Jump to content

Stavovi prema muslimanima u Evropi

Оцени ову тему


Препоручена порука

Ispitanici su odgovarali na pitanje ‘Da li biste muslimana prihvatili kao člana svoje porodice?'

muslimani-1070px-epa_0.jpg

Željezna zavjesa koja je nekad dijelila Evropu možda već dugo vremena nije tu, al je i danas kontinent podijeljen u stavovima prema religiji, manjinama i društvenim pitanjima kao što homoseksualni brakovi i pobačaj.

Istraživački centar Pew u velikoj je studiji pronašao da bi, u poređenju sa stanovnicima zapadne Evrope, manje stanovnika centralne i istočne Evrope prihvatilo muslimana ili Jevreja u svojoj porodici ili komšiluku, manji broj bi podržao pravo na homoseksualne brakove ili proširilo definiciju nacionalnog identiteta kako bi bili uključeni i ljudi rođeni van njihove države.

Da li biste muslimana prihvatili kao člana svoje porodice?

U istraživanju su se posebno istakle razlike u stavovima prema muslimanima. Gotovo u svim istočno i centralnoevropskim državama više od polovice ispitanih ne bi prihvatilo muslimana u svoju porodicu.

S druge strane, u gotovo svim državama zapadne Evrope, više od polovice ispitanih kaže kako bi učinili isto.

Najisključiviji su Armenci, gdje je samo sedam posto ispitanih reklo kako bi prihvatilo muslimana u porodici. Iza njih su Česi (12 posto), te Bjelorusi i Litvanci (16 posto).

Najspremniji prihvatiti muslimana u porodici su ispitanici iz Holandije (88 posto), Norveške (82 posto) i Danske (81 posto).

Hrvatska, Srbija i BiH su takođe obuhvaćene istraživanjem. U Hrvatskoj je 57 posto ispitanih reklo da bi bilo spremno prihvatiti muslimana kao člana svoje porodice, u Srbiji 43 posto, a u Bosni i Hercegovini 42 posto.

Stavovi prema Jevrejima

Slična je podjela prisutna i kod stavova prema Jevrejima iako postoci nisu tako ekstremni. Stanovnici istočne i centralne Evrope u znanto manjoj mjeri su spremni prihvatiti Jevreja kao člana porodice. Najisključiviji su Gruzijici, gdje bi samo 27 posto ispitanih prihvatilo Jevreja kao člana porodice. Armenci su na drugom mjestu (28 posto), zatim Grci (35 posto).

U Njemačkoj, 69 posto ispitanih je reklo kako bi prihvatilo Jevreja kao člana porodice, u Austriji 65 posto.

U stavovima prema Jevrejma u zemljama regije ističe se Bosna i Hercegovina, gdje je samo 37 posto ispitanih reklo kako bi prihvatilo Jevreja kao člana svoje porodice. U Srbiji taj postotak je 61 posto, u Hrvatskoj 67 posto.

Podjela na evropskom kontinentu prisutna je i po pitanju prihvatanja muslimana i Jevreja u svom susjedstvu. Tako na primjer, 83 posto Finaca kaže kako bi bilo spremno prihvatiti muslimane kao komšije, dok je taj postotak u Ukrajini 55 posto. Iako podjela između dvije strane nije izražena kao kod prvog pitanja, veća je vjerovatnoća prihvatanja Jevreja kao komšije kod stanovnika zapadne Evrope, nego onih iz centralne ili istočne Evrope.

U interaktivnoj mapi istražite detaljnije.

Izvor: Pew Research Center i agencije

Edan HENIĆ
220px-Al_Jazeera_Balkans.png
Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Hajde za Muslimane, sa njima smo dosta ratovali. Ali Jevreje? Te Srbe hoću da vidim... i da je njihova akceptancija veća u Hrvatskoj ili Nemačkoj? U Bosni svega 37 %, zašto, zbog čega? Ma daj, nema šanse!

PS: Karta nije tačna, fali Kosovo :coolio:

Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Ал џазира је вехабијско смеће, а Pew Research Center америчко пропагандно оруђе.

