Jump to content

Drago Bojić: Bez asistencije Crkve i oltara, nacionalistička ideologija ne bi imala toliku moć

Оцени ову тему


Recommended Posts

  

Dokad će komunizam biti korišten kao izlika? Prošlo je već 26 godina od njegova pada, a i čini mi se kako je pod njegovom vladavinom u Jugoslaviji ipak ostvaren i harmoničan suživot različitih vjera koji je danas teško zamisliti.

Sve vjerske zajednice, pa tako i Katolička crkva, bile su marginalizirane u komunističkom režimu, pretrpjele su velike materijalne štete (oduzimanje i otuđivanje vlasništva) i što je najstrašnije i najbolnije njihovi članovi su često bez ikakve krivnje bili izloženi torturi toga režima. U tom kontekstu je razumljivo da Katolička crkva na komunističko vrijeme gleda kao na vrijeme „sužanjstva“, progona i potčinjenosti, iako se ni to vrijeme ne može isključivo gledati na taj način jer je bilo i pozitivnih iskustava. No, otada je prošlo gotovo tri desetljeća, komunistički sistem se raspao i danas nema razloga da Katolička crkva i dalje širi strah od komunizma i da za sve probleme sadašnjeg hrvatskog društva optužuje komuniste. Pritom ta ista Katolička crkva uglavnom prešućuje i umanje zločine ustaške Endehazije, zločine zadnjeg rata i zlo koje je učinjeno u pljačkačkoj poratnoj privatizaciji. Ne bih se složio da je u bivšoj Jugoslaviji ostvaren harmoničan suživot različitih vjera. Sve one su se našle u sličnoj situaciji i njihova suradnja je bila više rezultat nužnog povezivanja da bi se zajednički štitile od toga sistema. Zbog toga su njihova međusobna neprijateljstva i isključivosti privremeno bile „zaleđene“, a kakvi su stvarno njihovi odnosi pokazalo se krajem osamdesetih godina kad se odjedanput rasplamsala međukonfesionalna mržnja koja je poslužila nacionalističkim ideologijama i njihovim ratnim ciljevima. Da je taj navodno „harmonični suživot“ bio privid i posljedica tadašnje nemoći i nepovoljnog društvenog statusa, vidjelo se ratnih devedesetih godina kada su preko noći oživjela stara neprijateljstva. 

  • Волим 1
Линк до поруке
Подели на овим сајтовима
ružen: Pet lis 03, 2014 20:55
Postovi: 456
Možda je mlad, možda neobrazovan, ali prva i zadnja rečenica mu se nikako ne poklapaju...

Najprije tvrditi da je u komunizmu ostvaren "harmoničan suživot različitih vjera koji je danas teško zamisliti", a u zadnjoj rečenici to sam sebi poreći "Da je taj navodno „harmonični suživot“ bio privid i posljedica tadašnje nemoći i nepovoljnog društvenog statusa, vidjelo se ratnih devedesetih godina kada su preko noći oživjela stara neprijateljstva" - može samo onaj koji piše tek toliko da nešto napiše i usput malo oblati Crkvu.

Domovinski rat nije bio međukonfesionalni rat - to je bio rat između totalitarnog komunizma i demokratskog sustava, doduše demokracije u povojima.. Crkve su nažalost uništavane, izvršen je velik kulturocid, ali upravo zato što komunistima vjera ništa i nije značila.


Predlažem da pažljivije pročitaš ovaj dio:


Sve vjerske zajednice, pa tako i Katolička crkva, bile su marginalizirane u komunističkom režimu, pretrpjele su velike materijalne štete (oduzimanje i otuđivanje vlasništva) i što je najstrašnije i najbolnije njihovi članovi su često bez ikakve krivnje bili izloženi torturi toga režima. U tom kontekstu je razumljivo da Katolička crkva na komunističko vrijeme gleda kao na vrijeme „sužanjstva“, progona i potčinjenosti, iako se ni to vrijeme ne može isključivo gledati na taj način jer je bilo i pozitivnih iskustava. No, otada je prošlo gotovo tri desetljeća, komunistički sistem se raspao i danas nema razloga da Katolička crkva i dalje širi strah od komunizma i da za sve probleme sadašnjeg hrvatskog društva optužuje komuniste.

