Hrvatskoj nakon donacije dva helikoptera UH-60M odobrena nabavka još dva helikoptera istog tipa
Од
Милан Ракић, in Ваздухопловство
-
Чланови који сада читају 0 чланова
Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
-
Сличан садржај
-
-
Од Ronald,
Otvorio sam novu temu, postoji stara, samo da potvrdim ono sto sam govorio o mitr. Amfilohiju i njegovom razumijevanju uzivo, jer je to i Vuk isto izjavio:
Tačno je, krstio sam se u hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici ali o detaljima tog čina ne mogu da vam govorim. Sami čin je tajan, to je zavjet između mene, crkve i mog kuma“, priča u u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) 19 godišnji Vuk Adžić iz Kolašina, prva trans osoba koja se krstila u nekom od svetilišta Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja je do sada ispoljavala izrazito negativne stavove prema LGBT populaciji.
Objavljeno: 06. 11. 2019 - 15:29
Za to je dobio blagoslov Mitropolita Amfilohija, a za RSE između ostalog govori zašto mu je vjera važna u životu i koliko mu je pomogla da se suoči sa traumama od napada na pragu porodične kuće, u avgustu ove godine.
"Religija je veoma važna u mom životu. U jednom periodu imao sam samo religiju uz sebe. Vjera me je održala u životu. Ono što sam i ranije govorio jeste da se nakon napada na mene ispred praga porodične kuće, sigurno osjećam samo u crkvi i da je ona neka moja sigurna luka gdje znam da mogu uvijek da dođem i da budem prihvaćen kao čovjek. Za mene je religija ljubav. Sami Mitropolit Amfilohije o kojem imam samo lijepe stvari da kažem dao mi je blagoslov da mogu da se krstim. Neizmjerno sam mu zahvalan na tome i želim da poručim da je jedno ono što o njemu izlazi u medije a sasvim drugo ono što on jeste – dobar čovjek koji ima razumijevanja", rekao je Adžić
Transrodna osoba Vuk Adžić, nakon krštenja: Amfilohije je dobar čovjek, koji ima razumijevanja
M.PORTALANALITIKA.ME
-
Од Поуке.орг инфо,
VESTI “U mom radnom veku koji i dalje traje, od 365 dana u godini ja sam 300 ustao pre svanuća i radio dok se ne smrkne na njivi i u šumi. Mnogo sam napravio i stvorio, pa sam želeo sebi da sagradim i grobnicu da olakšam svojim potomcima”, priča Dejan za RINU.
Međutim, njegova građevina više liči na apartman nego na grob. U prizemlju je soba kao i svaka druga u kojoj se nalaze dva kreveta, televizor i frižider, pa ako gledate samo sa unutrašnje strane nikad ne biste posumnjali za šta je namenjena.
“Meni je to sve normalno i prirodno. Razgovarao sam sa monahinjama i one su mi rekle da moj postupak nije bogohuljenje. Svi ćemo jednog dana završiti i biće nam potrebno dva metra bez geometra, a ja sam želeo sebi za života da napravim nešto veće. U ovoj sobi sad malo odmorim i prilegnem ako ima nekog posla na groblju, a gore u letnjikovcu se sastajemo nakon daća i na Zadušnicama”, izjavio je ovaj Šumadinac.
Dejan je mislio na sve, pa je tako sebi naparavio i spomenik, ali ne mermerni već drveni na kom stoji poruka - mene ne niko ne razume, da li neće, il ne ume, piše na hrastovoj ploči.
“Za mermerni spomenik trebalo bi mi preko 1.000 evra, a ja sam za taj novac napravio sve ovo”, kaže on.
I dok se većina ljudi bori da što bolje provede svoj životni vek, ne razmišljajući o onom što će doći posle, Dejan Milošević svakako je primer da se ništa, pa čak ni smrt i sahrana - ne prepušta slučaju.
