Jump to content
Yelp Reddit Banana Lime Leaf Tumblr Blueberry VKontakte Slack Watermelon Chocolate Marble Steam Black
Yelp Reddit Banana Lime Leaf Tumblr Blueberry VKontakte Slack Watermelon Chocolate Marble Steam Black
Sign in to follow this  
Зорица екс Милева

Pijetlovi i sove

Оцени ову тему

Recommended Posts

Tko rano rani, cijeli dan je smej.gif? Ako to vrijedi za vas jer su vam, bez obzira koliko spavali i bili odmorni, jutarnja buđenja i ustajanja iz kreveta glavni stres dana, ne krivite umor: vjerovatno vaše tijelo nosi takav biološki program. Stručnjaci dokazuju da geni formiraju ljude-pijetlove i noćne sove.

Постављена слика

Novo istraživanje znanstvenika s University of Alberta u Kanadi pokazuje razliku u izdržljivosti koju pokazuju ova dva tipa ljudi: studija je ispitivala sudionike na testovima snage te drugim fiziološkim testovima, da ustanovi kako vrijeme spavanja utječe na nečiju efikasnost te cjelokupno stanje uma i tijela. Znanstvenici su, za početak, testirali snagu mišića nogu u različito doba dana – uspoređivali su rezultate devetero jutarnjih i noćnih tipova, koji su se sami, u ispitivačkom upitniku, opredijelili za kategoriju „ranoranilaca“ ili „sova“. Iznenađujuće, pokazalo se da oba tipa imaju jednaku snagu tijekom cijelog dana, no „sove“ imaju slabije fizičke rezultate navečer.

„Pretpostavljali smo da će jutarnji tipovi ujutro imati bolje rezultate nego tijekom dana, no pokazalo se da nema razlike u njihovom funkcioniranju, tokom cijelog dana ostvaruju jednak učinak. S druge strane smo ustanovili da su kod noćnih ptica, motor cortex, regija mozga odgovorna za kontrolu, planiranje i izvedbu voljnih radnji te hrptena moždina, povećano osjetljivi i aktivni oko devet uvečer, što znači da tada imaju maksimalan kapacitet centralnog nervnog sistema“ kaže koautor istraživanja Olle Lagerquist, profesor neuropsihologije na University of Alberta.

Za razliku od njih, jutarnji tipovi nikada ne dosegnu tako visoku razinu operabilnosti centralnog nervnog sistema jer se stimuliranost njihova motor cortexa nikada tako savršeno ne podudara s osjetljivosti moždine. Mozgovi „pijetlova“ su najoperabilniji u devet ujutro, a od onda nadalje im se kapacitet rada lagano smanjuje. Ipak, istraživači ne znaju znači li ovo da su noćne ptice, koje su primjerice atletičari ili se bave fizičkim poslovima, nužno bolji u to vrijeme, s obzirom da rezultati pokazuju njihovu pojačanu mentalnu, ali ne i fizičku noćnu aktivnost. Osim toga, premda„sove“ svoju snagu mogu navečer dovesti do maksimuma, u ozbiljnom su zaostatku ako se trebaju iskazati tijekom jutra. Za razliku od njih, „pijetlovi“ imaju uravnoteženiju i stabilniju snagu, pa relativno jednake rezultate daju cijeli dan.

Na temelju ovih otkrića, Lagerquist preporuča“sovama“ koje se bave sportom ili poslom za kojeg im treba fizička snaga, da kondiciju grade navečer, vježbama u teratani ili ostalim aktivnostima treninga jer će tada ostvariti bolje rezultate. Rezultati ove studije bliski su otkrićima do kojih je došao liječnik William Schwartz, profesor neurologije na University of Massachusetts.

„Mozak ima svoj sat pohranjen u hipotalamusu i ustanovili smo da su biološki ritmovi određeni genima te da ih ljudi mogu promijeniti svojom voljom samo do neke mjere“ tvrdi Schwartz, referirajući se na istraživanja kolega s Instituta Howard Hughes Sveučilišta Californije u San Franciscu koji su ustvrdili ključ za poremećaj spavanja u biološkom „satu“ poznatom kao cirkadijskom ritmu koji određuje kada i koliko dugo čovjek spava.

