Jump to content
Јагода Наранџа Банана Лимета Лист Шкриљац Небо Боровница Грожђе Лубеница Чоколада Мермер Мрак Ubuntu VKontakte WhatsApp Viber
Јагода Наранџа Банана Лимета Лист Шкриљац Небо Боровница Грожђе Лубеница Чоколада Мермер Мрак Ubuntu VKontakte WhatsApp Viber

ПРИДРУЖИТЕ СЕ НАШОЈ VIBER ГРУПИ, КЛИКНИТЕ НА ЛИНК

Justin Waters

Члан
  • Број садржаја

    11125
  • На ЖРУ од

  • Последња посета

Profile Information

  • Пол :
    Мушко

Скорашњи посетиоци профила

19680 profile views
  1. Aha vrlo je moguće da je ili jedno ili drugo u pitanju. U prvom ih ucjenjuju jer se neki djelovi proizvode u SAD i bez njih ne mogu sklopiti Airbus, u drugom čist politički pritisak na Francusku sa prijetnjama da će uraditi ovo ili ono.
  2. Paranoja je dosegla neslućene granice. Međutim mogu da prdnu Iranu pod prozor, iskreno se nadam da će potajno napraviti nuklearno oružije i da jednom za svagda otklone bilo kakvu pretnju da će im jenkiji jednog dana pokucati na vrata. Inače kako može da zabrani da se Airbus prodaje, kada je Airbus francuski?
  3. SAD ukinule neutralnost interneta

    Da to je odlično kada imaš više provajdera koji te smaraju i ja bih to volio da mogu u mom kraju i da bi to bilo moguće ti provajder dijele infrastrukturu koju je neko već napravio, ili državna telekomunikaciona firma ili privatna koja ustupa korištenje, ali ja ne mogu trenutno jedini način da imam širokopojasni internet je preko kablovske televizije koja ima monopol u mom dijelu grada. Ako mi se oni ne sviđaju ne mogu da dozovem drugu kompaniju i potpišem ugovor, jer ova kablovska televizija ni sa kim ne dijeli svoju infrastrukturu tako da mogu da se slikam. Ne govorim iz nekih pretpostavki već iz poznavanja materije kako se planira i izgrađuje infrastruktura u gradovima, pogotovo kada se prave nove ulice gdje će se provlačiti optički kablovi unaprijed se isplanira gdje idu cijevi za kablove i tu se ostavi prostor gdje na kraju ti kablovi uvlače i izvlače, ali prostor koji je ostavljen nije beskonačan i uglavnom ga zauzmu one kompanije koje su bogate i mogle su da ulože u tu infrastrukturu. A da je satelitski prenos dobar, i jeste ali samo u mašti makar za sad. Satelitski prenos je još u povoju i daleko je skuplje lansirati satelite nego izgraditi optičke kablove po dnu okeana ili po gradovima i veza preko satelita i brzina prenosa su daleko daleko manji nego preko kablova, tako niko još za sad ne planira da instalira dronove, balone i satelite za upotrebu interneta za visoke brzine i masovnu upotrebu, već primarno u udaljenim dijelovima svijeta i po okeanima gdje nema druge infrastrukture i onda kakva takva veza je bolja nego nikakva. Istina kada jednog uznapreduje tehnologija prenosa podata satelitskim putem, onda će biti mnogo lakše se natjecati na tržištu i kranji korisnici će moći lakeše da se odluče za provajdere, ali do tad će još proteći gigabjata optičkim kablovima. Ma znaš kako vjerujem da je zbog regulacije, kako da ne. https://www.recode.net/2017/12/13/16773062/global-internet-speeds-faster-2017-ookla
  4. SAD ukinule neutralnost interneta

