<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0"><channel><title>&#x41D;&#x430;&#x458;&#x431;&#x43E;&#x459;&#x435; &#x43E;&#x434; &#x43D;&#x430;&#x458;&#x431;&#x43E;&#x459;&#x435;&#x433;. &#x421;&#x43A;&#x440;&#x43E;&#x43C;&#x43D;&#x43E;. Latest Topics</title><link>https://pouke.org/forums/forum/341-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B1%D0%BE%D1%99%D0%B5-%D0%BE%D0%B4-%D0%BD%D0%B0%D1%98%D0%B1%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B3-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D0%BE/</link><description>&#x41D;&#x430;&#x458;&#x431;&#x43E;&#x459;&#x435; &#x43E;&#x434; &#x43D;&#x430;&#x458;&#x431;&#x43E;&#x459;&#x435;&#x433;. &#x421;&#x43A;&#x440;&#x43E;&#x43C;&#x43D;&#x43E;. Latest Topics</description><language>sr</language><item><title>O sve&#x161;tenicima</title><link>https://pouke.org/forums/topic/21072-o-sve%C5%A1tenicima/</link><description><![CDATA[<p>Puno sam primetio pijetizma i strahopoštovanja prema popovima od strane vernih pravoslavaca.</p>
<p>Po meni ovakvo ophođenje kada je van Liturgije i službi, na štetu je kako vernih tako i popova.</p>
<p>Šta je za vas pop (jerej, pastir, prezviter, sveštenik...)?</p>
<p>Da li je pop čovek ili je možda nebesko biće?</p>
<p>Da li je pop bilo čim bliži Bogu od nekog drugog hrišćanina?</p>
<p>Da li je pop neko prema kome treba osećati strahopoštovanje?</p>
<p>Da li je pop više i od oca i od majke?</p>
<p>Da li je pop vaše utočište?</p>
<p>Ako ste na samo jedno od ovih pitanja odgovorili sa DA, ispovedite se popu.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">21072</guid><pubDate>Wed, 05 Sep 2012 22:39:42 +0000</pubDate></item><item><title>Pri&#x10D;e o Beogradu</title><link>https://pouke.org/forums/topic/22119-pri%C4%8De-o-beogradu/</link><description><![CDATA[<p>Mnogi toponimi (nazivi mesta) u Beogradu, potiču od Turaka, od kojih je srećom ostalo samo delimično jezičko nasleđe. Neko bi rekao i mentalitet, ali poznajući današnje Turke, ne bih se složio sa tim.</p>
<p>Jezik je za mene umetnosti. Ono što neko vidi u muzici i oseća je kroz tonove koji dopiru do uha, ja osećam slušajući reči. Čitajući neke retke na kojima slova u mojoj glavi odzvanjaju poput akorda na gitari.</p>
<p>Karakterističan turski naziv koji je ostao u Beogradu je svakako vezan za DORĆOL. Nekada a i sada centralni deo Beograda od koga su vodili putevi. Kako je glavna raskrsnica imala 4 puta koja su vodila u Stambol, Sever, Vidin, i za Dubrovnik, dorćol je tako i nazvan "četiri puta"</p>
<p>dort (tur.) - četiri</p>
<p>jol (tur.) - put</p>
<p>Turski naziv je i TOPČIDER. Topovska, topdžijska dolina.</p>
<p>Meni je najzanimljiviji naziv PALILULA, jer je ako ne imenom, a ono poreklom opet vezano za Turke. Zanima me šta bi današnji pušači i antipušači (o.Joil <img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt=":)" srcset="https://pouke.org/uploads/emoticons/smile@2x.png 2x" width="20" height="20" data-src="https://pouke.org/uploads/emoticons/default_0101smile.gif"> ) rekli kad bi znali da su Turci zabranjivali da se u varoši puši. Oni koji bi hteli da puše morali su da idu van grada, i taj deo se nazvao PALILULA. Turci su to naravno zabranjivali ne jer su bili pobornici zdravog načina života, već zato što je postojala realna opasnost od požara.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">22119</guid><pubDate>Tue, 30 Oct 2012 21:47:16 +0000</pubDate></item><item><title>&#x410;&#x43B;&#x431;&#x430;&#x43D;&#x438;&#x458;&#x430; (&#x441;&#x43B;&#x438;&#x43A;&#x430; &#x433;&#x43E;&#x432;&#x43E;&#x440;&#x438; &#x432;&#x438;&#x448;&#x435; &#x43E;&#x434; &#x440;&#x435;&#x447;&#x438;)</title><link>https://pouke.org/forums/topic/25218-%D0%B0%D0%BB%D0%B1%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%81%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8-%D0%B2%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D0%BE%D0%B4-%D1%80%D0%B5%D1%87%D0%B8/</link><description><![CDATA[<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="Albania_01.jpg" data-src="http://unvisitedplaces.com/albums/Albania/Albania_01.jpg"></p>