On priznaje nepovoljan položaj Crkve i drugih vjerski zajednica za vrijeme komunizma ali isto tako ističe da je davno prošao razlog da se i dalje za sva zla proziva.

Poziva Crkvu da se rađe obračuna sa nekim djelovima svoje prošlosti vezano za NDH i bliže prošlosti Domovinskog rata i privatizacije.
 
Prijavi post
Vrh
 Profil Šalji privatnu poruku  
Uredi post Citiraj  
spacer.gif
adrijana
PostPostano: Ned vel 23, 2020 21:12 
Avatar korisnika

Pridružen: Pet srp 24, 2009 22:03
Postovi: 3190

Predlažem da pažljivije pročitaš ovaj dio:


Sve vjerske zajednice, pa tako i Katolička crkva, bile su marginalizirane u komunističkom režimu, pretrpjele su velike materijalne štete (oduzimanje i otuđivanje vlasništva) i što je najstrašnije i najbolnije njihovi članovi su često bez ikakve krivnje bili izloženi torturi toga režima. U tom kontekstu je razumljivo da Katolička crkva na komunističko vrijeme gleda kao na vrijeme „sužanjstva“, progona i potčinjenosti, iako se ni to vrijeme ne može isključivo gledati na taj način jer je bilo i pozitivnih iskustava. No, otada je prošlo gotovo tri desetljeća, komunistički sistem se raspao i danas nema razloga da Katolička crkva i dalje širi strah od komunizma i da za sve probleme sadašnjeg hrvatskog društva optužuje komuniste.

On priznaje nepovoljan položaj Crkve i drugih vjerski zajednica za vrijeme komunizma ali isto tako ističe da je davno prošao razlog da se i dalje za sva zla proziva.

Poziva Crkvu da se rađe obračuna sa nekim djelovima svoje prošlosti vezano za NDH i bliže prošlosti Domovinskog rata i privatizacije.

Da, evo, pažljivo čitam...

Crkva se odavno obračunala i nadvladala gotovo sve vezano uz NDH (znam da su mnogi svećenici i redovnici podržavali ustaški pokret, a opet dosta ih je bilo i nakon rata među komunistima - mnogi su izdali Stepinca pristupajući onom društvu za koje je Stepinac naredio da se ne pristupa... ah, to je bilo takvo vrijeme - netko je pristupio radi uvjerenja, a netko da sačuva živu glavu i ne završi u logoru).

U vezi "bliže prošlosti Domovinskog rata i privatizacije" - taj dio uopće ne razumijem što želiš reći.
 
Prijavi post
Vrh
 Profil Šalji privatnu poruku  
Citiraj  
spacer.gif
kopitar
PostPostano: Ned vel 23, 2020 21:48 
 

Pridružen: Pet lis 03, 2014 20:55
Postovi: 456
Da, evo, pažljivo čitam...

Crkva se odavno obračunala i nadvladala gotovo sve vezano uz NDH (znam da su mnogi svećenici i redovnici podržavali ustaški pokret, a opet dosta ih je bilo i nakon rata među komunistima - mnogi su izdali Stepinca pristupajući onom društvu za koje je Stepinac naredio da se ne pristupa... ah, to je bilo takvo vrijeme - netko je pristupio radi uvjerenja, a netko da sačuva živu glavu i ne završi u logoru).

U vezi "bliže prošlosti Domovinskog rata i privatizacije" - taj dio uopće ne razumijem što želiš reći.


Ne bi se baš reklo srčeko, još tu ima puno toga...pokajanje za Jasenovac i molitva za oprost je prvi korak srčeko drago.
A Oluja i ljudi koji je noć progutala npr. obitelj Zec i razni sejlotepi i sl.
Što ti to znači da su izdali Stepinca?
Kakve on ima veze sa ovom temom srčeko.
 