Izvor: Kurir
CELA ŠUMADIJA SE KRSTI: Dejan (43) iz Knića sebi sazidao grobnicu na dva sprata, a pogledajte kako je opremio unutra! (FOTO) - iKragujevac
WWW.IKRAGUJEVAC.COM
-
Од Милан Ракић,
Uz opsežnu istraživačku knjigu „Knjigocid – uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih” umirovljena sveučilišna profesora Ante Lešaje
Piše: Jagoda Kljajić (Lupiga)
Devedesetih godina prošloga stoljeća, dakle prije samo dvadeset godina, u novoustoličenoj državi Hrvatskoj, iz knjižnica su „nestajale“ tone knjiga. Nevjerojatna je brojka od 2,8 milijuna uništenih knjiga, što je bilo skoro 14 posto ukupnog knjižnog fonda Hrvatske. Uništavane su knjige srpskih autora, bez obzira gdje su oni živjeli, zatim posebno autora iz Srbije, pa knjige pisane ćirilicom i ekavicom, ali isto tako i svi naslovi koji ideološki i nacionalno nisu bili „na liniji“, a do danas nitko nije odgovarao za ovaj knjigocid
Teško je danas vjerovati da je bilo tko od ljudi koji su radili u knjižnicama, te službama ministarstava kulture ili unutarnjih poslova, pomislio da će nečasna rabota izaći na vidjelo ili da će to uopće biti važno. Ona otprije dvadeset godina i oni također iz toga vremena. Međutim, ostalo je, na našu sreću, podosta pametnih i hrabrih ljudi, uz to izuzetno, sistematski radišnih, koji nam vraćaju sjećanja u vrijeme što bismo ga najradije zaboravili.
O knjigama je ovdje riječ. Devedesetih godina prošloga stoljeća, što je prije samo dvadeset godina, u novoustoličenoj državi Hrvatskoj, iz knjižnica u osnovnim i srednjim školama, u mjesnim zajednicama, gradićima, industrijski razvijenim sredinama i metropoli, nestajale su tone knjiga. Nevjerojatna je brojka od 2,8 milijuna uništenih knjiga, što je bilo skoro 14 posto ukupnoga knjižnoga fonda Hrvatske. Odlazile su u takozvani „otpis“, kao knjige koje su toliko dotrajale da im više nisu vidljiva slova. Da je to bila istina, značilo bi da su toliko puno čitane, te su prije bile za obnovu novima. Kao, recimo, u knjižnici na Korčuli, u kojoj je uništeno, primjerice, 19 naslova Branka Ćopića.
Svi ovi podaci, te još puno više, mogu se naći u opsežnoj istraživačkoj knjizi „Knjigocid – uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih”. Njen autor je Ante Lešaja, umirovljeni sveučilišni profesor ekonomije, jedan od neimara koji su osnivali i obogaćivali spomenutu korčulansku knjižnicu. Poslije se mogao samo zgražati nad onim što je rađeno. A bilo naređeno od najviših državnih organa. Uništavane su knjige srpskih autora, bez obzira gdje su oni živjeli, zatim posebno autora iz Srbije, pa knjige pisane ćirilicom i ekavicom, ali isto tako i svi naslovi koji ideološki i nacionalno nisu bili „na liniji“.
Književni kritičar, esejist i leksikograf Velimir Visković koji je devedesetih bio rukovodilac u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, odakle je na mljevenje poslano 40.000 primjeraka Jugoslavenske enciklopedije, kaže danas da su pokušali spasiti enciklopediju nudeći je u prodaji po daleko nižoj cijeni, ali su, zbog protesta ljudi i male prodaje, odustali. Nisu baš sve bili krivi sami bibliotekari. Viktor Ivančić, novinar i književnik, nekadašnji urednik „Feral Tribuna“, podsjeća, povodom promocije ove knjige, kako su hrvatski nacionalisti na glavnom splitskom trgu satima spaljivali stotine primjeraka “Ferala” netom pokupljenih s kioska, a policija je sve vrijeme stajala, ne ometajući huligane.
Urednik izdanja Milan Šarac (izdavači su „Profil“ i Srpsko narodno vijeće), konstatira: “Najveća ironija svakog knjigocida i jest u tome da će na koncu svaki završiti u knjizi. Knjige uzvraćaju udarac”. Autor „Knjigocida“ zato podsjeća da je Hrvatska jedinstvena, jer nitko nije kažnjen zbog uništavanja kulturnoga blaga.
https://radiogornjigrad.wordpress.com/2019/10/20/literatura-uzvraca-udarac-knjigocid-u-hrvatskoj-nije-zaboravljen/
-
Од Рапсоди,
Ugledni psihijatar nakon decenija rada u mentalnoj bolnici: Demoni postoje, evo koga napadaju, zašto i kako da prepoznate napad!
STIL.KURIR.RS Baš svako može da bude meta, a napad ćete prepoznati veoma lako
-