<p> </p>
<p>један од многобројних бункера из Енверовог времена</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="Albania_02.jpg" data-src="http://unvisitedplaces.com/albums/Albania/Albania_02.jpg"></p>
<p> </p>
<p>Манастир Свете Марије, Аполонија</p>
<p> </p>
<p> </p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="Albania_03.jpg" data-src="http://unvisitedplaces.com/albums/Albania/Albania_03.jpg"></p>
<p> </p>
<p>Комеморативна пирамида Енвера Хоџе</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">25218</guid><pubDate>Wed, 20 Mar 2013 09:55:18 +0000</pubDate></item><item><title>Grk je mio, kakav god je bio</title><link>https://pouke.org/forums/topic/22171-grk-je-mio-kakav-god-je-bio/</link><description><![CDATA[<p>Jedna od najpoznatijih grčkih pesama.</p>
<p>Napisana je 60-tih godina, a Stavros Kougiomcis (umro 2005.) iz Soluna,  je jedan od najvećih grčkih kompozitora svih vremena.</p>
<p>Pesmu sam čuo sigurno stotinu puta, ali večeras kada sam pročitao da je inspirisana ljubavlju mlade solunske devojke, koja je bila zaljubljena u srpskog vojnika, poginulog u Prvom Svetskom Ratu, srce ko da je stalo.</p>
<p>Ma šta da pričam dalje..</p>
<p>Brat Jorgos peva, imate prevod pesme i nek duša leluja.</p>
<p>
</p>
<div class="ipsEmbeddedVideo"><div><iframe width="459" height="344" src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" frameborder="0" allowfullscreen="true" data-embed-src="https://www.youtube.com/embed/i4Gh2J8rboo?feature=oembed"></iframe></div></div>
<p>Posetite i fejsbuk stranicu grčko-srpskog prijateljstva koja je u logou spota.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">22171</guid><pubDate>Fri, 02 Nov 2012 20:21:34 +0000</pubDate></item><item><title>Nana</title><link>https://pouke.org/forums/topic/22169-nana/</link><description><![CDATA[<p>Malo muzike da unesem u grupu.</p>
<p>Pozdravljam sve i stare i nove članove, kao i sve ostale forumaše.</p>
<p>Večeras ne mogu da se odlepim od jedne sjajne pevačice, koja je pomalo pala u zaborav.</p>
<p>Nana Muskuri (relano gledajući, da li je neko od vas čuo ikada za nju?).</p>
<p>Tanja: "Čula sam ja"</p>
<p>Isak: "Jeste, čula si za Nanu, kao što si čula i za Madagaskar. Ovo se prosto mora znati."</p>
<p> <img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt=":)" srcset="https://pouke.org/uploads/emoticons/smile@2x.png 2x" width="20" height="20" data-src="https://pouke.org/uploads/emoticons/default_0101smile.gif"></p>
<p>Nana je prodala preko 300 meleona nosača zvuka. Predivan sopran. Pevala je sve. Od grčkih narodnjaka, duhovne muzike, džeza, popa, roka...</p>
<p>Ovo je pesma iz filma sa Katrin Denev 1964. godine.</p>
<p>Zove se Kišobrani iz Šerburga</p>
<p></p>
<p>
</p>
<div class="ipsEmbeddedVideo"><div><iframe width="459" height="344" src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" frameborder="0" allowfullscreen="true" data-embed-src="https://www.youtube.com/embed/videoseries?list=PLC6C278E9295F0DD8"></iframe></div></div>
]]></description><guid isPermaLink="false">22169</guid><pubDate>Fri, 02 Nov 2012 19:05:26 +0000</pubDate></item><item><title>Neobi&#x10D;na smrt patrijarha srpskog, Lukijana Bogdanovi&#x107;a 1913. godine</title><link>https://pouke.org/forums/topic/22168-neobi%C4%8Dna-smrt-patrijarha-srpskog-lukijana-bogdanovi%C4%87a-1913-godine/</link><description><![CDATA[<p>1913. godine. dok se nalazio na lečenju u Badgasštajnu (Austrija), srpski patrijarh Lukijan Bogdanović je nestao. Njegovo nago i oblezglavljeno telo je pronađeno u reci Ahe, a glava nikada nije pronađena.</p>
<p>Na osnovu tadašnje srpske štampe postojala je sumnja da je patrijarh ubijen zbog nemilosti mađarskog premijera Ištvana Tise, al nikad ništa nije dokazano.</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="FELJTON-lukijan-bogdanovic1.jpg" data-src="http://www.novosti.rs/upload/images/feljton/2009/FELJTON-lukijan-bogdanovic1.jpg"></p>
<p>Patrijarh Lukijan Bogdanović (1867-1913)</p>
<p>Tadašnji patrijarh Lukijan je bio inače jedan od najvećih dobrotvora srpskog naroda.</p>