Prijavi post
Vrh
 Profil Šalji privatnu poruku  
Uredi post Citiraj  
spacer.gif
Filip
PostPostano: Ned vel 23, 2020 21:55 
Avatar korisnika

Pridružen: Pet ruj 09, 2011 09:06
Postovi: 172
Šta bi ti s Olujom? Da se Crkva ide nekome ispričavati zbog Oluje ili da osudi Oluju?
I de "oladi" malo s takvim načinom obraćanja - nisi zanimljiv, uvredljivo je, koliko god to maskirao "slatkim" izrazima.

_________________
"Mir i obraćenje - spas vam je,
u smirenu uzdanju snaga je vaša."
Iz 30,15
 
Prijavi post
Vrh
 Profil Šalji privatnu poruku  
Citiraj  
spacer.gif
kopitar
PostPostano: Pon vel 24, 2020 09:27 
 

Pridružen: Pet lis 03, 2014 20:55
Postovi: 456
Šta bi ti s Olujom? Da se Crkva ide nekome ispričavati zbog Oluje ili da osudi Oluju?
I de "oladi" malo s takvim načinom obraćanja - nisi zanimljiv, uvredljivo je, koliko god to maskirao "slatkim" izrazima.


Treba srčeko treba, po što su u vojsci sudjelovali i članovi KC u Hrvata tako da se to i Crkve dotikavlje.
 
Prijavi post
Vrh
 Profil Šalji privatnu poruku  
Uredi post Citiraj  
spacer.gif
Filip
PostPostano: Pon vel 24, 2020 09:39 
Avatar korisnika

Pridružen: Pet ruj 09, 2011 09:06
Postovi: 172
A, to je na stvari, dakle. Neki Srbi (agresori) bi kmečanje malo razvlačili i po vjerskim forumima.
Pa, reci odmah tko si i šta si, legitimiraj se da ljudi odmah znaju s kim imaju posla.

_________________
"Mir i obraćenje - spas vam je,
u smirenu uzdanju snaga je vaša."
Iz 30,15
 
Prijavi post
Vrh
 Profil Šalji privatnu poruku  
Citiraj  
spacer.gif

kopitar

PostPostano: Pon vel 24, 2020 10:42 
 

Pridružen: Pet lis 03, 2014 20:55
Postovi: 456
A, to je na stvari, dakle. Neki Srbi (agresori) bi kmečanje malo razvlačili i po vjerskim forumima.
Pa, reci odmah tko si i šta si, legitimiraj se da ljudi odmah znaju s kim imaju posla.


Ne skreći sa teme na osobne relacije nego reci svoje mišljenje.

 

 

 

  • Волим 1
Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

e kopitar...skroz si "skrenuo" sa "ponosnog hrvatskog nacionalističkog puta" na put pravog ponosnog Hrvata i hrišćanskog vernika. Čestitam!!! Sad si čovek. Ne kažem da nisi bio...samo eto sad jesi.