Odnosno, prema tom istraživanju su geni ti koji navode ljude da do kasna budu budni, a ustaju kasno ujutro. "Ako zamislimo cirkadijski ritam kao satni mehanizam s velikim brojem zupčanika, onda, u slučaju da sat ide prebrzo, problem bi možda bio u jednom zupčaniku … ili, kao što je kod gena Per2, u jednoj obitelji gena, ili, možda, u mutaciji nekog drugog zupčanika, u ovom slučaju CK1delta," kaže Ptacek. Znanstvenici su otkrili defektni gen u jednoj obitelji u kojoj su svi članovi ranoranioci. Kad su isti gen usadili laboratorijskim miševima, i oni su postali ranoranioci, dok se vinskim mušicama cirkadijski ritam ubrzao. Prema nekim procjenama, trećina ljudi pati od nekog oblika poremećaja spavanja, a s tim u vezi je i sklonost astmi, depresiji te migreni. Fiziolog Tom Feroah, s Medicinskog fakulteta u Milwaukeeju, proučavao je mehanizme spavanja kod genetski gotovo identičnih laboratorijskih štakora i utvrdio da su za različite obrasce spavanja odgovorne višestruke genetske razlike. Stoga, kaže profesor Feroah, ne čudi da ljudi koji pate od poremećaja spavanja pate i od drugih bolesti. Cirkadijski ritam regulira tjelesnu fiziologiju putem niza podređenih 'satova' u svakoj tjelesnoj stanici, koje, pak, sa svoje strane, integriraju imunološki sustav, regulaciju tjelesne temperature, hormone i sve moždane funkcije. Ljudi koje loše spavaju češće pate i od bolesti srca, visokog tlaka i moždanog udara, s obzirom da poremećaje u krvožilnom sistemu izaziva i loše funkcioniranje imunološkog sustava.

Studija objavljena u časopisu Science, pak, pokazuje još razlika između „pijetlova“ i „sova“ – pijetlovi se ne mogu othrvati potrebi da zaspu, dok sove mogu izdržati budni koliko treba.

Spavanje i buđenje kontroliraju dva sistema – cirkadijski sat i homeostaza spavanja. Cirkadijski sat pomaže sinhronizaciji tjelesnih ritmova, kao što su povećanje i smanjenje krvnog pritiska te tjelesne temperature. A homeostaza je biološki računovođa koji registrira koliko je dugo osoba bila budna ili koliko je spavala. „Kako dan protiče, alarm buđenja iz sata postaje jači. No, nije samo alarm taj koji potiče buđenje, nego je postupak više sličan procesu. Kad ne bi bilo tako, i kada bi sva odgovornost bila na cirkadijskom ritmu, ljudi bi bili najbudniji navečer, no to nije tako jer homeostaza brine za signal spavanja“ objašnjava Derk-Jan Dijk, profesor psihologije na University of Surrey in Guildford u Velikoj Britaniji.

Do sada je većina znanstvenika ova dva mehanizma posmatrala odvojeno, pretpostavljajući da sat ima glavnu ulogu u određivanju vremena spavanja

„Homeostat igra važiju ulog nego se mislilo“ tvrde i belgijski liječnici Christina Schmidt s University of Liège te Philippe Peigneux s Université Libre de Bruxelles koji su, s francuskim i švicarskim kolegama, proučavali ljude s ekstremnim navikama spavanja. Pustili su ispitanike da slijede svoj ritam spavanja – pokazalo se da „pijetlovi“ prirodno liježu oko devet uvečer i sami od sebe ustaju između četiri i pet sati ujutro, dok „sove“ liježu oko tri ujutro, a ustaju oko podne.

„Mnoge sove pate jer ne slijede svoj prirodni ritam, s obzirom da je on u kontradikciji s radnim društvom“ kaže Peigneux, napominjući da se u ekstremne tipove može ubrojiti trideset posto ljudi. Većina, ipak, pripada „neutralnoj“ zoni, te se može prilagoditi.

Total balance

Kojoj kategoriji vi pripadate?  facenew22222222

Подели ову поруку


Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Sign in to follow this  

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу

×
×
  • Креирај ново...