    Ne đonom nego realnošću. Ima dovoljno mjesta u sahari i amazonskoj džungli, ili sibirskim stepama. U gradovima je sve manje i manje i za ostalu infrastrukturu. Optički kablovi nisu jedina stvar koja se polaže u trupu saobraćajnica, tu je i vodovod, i kanalizacija, fekalna i kišna, tu su vrelovodi, i gasovodi, tu su električni kablovi, to su drugi podzemni objekti i svi oni međusobno moraju biti odmaknuti, plus nadkrivni slojevi su veđu urađeni popločani, asfaltirani, zatravljeni i uopšte nema mjesta da neki novi provajder kome se ćefne da izađe na tržište raskopava ulice i postavlje svoje kablove. I te kako da osporavam nepovredivost privatne svojine koja se nalazi na javnoj površini. Ne može da postoji nikakva privatna svojina na prostoru koji je namjenjen javnoj upotrebi, privatnik može samo da tu površinu dobije koncesiono da s njom radi nešto određen period, ali ne i da trajno bude njegova.
  5. SAD ukinule neutralnost interneta

    Obicna fantamozgarija. Neko je ranije vec napravio tu infrastrukturu zato što je bio veći i imao je para i radio je to na vrijeme kada su se planirali vodovi po gradu kuda i kako će ići. Ne mogu se kablovi postavljati tek tako kako nekome padne na pamet da postane provjader. Ako se broj provajdera poveća drastično, dakle veliki broj njih hoće da se takmiči na tržištu i da svi nude solidnu brzinu prema kompetitivnim cijenama, oni prosto moraju da se uključe u neku postojeću infrastrukturu. Ako neki AT&T ima podeblji kanal širom grada i kaže ovaj kabal je moj, nedam ga nikome, kako onda možemo uopšte govoriti o nekom slobodnom tržištu i zdravoj konkurenciji?
  6. Tamna strana Nemačke: Kako se "bacaju" milijarde

    Noćna mora Merkelove - skup aerodrom zvrji prazan Za njegovu izgradnju potrošili su sedam milijardi evra, a svečano otvaranje 2012. neslavno je propalo. To što je Der Spiegel nedavno objavio o projektu koji je progutao već sedam milijardi evra, Berlincima već godinama više nije vest. A objavio je da će, prema internim podacima do kojih su novinari došli, novi berlinski aerodrom Berlin Brandenburg "Willy Brandt" biti otvoren tek 2020. godine. Nekoliko nedelja ranije Der Tagesspiegel je objavio da nadzorna agencija Tüv računa da bi aerodrom mogao s radom početi tek 2021. Razlog zašto se odjednom pojavila 2020. jeste to što voditelji projekta računaju da naprosto zanemare to što jedan terminal još neće biti gotov, kao i da sve ostalo što bi moglo da kasni, u rad puste "industrijski dovršeno". Priča s apsolutno najgorim projektom za jedan aerodrom u Evropi javni postala je javni skandal postala 2012. kada je Angela Merkel s celokupnom političkom i industrijskom svitom ostala uskraćena za spektakularno otvaranje i pokazivanje još jednog čuda jedne od vodećih svetskih ekonomija. Uglavnom, Lufthansa je na otvorenje planirala da pošalje jedan svoj nov nov krilati div A380s sa 525 putničkih mesta. Organizatori su nedeljama pripremali zadatke za više od 1000 volontera na svečanosti. Ukupno 10.000 Berlinaca koji su se dobrovoljno javljali na javni poziv, odazvalo se kako bi se aerodrom testirao koliko je spreman za rad pod punim kapacitetom. Proslava otvorenja trebalo je da počne 2012, i da košta dva miliona evra i narednih dana na njoj je trebalo da se pojavi ukupno 40.000 gostiju. Odjednom, sve je to otkazano jer su organizatori bili prisiljeni javno da priznaju da protivpožarni sistem, koji je dim trebalo da pumpa prema dolje, umesto prema gore, ne funkcioniše kako treba. Mediji pišu da ako Merkelova tada nije nekome „došla glave“, verovatno neće nikad. Odjednom su počeli da ispadaju sve jedan za drugim kosturi iz ormara. Ispalo je da su dizalice prekratke, da se električne instalacije pregrevaju u tom megakompleksnom aerodromskom divu koji je trebalo da psotane glavno evropsko središte za avio saobraćaj. Sledilo je otkriće da čak ni građevine statički nisu u redu i na kraju da je projekat koji je proogutao milijarde bio korupcijski sveti gral na raznim privatnim industrijskim i političkim nivoima. Sa sve novim odlaganjima puštanja aerodroma u rad mnoge kooperantske kompanijee su bankrotirale i mnoge gorke suze prolivene su zbog projekta koji je trebalo da bude logičan nastavak uspešnog političkog ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke, Zapadnog i Istočnog Berlina. A kako je 2012. godine na površinu isplivao sav haos koji se godinama gomilao na ovom gradilištu, prosto je neverovatan za jednu Nemačku, procena troškova vinula se na više od sedam milijardi. Korupcijske afere prerasle su u pravosudne procese. O kakvom ogromnom gradilištu je reč svedoči i popis žrtava među radnicima. Do kraja 2012. poginula su četiri radnika, 46 ih je teško povređeno, 197 lakše. Od datuma kad je aerodrom trebalo da se otvori, prošlo je već 2000 dana. Danas u Berlinu više nito od nadležnih nije tako glup da se zafrkava s utvrđivanjem datuma, nego se govori o proleću ili jeseni 2020. A iz interne komunikacije, kako prenose tamošnji mediji, iščitavaju se i scenariji po kojima bi glavni berlinski aerodrom mogao kasniti skoro celu deceniju. B92
  7. Vl.Danilo Krstic, te se besjede dobro sjećam jer mi je bilo simpatično smješno kada je pričao kako je Hristos vaskrsnuvši dobio takvo tijelo da je mogao vinuvši se na nebo, da prolazi kroz zvijezde i da mu nije trebao skafander. Nego dalje u toj besjedi on je upotrebio istu ali sličnu metaforu kao i Sv.Spiridon, uzevši sunce za primjer gdje je sunčeva masa (vodonik) kao Otac, iz koga se rađa svjetlost kao Sin i ishodi toplota kao Sv.Duh. Jedno sunce - Bog, tri Ličnosti - elementa. Tu dalje prestaje svako poređenje. Šta Nikolić dalje pokušava sa tri diska, troje gaća itd..očigledno ovdje nikome nije jasno.
  8. Какву кафу пијете?