  • Оплаках :)) 1
Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу

  • Сличан садржај

    • Од Драгана Милошевић,
      Kanonizacija kardinala Alojzija Stepinca mora biti trenutak zajedništva za cjelokupnu Crkvu, i katolike i pravoslavne. Kako na pravoslavnoj strani i dalje postoji otpor, do daljega, Stepinac neće biti proglašen svetim, najvažnija je (očekivana) poruka državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina, iz intervjua koji je dao katoličkom tjedniku Glas Koncila.
      Kardinal Pietro Parolin najvažniji je suradnik pape Franje, a prošli tjedan boravio je u Hrvatskoj u povodu ređenja novoga nadbiskupa i nuncija mons. Ante Jozića, i tada je dao intervju Glasu Koncila, koji je u srijedu objavljen na internetu. Razumije se da je najzanimljiviji dio u kojem on govori o Stepincu, i objašnjava da je kanonizacija nemoguća sve dok postoje otpori iz Srpske pravoslavne crkve.
      Strpljivost
      “Sveti Otac želi da kanonizacija kardinala Stepinca bude trenutak zajedništva za čitavu Crkvu, a ne razlog sukoba ili suprotstavljanja. Smatram da je u srži o tome riječ. To zahtijeva strpljivost i od Crkve u Hrvatskoj, koja, naravno, s velikom zebnjom i s velikom željom iščekuje tu kanonizaciju.
      Tu gestu koja se posebno tiče jedne Crkve valja promatrati u kontekstu čitave Crkve, a Papa treba upravo voditi računa o toj općoj viziji...” potvrdio je kardinal Parolin, inače, član Kongregacije za nauk vjere, Kongregacije za biskupe i Kongregacije za istočne Crkve.
      Zatim je državni tajnik Svete Stolice dodao da nema novih detalja “u odnosu na ono što je već rečeno u vezi s kanonizacijom kardinala Stepinca, u smislu u kojem smo to mi objasnili biskupima i u kojem su to biskupi objasnili narodu”. Ali, ovo je prvi put da iz Vatikana priznaju kako su razgovori hrvatskih biskupa i srpskih episkopa o Stepincu - propali.
      Dijalog
      “Papa je izabrao metodologiju nastojanja da se približe stajališta, i kad je riječ o pitanju koje razdvaja (SPC i Katoličku crkvu u Hrvatskoj, op. aut.). Smatram također da je takva metodologija najispravnija. Poznato je Papino stajalište da je dijalog jedini instrument koji omogućava da se prevladaju razlike te da se pomire različita stajališta.
      Jedna faza toga dijaloga je ostvarena i nije postigla neki poseban rezultat jer se stajališta nisu približila. No vjerujem da je to put kojim treba ići s obnovljenom voljom. Na završetku susretâ izražena je želja da se dijalog nastavi pa se nadamo da će se to ostvariti i donijeti plodove”, zaključio je kardinal Parolin.
      U crkvenim krugovima u Zagrebu, istup najbližeg Papina suradnika nije dočekan s iznenađenjem. Na Kaptolu podsjećaju da je prije gotovo tri godine, prilikom posjeta Zagrebu, kardinal Parolin također odbio precizirati kad bi Stepinac mogao biti proglašen svetim, ali je izjavio i da je “kardinal Stepinac bio branitelj istine, a to je posvjedočio ne samo svojim riječima i naukom, nego je za to položio i vlastiti život”.
      Parolin je tom prilikom pohvalio rad Mješovite komisije Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve “kao gestu od velike ekumenske vrijednosti prema našoj pravoslavnoj braći”, i pritom zatražio da se kroči zajedno prema željenomu jedinstvu.
      Žalosno je, ali za SPC Vatikan ima više razumijevanja
      - To je stajalište na koje smo navikli. Prije pet ili šest godina bismo se iznenadili, ali u međuvremenu je postalo jasno da u Vatikanu nema razumijevanja za Hrvate, kao što je bilo tijekom pontifikata Ivana Pavla II.
      Papa Franjo je kao jedan od glavnih ciljeva označio približavanje katoličanstva i pravoslavlja, a Stepinac predstavlja smetnju na tom putu, reći će svećenik, koji je dobro upućen u odnose između HBK i Svete Stolice.
      Prema njegovim riječima, nitko od ovdašnjih biskupa nije sretan zbog Franjine politike, pa čak ni članovi HBK, koje je imenovao sadašnji papa. Ali o tome nitko od njih ne smije govoriti javno, “a i ne bi imalo smisla”, kako je rekao sugovornik s Kaptola.
      “Žalosno je da u sadašnjem Vatikanu imaju više razumijevanja za SPC, koja i dalje otvoreno podržava velikosrpsku ideologiju, nego za Katoličku crkvu u Hrvatskoj.
      No, nitko od biskupa nije se usudio to izgovoriti javno, možda zato što znaju da ne bi postigli ništa. Tako preostaje vjerovati da će neki budući papa proglasiti Stepinca svetim, jer od Franje to ne treba očekivati, što je definitivno potvrdio kardinal Parolin”, zaključio je sugovornik.
      Papin najvažniji suradnik: Bez Srpske pravoslavne crkve ništa od kanonizacije Alojzija Stepinca. To treba biti trenutak zajedništva
      SLOBODNADALMACIJA.HR Najnovije vijesti iz Hrvatske.  
    • Од Поуке.орг инфо,
      Predsednik Severne Makedonije zatražio je od vaseljenskog patrijarha Vartolomeja da iskoristi svoje apelaciono pravo za priznavanje Makedonske pravoslavne crkve
       