<p>Iz njegove biografije je interesantno i to da je on izabran kao treći 1908. godine. Sabor je izabrao prvo vršačkog episkopa Gavrila Zmejanovića, što se nije dopalo mađarskom premijeru. Onda je Sabor izabrao episkopa bačkog Mitrofana Ševića, koji se opet zbog pritisaka povukao. Tada je Sabor izabrao budimskog episkopa Lukijana Bogdanovića, sa 33 glasa za i 25 protiv.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">22168</guid><pubDate>Fri, 02 Nov 2012 16:07:15 +0000</pubDate></item><item><title>Pri&#x10D;e o Zemunu</title><link>https://pouke.org/forums/topic/22162-pri%C4%8De-o-zemunu/</link><description><![CDATA[<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="Magistarski_trg_by_zemun.jpg" data-src="http://fc02.deviantart.net/fs24/f/2007/346/6/1/Magistarski_trg_by_zemun.jpg"></p>
<p>Zemun je jedno od najstarijih mesta na Svetu. U Zemunu su pronađeni tragovi lovaca iz paleolita (paleolit je razdoblje koje datira od postanka čoveka pa do 10.000-te pre Hrista).</p>
<p>Delovi neolitskog naselja su još uočljivi i nalaze se na Zemunskom groblju. Period neolita varira od regije do regije, a za ove naše prostore se smatra da je trajao od 7000-3000. godine pre Hrista. Neolit prestaje sa upotrebom bronze. Neolit je period zemljoradnje, stočarstva i prvih naselja. Ljudi postaju sedelački i vezani za jedno mesto. I poznata Vinčanska kultura je iz perioda ranog neolita.</p>
<p>Kroz kameno, gvodeno i bronzano doba, smenjivali su se razni narodi i kulture u Zemunu o čemu svedoče arheološka istraživanja.</p>
<p>U 4. veku pre Hrista, Kelti osnivaju veoma značajnu koloniju Taurunum na Dunavu.</p>
<p>Taurunum je na svojoj važnosti dobio i u vreme Rimljana koji su 10. godine osnovali oblast Panoniju, gde se nalazio i Taurunum kao sedište rečne flote na severnoj granici Carstva.</p>
<p>Arheološke iskopine nam ukazuju na to da je Taurunum u vreme Rimljana bio veoma veliki i lep grad sa brojnim raskošnim palatama i hramovima.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">22162</guid><pubDate>Fri, 02 Nov 2012 09:44:25 +0000</pubDate></item><item><title>kozmetika</title><link>https://pouke.org/forums/topic/22129-kozmetika/</link><description><![CDATA[<p>Promenio sam naziv grupe iz "Prva slobodna i nezavisna grupa" u "Isak, u poverenju".</p>
<p>Koliko god imao slobode uvek će o.Ivan Cvetković ili brat Dejan Bićanić, ili bilo ko drugi iz administracije, imati više slobode da tu moju slobodu uskrati, tako da je i naziv grupe neodrživ.</p>
<p>Kako god, hvala na mogućnosti da pišem. To mi niko ne može oduzeti.</p>
<p>Malo sređujem izgled grupe kada se u nju uđe. Čisto malo šminkice. Stavio sam neko prijatno žensko lice za logo. Osmeh je uvek lek, a bolje da ko uđe vidi osmeh neke lepe žene, nego moj. Ja nisam lepa žena.</p>
<p>Naziv sam stavio "Isak, u poverenju" jer mislim da postoji neka ženska pretenciozno nepretenciozna emisija na TV Pink, sličnog imena. Ne mogu da tvrdim, ali kao da mi je nešto slično promaklo pri uobičajenom zabavljanju sa daljinskim upravljačem.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">22129</guid><pubDate>Wed, 31 Oct 2012 16:16:05 +0000</pubDate></item><item><title>Na&#x161;i ateisti o...</title><link>https://pouke.org/forums/topic/21116-na%C5%A1i-ateisti-o/</link><description><![CDATA[<p>Naši dragi prijatelji i braća ateisti sa foruma ŽRU, mogli bi da odgovore na par pitanja koja bi mislim mnogo promenila viđenje ljudi o njima.</p>
<p>Kako atiesta gleda na ljubav i kako je doživljava? Da li je za ateistu ljubav (ajde da kažemo i zaljubljenost) stanje koje nastaje zato što su se neki molekulčići u nekim nervnim završecima spojili i šalju neke šašave ali naučno razumljive impulse mozgu? Ili je pak ljubav nešto neracionalno i lepo samo po sebi?</p>
<p>Kako ateista gleda na zlo i kako ga doživljava i da li ima slabost da se spusti tako "nisko" i ispoljava jednu takvu mizeriju, koju ni životinje ne ispoljavaju? Da li i zlo kod ljudi može da se objasni naučno, eventualno nekim DNK anomalitetom ili genetskom predispoljnošću?</p>