    Haha u pravu si, nisam dobro pročitao 10 mg stvarno nije ništa, piše 10g. Vrlo malo sam ispijao filter kafu. Ona je isto samljevena, na koju mjeru, sigurno je više nego turska, da li je nivo mljevenja isti kao za espreso ili je još može krupnije? Nisam se isto udubljivao u instant kafu u onim granulama što se samo izmute u toploj vodi (par puta i kad sam je probao nikad mi se nije sviđala), jel znaš jel to čista kafa samo kompresovana, ili je nesšto drugo?
  9. Какву кафу пијете?

    @Juanito me sa onim Don Caffe novitetima malo podstakao da danas u tržnom centru procunjam oko rafova za kafu. Obično sam ne naviknut da obilazim rafove za kafu jer uobičajeno je da je ponuda jako loša i da se prodaje manje više ono na šta su ljudi ovdje najviše navikli i što najviše i traže mješavina robuste i arabice ala grand, don, om kafa i šta još. No danas sam na rafu na iznenađenje pronašao jedan proizvod koji čini mi se obećava: Mljevena 100% arabica. Pakovanje je vrlo lijepo osmišljeno i uliva povjerenje da ja sadržaj spremljen kvalitetno. Zadnja strana je klasika i simpatično mi se odima ovo since 1994. Ovo "since" se obično stavlja kada neki proizvod ima pozamašnu tradiciju pa se onda naglasi since 1912, since 1886 itd... U svakom slučaju jako je dobro vidjeti ovako jedan obećavajući proizvod u domaćoj proizvodnji. Na istanbulskom aerodromu sam ljetos našao i jedno ovakvo izdanje: 100% arabica iz Etiopije (ako je vjerovati proizvođaču) i tek od skora vidjeh da rok trajanja ističe za tri dana (proizvedena 2014...), a nisam je još otvorio jer je u zrnu i nisam našao električni mlin. Mada je miris još uvijek perverzan kroz ove rupice naprijed, pa tako se nadam da će biti još uvijek pitka kada je sameljem. Pozadi za uputstvo piše "korstiti hladnu, filtrovanu vodu sa 10mg kafe na 180 ml vode". Sad pošto je ovo "Starbucks", sad ne kontam američki način ispijanja, nije valjda da samo izmućkaju hladnu vodu i kafu i tako popiju?
  10. Pa sad koji iole veći hram u istoriji Crkve nije izgrađen ili djelom finansiran od strane sumnjivih lica? Anatomija je dobra, u vizantijskom stilu, a boje nisu nimalo kič. Naprotiv, mozak je i u neku ruku i genijalan, jer između pločica mozaika prostor je izbjeljen sto na daljinu daje jednu svjetlosnu dubinu i kada se gleda iz daleka dobija se taj efekat odsjaja i svjetlosti što valjdamu simbolizuje tavorsku svjetlost. Jedina mana u svemu je što sve to sporo traje i liči na zidanje beograda na vodi, ovaj..skadra na bojani, ali kako god kad bude završen teško će se poreći da nije veličanstven.
  11. SAD ukinule neutralnost interneta