        EPA-EFE/ RADEK PIETRUSZKA  
       
       
       
       
       
       
       
       
      Predsednik Stevo Pendarovskiu u pismu navodi da se vaseljenskom patrijarhu obraća u ime velikog dela svojih sunarodnika, koji se identifikuju kao pravoslavni hrišćani i čija je jedina želja i potreba da se pomire sa svojim bližnjima i usredsrede na zajedničku budućnost, suživot i istinsku slobodu.
      "U vezi s tim, dozvolite mi da zamolim vašu svetost da uvaži poziv našeg naroda i naše Crkve da iskoristite svoj prerogativ i konačno pružite našim građanima pravoslavne hrišćanske vere priliku da budu ravnopravni sa ostalim pravoslavnim hrišćanima širom sveta", istakao je Pendarovski u pismu, prenosi agencija MIA.
      Predsednik Severne Makedonije zatražio priznavanje Makedonske pravoslavne crkve
      WWW.B92.NET    
    • Од Поуке.орг инфо,
      Glavni imam u Pljevljima Samir Kadripašić kaže da je u životu prvi put ostao bez teksta i da ne zna šta da kaže narodu u tom gradu, nakon incidenata i kamenovanja prostorija Islamske zajednice. 
      Foto: FB
      Kako je kazao za FOS, ljudi u Pljevljima su u panici.
      "Non stop me zovu, ne znaju kako da se ponašaju ikako da se postave u svemu ovome. Vjerujte mi da sam prvi put ostao u životu bez teksta i da ne znam šta da kažem narodu", dodao je Kadripašić. 
      Prostorije IZ u Pljevljima kamenovane su sinoć a ostavljena je i, kako kaže imam, morbidna poruka "da će Pljevlja postati Srebrenica". 
       
      Foto: FB "Radi se o pojedinačnim ispadima koji žele sigurno da izdominiraju sa ovim šovinističkim napadima. Vidjećemo šta će dalje biti, a ja nadam se da će policija i tužilaštvo sve riješiti na najbolji način", navodi Kadribašić. 
       
      Foto: FB Imam očekuje od države da zaštiti muslimane u Pljevljima. 
      "Ne samo nas, nego sve građane Crne Gore treba zaštititi od ovih fašističkih ispada", naveo e Kadribašić. 
      Povodom incidenata aktivisti Koalicije za Budućnost su protestovali ispred Centra Bezbjednosti Pljevlja odakle su pozvali načelnika CB Dragana Slavulja i komandira stanice policije Milana Jovića da saopšte imena počinioca ovih činova vandalizma. 
       