<p>Kako atiesta gleda na samoubistvo? Šta je za ateistu život? Zar samo neverovanje u večnost i u Boga ne oduzimaju volju za životom. Kakve motive ima atesita da živi i šta je za njega izvor snage i energije, na onaj način na koji je to vernicima Bog, Isus i Crkva.</p>
<p>Može iz ovog da se razvije zanimljiva rasprava, a ja uveravam svakog od naših dragih ateista, da kao urednik u ovoj grupi niko ih neće vređati i nipodaštavati.</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="3578A1C5-FEAB-431B-A50C-3BC26B014961_w640_r1_s.jpg" data-src="http://gdb.rferl.org/3578A1C5-FEAB-431B-A50C-3BC26B014961_w640_r1_s.jpg"></p>
]]></description><guid isPermaLink="false">21116</guid><pubDate>Fri, 07 Sep 2012 17:40:18 +0000</pubDate></item><item><title>Klerofa&#x161;izam</title><link>https://pouke.org/forums/topic/21096-klerofa%C5%A1izam/</link><description><![CDATA[<p>Da ne izmišljamo reči (teofašizam) i toplu vodu, da vidimo šta je zapravo KLEROFAŠIZAM i ono što se spočitava uglavno desno orijentisanim vernicima i sveštenicima.</p>
<p>Po definiciji KLEROFAŠIZAM sada ne može postojati, i on se pre svega odnosi na spregu to jest zajedničku politiku crkvenih i fašističkih krugova. Ta sprega je nastala povezivanjem fašizma i klerikalizma, s biskupima i Vatikanom na čelu u fašističkim državama (Italija, Nemačka, Španija) pre Drugog Svetskog Rata i u toku rata, u borbi protiv naprednih pokreta i demokratski uređenih država. Tačka. Nema više. Ovo je definicija.</p>
<p>Znači ovo što sada čujete često tu reč kojom se blate uglavnom pristalice crkve i nacionalne ideje, to je lupetanje i vređanje. Fašizam nije državno uređenje nigde, a religija ako i jeste (Saudijska Arabija recimo) ne oslanja se na fašizam nego se radi o teokratiji.</p>
<p>KLEROFAŠIZAM, deo je istorije. OK. Idemo dalje.</p>
<p>SVETOSAVLJE - Svetosavski nacionalizam. Kada govore o "klerofašizmu" oni koji napadaju desno orijentisane vernike, govore uglavnom pre svega o Svetosavlju.</p>
<p>Šta je Svetosavlje?</p>
<p>(ovaj deo je iz on-line enciklopedije, valja pročitati ceo članak, nego sam dao samo osnovno radi prostora)</p>
<p>"</p>
<p><strong>Svetosavski nacionalizam</strong> je <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Desnica" rel="external nofollow">desna</a> <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Politika" rel="external nofollow">politička</a> <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Ideologija" rel="external nofollow">ideologija</a> koja predstavlja spoj <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Srbi" rel="external nofollow">srpskog</a> <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Nacionalizam" rel="external nofollow">nacionalizma</a> i <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Pravoslavlje" rel="external nofollow">pravoslavnog</a> <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Klerikalizam" rel="external nofollow">klerikalizma</a>. <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavlje" rel="external nofollow"><strong>Svetosavlje</strong></a> kao noviji koncept predstavlja ideologiju vodećih crkvenih teologa tek od 20. veka.<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam#cite_note-Vukomanovi.C4.87-0" rel="external nofollow"><sup>[1]</sup></a></p>
<p>Ova ideologija je nastala <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/1930e" rel="external nofollow">1930-ih</a> godina u <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Jugoslavija" rel="external nofollow">Kraljevini Jugoslaviji</a>. Njeni najzačajniji ideolozi su pravoslavni <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Episkop" rel="external nofollow">episkop</a> <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Nikolaj_Velimirovi%C4%87" rel="external nofollow">Nikolaj Velimirović</a> i srpski pro-fašistički političar <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Dimitrije_Ljoti%C4%87" rel="external nofollow">Dimitrije Ljotić</a>.