно је да Бог ниспошаље Своје благодати природним путем, што је дубље од чула и свега телесног, да бисмо их примили и опитовали. Да не буде забуне, када св.Максим каже да човек напушта своја природна дејства, то се мисли на поменута чула, али не и на саму природу нашу. Ми од наше природе се никада не одвајамо, него је она увек носилац нашег бића и она је нешто конкретно и стварно, она је у Христу сједињена са Божанством. Цитат Помени @ Наука верујућих каже: Апсолутан је само Бог Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Inženjer Djatlov Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 @Milan Nikolic Mislio sam na to da će i čula valjda biti spašena i preobražena jer i Hristos je imao čula. Pitanje je postoji li prevazilaženje, ekstaza iz bilo čega u čoveku, ili je sve spašeno? kopitar је реаговао/ла на ово 1 Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Milan Nikolic Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 Боље је да се опустимо што се тога тиче, у питању је вечност и вечни живот. Вечно крећуће стајање, како кажу и још ко зна шта. Апостол Павле није знао да ли је био телом или ван тела када је видео неописиве ствари. И не треба заборавити да ће бити нови човек, јер следи ново стварање. kopitar, Bernard and Inženjer Djatlov је реаговао/ла на ово 3 Цитат Помени @ Наука верујућих каже: Апсолутан је само Бог Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
kopitar Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 пре 4 часа, Inženjer Djatlov рече Da li mi u pravoslavlju govorimo o oboženju kao prosvetljenju čula i uma ili i o nekakvoj ekstazi iz njih? Gledao sam emisiju gde Ludovikos priča kako je on protiv misticizma, a misticizam definiše kao učenje ili praksu da se do znanja o realnosti može doći mimo čula i uma, jer je to mimo upravo nesvesno koje je puno raznih čudovišta. Zato hrišćanstvo vidi kao ono što je izvan misticizma, dakle čula i um treba da budu transformisani, a ne prevaziđeni. A onda me uvek zbuni kad pročitam tekstove otaca, kao ovaj malopre, gde se govori o ekstazi izvan čula i uma, i opažanjima organima koji nisu ni jedno ni drugo. Dalje, kaže Sveti Maksim da videlački um sasvim napušta svoja prirodna dejstva, i da čovek u gnostičkom stadijumu napušta telesno. Stalno primećujem tu neku klackalicu, čas je čovek psihosomatska celina i ceo se preobražava, čas umnim sozercanjem prevazilazi telo, a ima i treća varijanta gde se prevazilaze i um i telo. Put koji opisuje sv. Ivan od Križa u svojim spisima "tamna noć" itd je proces kroz koji prolazi duša i duh sa svim svojim moćima volja, pamćenje itd a koji se dešava jer ulazi u živi odnos s Bogom do samog sjedinjenja a to je prilično bolan proces koji se opisuje terminima kao što je tamna noć i sl. Kao mokro drvo kad se baci u vatru gdje prvo potrebno da izađe sva voda i da se da bi moglo gorjeti a to je zapravo i zadnja etapa tog puta koje je opisao u knjizi živi plamen ljubavi. Djelima i životom svjedoči da se ne može doći do sjedinjenja s Bogom bez strpljivog nošenja križa i duboke poniznosti Njegova literarna aktivnost trajala je samo osam godina, a prvo djelo napisao je u 36. godini. Na hrvatski su prevedena njegova djela: „Uspon na goru Karmel”, „Tamna noć”, „Duhovni spjev” (koji je napisao u zatvoru u Toledu), „Živi plamen ljubavi” i „Kraći spisi”. Ivanova djela služila su kao apologetski dokaz svetosti Crkve, kao otpor i obrana protiv luteranstva, iluminizma, modernizma, spiritizma i lažnog misticizma. Pokazuje djelima i životom da se ne može doći do sjedinjenja s Bogom bez strpljivog nošenja križa i duboke poniznosti. „Pjesme”, koje su dio njegovih „Kraćih spisa”, pjevao je u trenutcima mističnog zanosa, ali i u kušnji, nemoći i boli. Bernard је реаговао/ла на ово 1 Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Bernard Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 Crucis pondus et praemium. Цитат Помени @ Lucerna corporis tui est oculus tuus. Si oculus tuus fuerit simplex, totum corpus tuum lucidum erit. Si autem oculus tuus fuerit nequam, totum corpus tuum tenebrosum erit. Evangelium Secundum Matthaeum 6, 22-23 In nomine + Patris, et + Filii, et Spiritus + Sancti. Amen. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Hadzi Vladimir Petrovic Написано Фебруар 13, 2023 Пријави Подели Написано Фебруар 13, 2023 @Milan Nikolic Prvi put čujem za novo stvaranje, meni je i ovo jedno dovoljno, ne bih da me opet stvaraju, a pojavili su se neki u pokušaju da mi daju biće i identitet ali ih otkačih, to već imam, hoću spasenje, vaskrsenje i život vječni, sada i u izobilju, a znam da moram i da stradam, da me krst ukrasi. @Inženjer Djatlov O ekstazi govorimo jer stvoreno stupivši i vezu sa nestvorinenim je van sebe, prevazili se, napominju se ta ekstremna stanja radi svjedočanstva, ali obično to ide zajedno, pa govorimo o svakodnevnom običnom čovjekovom životu, gdje se pojavljuje ljubav, život u Crkvi, blagodat, pa da li je potrebno blagodati da se spašava, ili krstenju. Ako bi postojanje sveli samo na čula, oko bez imalo blagodati ne bi ni vidjelo. Čula pomućenog čovjeka vide drugačije, iskrivljena predrasudom. Ili kod zdravog oblikovana kategorijalnim aparatom, nabačajima, načinima gledanja, svjetonazorima... čula podvižnika se čiste, sagledavaju realnije, zatim sagledavaju smislenije, pa kada tog smisla bude sve više i više stvoreno se tanji, što bi rekao Rundek: tanka linija jave postaje sve tanja. Pa mogu da budu u ekstatičnim stanjima, ali to onda više nisu čula, nego dar sviše. Vezano za filiokve, koje je nerazlikovanje energija koje ishode od Hrista od ipostasi Duha Svetoga čije su to takodje energije kao i Očeve, uslovljeno je nerazlikovanjem suštine i energija. Tako da imamo dva domostroja ( energetsko i antienergetsko): 1.jedan u kome se spašavamo stičući nestvoreni život vječni koji i sada živimo kao smrtna stvorenja kroz vaskrsenje tijela. 2. Tako što se putem ličnosti kao relacione i uslovne kategorije "ponovo stvaramo" tako što vječno biće stičemo uiposasiranjem u Hristu, odnosno Papi odnosno vladici u evharistiji. Tako da imamo i dvije antropologije energetsku i antienergesku,: 1. Čovjek je stvorenrnje koje živi nestvoreni dar, u svakom stvorenom (suštom) je kao temelj i smisao nestvoreno, Bog je imanenatan u i čovjekovoj prirodi, " vidje Bog da je dobro = vidje Bog da je sve prožeto njegovom silom blagodaću. Dakle po ovoj antropologiji čovjek "ima" učestvuje u nestvorenom, životom, ljubavlju, za dušu ne znam, dobrotom i vrliom, sinergiskim radom i djelom.... Moral je nestvorena sila i uvećanje života 2. Čovjek je stvorenje i sve na njemu je stvoreno, ličnost je stvorena ličnost, duša ako je i ima je stvorena, život je život stvorene prirode, ljubav je psihološko osječanje izazvano lučenjem supstanci, vidjenja su zamišljaji i projekcije psihe, umišljaji itd. što bi no rekli Njegoš i Hajdeger: Čovjek bačen pod burnu brježinu, smjelom rukog pukoga slučaja, siromašan i bez nadziratelja... (episkopa) Moral je običajnost i promjeljiva kategorija propisana ili tumačena društvom, dok je ontologija fundamentalna za biče u cjelini. Tako da to su radikalno drugačije trijadologije, sotirologije, i antropologije. Odnosno drugačije razumijrmo život, sami sebe, jedni druge i Hrista Boga i Svetoga Duha pa i Boga Oca (Jedino Načelo) Samo za @kopitar i društvo u ćošku Sa naglaskom na stih "mi samo želimo da mislite ko mi" @Inženjer Djatlov Inženjer Djatlov and kopitar је реаговао/ла на ово 2 Цитат Помени @ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука
Придружите се разговору
Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.