      Foto: PV Informer "To je jako bitno i jako ohrabrjujuće. Šta da kažem, osim da sam zahvalan. Cio vijek se ovdje družimo međusobno, komšije smo tako da apsolutno razumijem i taj postupak", naveo je imam. 
      Delegacija Ministarstva za ljudska i manjinska prava boravi danas u posjeti Pljevljima. Delegaciju čine Aleksandar Saša Zeković, državni sekretar Ismet Latić, direktor Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama i savjetnica Mirela Ramčilović.
      Najavljeno je da će delegacija posjetiti opštinu Pljevlja, Islamsku zajednicu, Centar bezbjednosti a razgovaraće i sa žrtvama nasilja i napada.
      U Pljevljima su i reis IZ Rifat Fejzić i više članova Mešihata Islamske zajednice. 
      Incidente u Pljevljima osudile su brojne partije u Crnoj Gori, kao i Mitropolija crnogorsko-primorska. 
    • Од JESSY,
      „Ako Vaš Bog postoji, pokažite nam ga! Gde je on? Gde stanuje? Gde je Njegovo mesto? Nigde! Ni jedan mikroskop ga nije otkrio. Ni iz jednog teleskopa se ne da videti. Nije li zato bolje prekinuti slične brbljarije?“.
      Na ovako izazovno pitanje treba neizostavno dati odgovor – odgovor jednostavan, jasan, naučan i tačan. Dovoljno dugo smo oklevali.
      Gde se nalazi naš Bog?… Ako pod tim „gde“ pretpostavimo određeno mesto u prostoru, onda se On nalazi nigde. Ali, vi, gospodo bezbožnici, morate, tim pre, da priznate postojanje realnosti kojima se bavi i pozitivna nauka, ali koje u prostoru ne zauzimaju mesto. To su predmeti bez „gde“, bez rezidencije, bez mesta prebivanja i stanovanja; primeniti na njih mikroskop i teleskop, atomsku energiju i hemijsku formulu besmisleno je; ali njima se, ne manje, bave čitavi univerziteti. Pokušajte, gospodo, sa vašim „gde“, da se obratite pravnicima (upravo tako: kroz mikroskop valja gledati kupoprodaju, ugovore o najamnini, pravo na odabir); ili, pokušajte da dobijete savet od matematičara (na primer: „Gde se nalazi mesto diferencijala ili čiste veličine u prostoru?“); obratite se psiholozima i pitajte ih za tačnu težinu duše, namučite logičara pitanjem može li se kroz teleskop videti pojam. Rezultat tog vašeg pokušaja za vas može biti samo postiđe, a za svakog drugog – besmislica. Dakle, prekinite svoje brbljanje o „gde“!
      I spasavajte se, gospodo moja! Promenite što pre svoje neoprezno pitanje. A, tako? Imate bolje pitanje: pitate ne proističe li poznanje Gospoda iz određenog iskustva, i da li je to iskustvo dostupno svima?
      Da, naravno, takvo iskustvo postoji; i, kao o svakom iskustvu, o njemu se treba starati i razvijati ga. Zato je ono nedostupno svima. Baš kao u nauci i umetnosti, tri, četiri, pet godina zaredom valja slušalac visoke škole da se stara o svojoj veštini i da je razvija kako bi ponešto pravilno primio i razumeo; a vi biste sad, odmah, da sudite o Bogu? Ko vas je naučio prevrtničkome mišljenju, ko vas je naučio da snagom prosuđivanja ovladava svaki čovek? Ko je taj koji zna sve? Ko se oseća u svakoj oblasti kao kod kuće? Moraju učiti i truditi se jedan limar i jedan čizmar, a vi biste u toj, najdubljoj i najprfinjenijoj, oblasti duha hteli odmah s neba pa u rebra?!
      Kakav je to nauk? Morao bih odmah da vas uvedem u predsoblje, gde ću vas i naputiti, jer upravo tamo počinju samostalan život i promisao; tamo treba predati samoga sebe, otvoriti širom svoje srce, otvoriti duhovno oko, osetiti, usvajati, osvajati, graditeljski stvarati… Tamo je neophodno starati se o svojoj duši i pročišćavati je.
      To iskustvo otpočinje od ljubavi. Ko njome ne ovlada, ko propoveda jedino mržnju, taj ostaje pred vratima. Međutim, ljubav mora da bude istinska, duševna i iskrena; ovde ne pomaže mlako licemerje. Ta ljubav mora da ima dodira sa karakterom, istinskim, nepodeljenim karakterom, sa usavršavanjem; u svemu – u prirodi, u umetnosti, u odnosima čoveka sa čovekom, u nauci, u socijalnom poretku. Tamo gde se ukrštaju ljubav i karakter, gde ljubav prema savršenstvu postaje plamen, tamo počinje religiozno iskustvo, tamo se čovek nahodi u zračenju Gospodnjem, tamo on sme da pređe iz predsoblja u unutrašnje odaje spokoja. I nija nam dozvoljeno da mu otkrijemo ono što će morati da proživi u njemu.
      Ako to ne želite, gospodo, onda idite svojim putem; ali budite barem toliko korektni da ne sudite o onome čemu niste dorasli. Inaće će vas opet postići stid.
      baštabalkana.com
    • Од Иван Ц.,
      Sveštenik Nikola Radović juče se susreo sa porodicom jednog od mladića koji je učestvovao u nemilom događaju, u noći 21. maja, kada je došlo do uznemiravanja njega i njegove porodice ispred crkve Svetog Nikole u Starom Baru.