<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam#cite_note-Falina-1" rel="external nofollow"><sup>[2]</sup></a> Pobedom <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Komunizam" rel="external nofollow">komunizma</a> nakon <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Drugi_svetski_rat" rel="external nofollow">Drugog svetskog rata</a> ova ideologija je potisnuta, a neki njeni aspekti nastavljaju da se razvijaju među pravoslavnim teolozima. Svetosavski nacionalizam je od <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/1990e" rel="external nofollow">1990-ih</a> ponovo prisutan na političkoj sceni Srbije, a zastupaju ga neke desničarske organizacije (<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Ota%C4%8Dastveni_pokret_Obraz" rel="external nofollow">Otačastveni pokret Obraz</a>, Sveti Justin, <a href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Dveri_srpske&amp;action=edit&amp;redlink=1" rel="external nofollow">Dveri srpske</a>...) i pojedinci unutar <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Srpska_pravoslavna_crkva" rel="external nofollow">Srpske pravoslavne crkve</a>.</p>
<p>Suština svetosavske ideologije je sintagma - jedan <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Narod" rel="external nofollow">narod</a>, jedne <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Religija" rel="external nofollow">religije</a> u jednoj <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEava" rel="external nofollow">državi</a>.<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam#cite_note-2" rel="external nofollow"><sup>[3]</sup></a> Svetosavski nacionalisti se zalažu za ono što nazivaju srpskim srednjevekovnim vrednostima („bogoljublje“, „viteštvo“, „sabornost“) i za uspostavljanje srpske pravoslavne <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Teokratija" rel="external nofollow">teokratije</a> na prostoru od „<a href="http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kupa_%28reka%29&amp;action=edit&amp;redlink=1" rel="external nofollow">Kupe</a> do <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Vardar" rel="external nofollow">Vardara</a> i od <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Dunav" rel="external nofollow">Dunava</a> do <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Jadransko_more" rel="external nofollow">Jadranskog mora</a>“<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam#cite_note-Ko_smo_mi-3" rel="external nofollow"><sup>[4]</sup></a>. Pristalice ove ideologije odbacuju <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Zapad" rel="external nofollow">zapadnu</a> <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Kultura" rel="external nofollow">kulturu</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Demokratija" rel="external nofollow">demokratiju</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Liberalizam" rel="external nofollow">liberalizam</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Ljudska_prava" rel="external nofollow">ljudska prava</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Republika" rel="external nofollow">republikanske</a> vrednosti, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Antifa%C5%A1izam" rel="external nofollow">antifašističku</a> tradiciju i <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Ekumenizam" rel="external nofollow">ekumenski</a> dijalog. Tokom 1990-ih, svetosavski nacionalizam je postao dominantna struja unutar <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Srpska_pravoslavna_crkva" rel="external nofollow">Srpske pravoslavne crkve</a>.<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam#cite_note-Byford-4" rel="external nofollow"><sup>[5]</sup></a><a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam#cite_note-Petakov-5" rel="external nofollow"><sup>[6]</sup></a></p>