    https://www.vox.com/policy-and-politics/2017/12/14/16692318/net-neutrality-local-loop-broadband-internet-access Ovaj članak je jako zanimljiv. Govori da neutralnost interneta nije jedini način da se korištenje interneta učini fer za krajnje korisnike, ali da je ono po svojoj praksi izgleda jedini način u SAD. Članak govori kako su druge zemlje, recimo u Evropi našle načina da naprave konkurentno tržipte sa nižim cijenama, tako što su prisilile velike provajdere da svoju infrastrukturu dijele sa ostalima koji žele da se takmiče na polju davanja internet usluga. Članak dalje govori o nekoliko pokušaja da se reguliše ovaj metod i u SAD, ali da je sve na kraju propalo, i članak zaključuje kako svi govore o potrebi stvaranja konkurencije, ali da jednostavno ne mogu da se dogovore kako.
  12. Veliki domoljubi iz dijaspore kako to obično biva. Što si dalje od kuće to veći domoljub. Inače napaljeni nevaspitani klinci, što također govori nešto i o njihovim roditeljima.
  13. SAD ukinule neutralnost interneta

    Kako bi to moglo da izgleda:
  14. SAD ukinule neutralnost interneta

    Da li je radio baš lijepo to je vrlo upitno jer da je radio lijepo nikad niko ne bi pokrenuo pitanje neutralnosti interneta, a termin je skovan još 2003 godine: Ovo je samo primjer nečega što je doprlo do javnosti, a šta provajderi rade na svojim serverima to je vrlo diskutabilno. Ja otkad znam za sebe i od kad koristim internet nikad nisam bio oduševljen brzinom surfanja, a to naročito u posljednje vrijeme kako brzine navodno rastu. Internet mi često šteka, a svaki put kad nazovem provajdera, on kaže sve je uredu. Ma važi...Otkud znam da mi ne usporava vezu generalno u odnosu na brzinu koja je potpisana ugovorom? Ili kad surfam po youtubu recimo ili kada pregledam neke stranice sa dosta slika? Naslov iz Blica jeste pompezan u novinarskom stilu, ali ono što je dalje opisano u tekstu gdje se navodi da sami osnivači interneta i kreatori WWW se protive ovoj odredbi FCC, i da je također istraživanje pokazalo da tržište želi neutralan internet, to je bitno i na sve to su ostali gluvi trampove birokrate i advokati Verizona. Zakon koji je donešen 2015 je bio dobar jer je donešen u zemlji koja je izmislilia internet i gdje se nalazi najveća količina internet infrastrukture na svijetu i gdje postoji samo par širokopojasnih provajdera od koga zavisi čitava nacija, jer se time stavlja pritisak na provajdere da ne krše ugovorm potpisane brzine plus ostavlja se mogućnost da ako neko otkrije da oni prigušuju brzinu ili na neko drugi način filtriraju sadržaj da ih se može tužiti. To sve je bilo dobro i za globalni uticaj i popularisanje važnosti neutralnosti neta, a ovako kada je najuticajnija IT zemlja uklonila neutralnost onda će se i ostali nećkati ili u potpunosti ukloniti od te ideje. Ostaje šansa da će EU nastaviti drugačije od Uncle Sam-a, ali to je vrlo upitno s obzirom da u nekim zemljam EU provajderi već nude internet pakete po uzoru na kablovsku televiziju.
×
Justin Waters - Живе Речи Утехе