      Otac Nikola posjetio za Bajram porodicu učesnika incidenta ispred crkve
      BARINFO.ME Sveštenik Nikola Radović juče se susreo sa porodicom jednog od mladića koji je učestvovao u nemilom događaju, u noći 21. maja... Otac Nikola je dobio poziv od porodice S.K. da ih posjeti tokom bajramskih praznika, čemu se on, kako ističe, „s posebnom radošću odazvao“.
      „Nakon nemilog događaja nisam osjećao ni srdžbu, ni ljutinu, ali me je u međuvremenu ophrvao osjećaj tuge kojeg nisam mogao da se oslobodim, pošto sam u sebi doživljavao Bar kao primjer skladnog života. Međutim, osjećaj tuge je prošao kada sam juče ujutro dobio poziv od porodice jednog od mladića da budem njihov gost za Bajram, osjetio sam mir u srcu. Doživio sam u Mrkojevićima predivno gostoprimstvo porodice i njihovih prijatelja, ljudski razgovor i razumijevanje. Izrazii su još jednom žaljenje za sve što se dogodilo, a susreo sam se i sa mladićem koji iskreno pokazuje pokajanje za sve što se dogodilo. Uvjerio sam se da to što je uradio nije porodično vaspitanje, već je bio ponešen masom.
      Njihov gest poziva u ovakvoj situaciji pokazuje da Bar ostaje grad međunacionalne tolerancije i vjerskog sklada, kojeg ne treba samo riječima da slavimo, već i djelom da pokazujemo. Ovakav primjer porodice, a i Bar je jedna mala porodica, pokazuje da i na širem planu tako može biti, gdje ima ljudi – ima i dogovora .
      Ne bih volio da neko ovog mladića ni mrko pogleda ili mu ružnu riječ uputi. Treba ga ljubavlju podstaći i podržati. Ono što se desilo ne treba nikad više da se ponovi, a svi moramo da radimo na ljubavi, slozi i bratskom pomirenju. Svi imamo pravo da pogriješimo, a ko se iskreno pokaje, a ovaj mladić sigurno jeste, moramo da ga podržimo. Lako je suditi, ali prije svega treba opraštati.
      Pošto je sve ovo uznemirilo građane, želim da poručim da nema razloga za brigu, i da sam sada
      apsolutno spokojan, i zbog divnoga gesta poziva i zbog gostoprimstva, ali i zbog činjenice da međukulturni, međuvjerski i međunacionalni sklad u Baru postoji, u šta su me uvjerile brojne poruke građana sve tri vjere koji su ovih dana izražavali tugu i žaljenje zbog svega što se dogodilo.  
      Moramo da nastavimo da idemo jedni kod drugih na Bajrame, Božiće, Vaskrse, da propovjedamo ono što propovjeda svaka vjera, hrišćanska ili muhamedanska, Sveto pismo ili Kur’an, a to je ljubav. Samo na takvoj osnovi, osnovi ljubavi,  možemo da gradimo našu budućnost“, rekao je za Bar Info i Radio Bar sveštenik Nikola Radović.
×
×
  • Креирај ново...