<p>Pojedini kritičari u pojavi svetosavskog nacionaliza unutar Pravoslavne crkve vide <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Filetizam" rel="external nofollow">filetizam</a>, koji je na Carigradskom saboru <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/1872" rel="external nofollow">1872</a>. osuđen kao moderna <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Jeres" rel="external nofollow">jeres</a>.<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam#cite_note-Republika-6" rel="external nofollow"><sup>[7]</sup></a><sup>"</sup></p>
<p><sup>original:</sup></p>
<p><a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam" rel="external nofollow"><sup>http://sh.wikipedia.org/wiki/Svetosavski_nacionalizam</sup></a></p>
]]></description><guid isPermaLink="false">21096</guid><pubDate>Fri, 07 Sep 2012 08:31:59 +0000</pubDate></item><item><title>O slobodi govora</title><link>https://pouke.org/forums/topic/21035-o-slobodi-govora/</link><description><![CDATA[<p>Sloboda govora smatra se jednom od najvećih tekovina demokratije.</p>
<p>Koliko je zapravo sloboda govora donela čovečanstvu i da li je ona zaista toliko realna ili se radi samo o maštariji.</p>
<p>1. Da li je sloboda govora to da može da se kaže bilo šta predsedniku države, ministrima, da se vređa njihovo dostojanstvo i ličnost?</p>
<p>- Po mom shvatanju to nije sloboda govora, već bezobrazluk. Sloboda govora je u ovom slučaju mogućnost da može da im se obrati i iznese neki predlog, rešenje ili uloži žalba.</p>
<p>2. Da li je sloboda govora laganje i izmišljanje vesti (kao što smo na žalost često svedoci, čitajući takozvane skandalozne novosti).?</p>
<p>- Opet se radi o bezobrazluku i iskorišćavanju zakonom date slobode govora.</p>
<p>Brojni su primeri iz života kako se sloboda govora zloupotrebljava i kako se jedna od tekovina ljudske civilizacije dovodi u krajnju suprotnost sa načelima koji su doveli do nje.</p>
<p>Mi kao deo Zapadne civilizacije, moramo svojim pisanjem i ponašanjem uticati i na ostalu braću i sestre iz Sveta, da shvate da SLOBODA, nije laktanje,  nije laganje, nego je sloboda - razmišljanje, rasuđivanje i mogućnost iskazivanja tih misli.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">21035</guid><pubDate>Tue, 04 Sep 2012 14:41:57 +0000</pubDate></item><item><title>Poruka koja promovi&#x161;e toleranciju i razumevanje me&#x111;u religijama</title><link>https://pouke.org/forums/topic/21050-poruka-koja-promovi%C5%A1e-toleranciju-i-razumevanje-me%C4%91u-religijama/</link><description><![CDATA[<p>JUDAIZAM (14 miliona vernih)</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="judaism2.jpg" data-src="http://zrcalo.me/wp-content/uploads/2010/11/judaism2.jpg"></p>
<p>Vera starija hiljadama godina od islama i hrišćanstva. Poštujmo.</p>
<p>BUDIZAM (500 miliona vernih)</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="bud-blu.jpg" data-src="http://www.yu-budizam.com/icon/bud-blu.jpg"></p>
<p>Razvijen iz života i misli Bude. Ističe univerzalnost patnje, nudi oslobođenje od patnje dostizanjem nirvane. Poštujmo.</p>
<p>HINDUIZAM (900 miliona vernih)</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="interesting-facts.jpg" data-src="http://i140.photobucket.com/albums/r27/abramelin2/interesting-facts.jpg"></p>
<p>Nepostojanje jedne središnje figure, kao ni jedine, glavne knjige svetih spisa, omogućavaju mu da se prilagodi potrebama višeslojnog društva u svetu brzih promena. Poštujmo.</p>
<p>ISLAM (1.5 milijarde vernih)</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="pic_islam.jpg" data-src="http://pow.reonline.org.uk/images/pic_islam.jpg"></p>
<p>Islam predstavlja dominantnu duhovnu tradiciju u širokoj geografskoj i kulturnoj oblasti koja se proteže od zapadne obale Afrike, preko Srednjeg istoka i Azije do indonežanskih ostrva. Poštujmo.</p>
<p>Hrišćanstvo (2,1 milijarde vernih)</p>
<p><img src="https://pouke.org/forum/applications/core/interface/js/spacer.png" alt="stonecross501.gif" data-src="http://www.hriscanstvo.com/images/stonecross501.gif"></p>
<p>Hrišćani su, oni koji veruju u Isusa Hrista, kao Božijeg Sina i slede ga, kroz svoje zajednice koje se zovu Crkva. Poštujmo.</p>
]]></description><guid isPermaLink="false">21050</guid><pubDate>Tue, 04 Sep 2012 20:12:12 +0000</pubDate></item></channel></rss>