Ове анкете су бесмислене. Један Норвежанин би на ово одговорио са 'да' чак и ако мисли 'не', док би један Србин рекао 'не', иако је далеко већа шанса да се управо он, а не један Норвежанин, скопча с муслиманом. 

Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу

  • Сличан садржај

    • Од JESSY,
      kakav je vaš stav...?
      da li vam to odgovara ili ne...?
      šta radite kada vam to zasmeta...?
    • Од Драгана Милошевић,
      Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i vlade mnogih država su politiku suzbijanja bolesti KOVID-19 koju izaziva novi korona virus, i proceduru lečenja izmenile na osnovu neispravnih podataka jedne male američke kompanije koja se navodno bavi analitikom u zdravstvu.

      Tako je sada u pitanju čak i pouzdanost ključnih studija o lečenju te bolesti, objavljenih u nekim od najprestižnijih medicinskih časopisa sveta – ekskluzivno danas piše londonski list „Gardijan“ koji je to istražio.
      Nepoznata američka kompanija „Surgisphere“, među čijom nekolicinom zaposlenih su „pisac naučne fantastike“ i „manekenka za odrasle“, dala je podatke za nekoliko studija o KOVID-19, a koautor tih studija i vlasnik te firme, koji ne uspeva da objasni odakle mu podaci i kako su obrađeni.
      Podaci za koje ta firma tvrdi da su legitimno dobijeni od više od hiljadu bolnica širom sveta, bili su osnova naučnih članaka koji su potvrđeno doveli do promena u lečenju KOVID-19 u latinoameričkim zemljama.
      Ta firma je dala osnovu i za odluke SZO i istraživačkih instituta širom sveta da obustave ispitivanja kontroverznog leka „hidroksihlorokina“.
      Dva vodeća svetska medicinska časopisa – britanski „Lanset“ i američki „Nju Ingland džornal of medisin“, objavila su studije na osnovu podataka firme „Surgisphere“. Koautor tih studija je direktor te firme, Sapan Desai.
      U utorak, pošto mu se „Gardijan“ obratio, „Lanset“ i „Nju Ingland džornal of Medisin“ su „izrazili zabrinutost“ što su objavili te studije, a ostali autori tih članaka koji nisu povezani s firmom „Surgisphere“ su danas naručili hitnu nezavisnu reviziju porekla i validnosti njenih podataka i takođe izrazili zabrinutost.
      „Gardijanova“ istraga je pretragom javno dostupnih podataka utvrdila da nekolicina zaposlenih firme „Surgisphere“ ima malo ili nimalo naučnih kvalifikacija. Jedan zaposleni, naveden kao „naučni urednik“, autor je naučne fantastike i „umetnik fantazije“. Jedna žena zaposlena u toj firmi, koja se navodi kao „direktorka marketinga“ u stvari je „manekenka za odrasle i hostesa“.
      Ta kompanije koja na „LinkedInu“ ima manje od 100 pratilaca, prošle nedelje je imala samo šest zaposlenih, a danas ih je svega troje.
      Iako „Surgisphere“ tvrdi da vodi jednu od najvećih i najbržih baza bolničkih podataka na svetu, te firme skoro da nema internetu. Na „Tviteru“ ima manje od 170 pratilaca, a tamo nije imala objava od oktobra 2017. do marta ove godine.
      Do ponedeljka, link „Stupite u kontakt“ na početnoj stranici sajta „Surgisphere“ usmeravao je na oglas „kripto-valute“.
      Vlasnik te firme, Desai, optužen za tri slučaja nesavesnog lečenja, 2008. godine je sakupljao novac preko interneta za svoj „uređaj nove generacije za povećanje sposobnosti koji vam može pomoći da postignete ono za što nikada niste mislili da je moguće“, ali taj uređaj nikada nije napravljen, piše „Gardijan“.
      Ipak, na osnovu podataka baš te firme, „Lanset“ je 22. maja objavio studiju prema kojoj je antimalarijski lek „hidroksihlorokin“ kojeg je promovisao američki predsednik Donald Tramp, povezan s većom stopom smrtnosti kod pacijenata s KOVID-19 i s povećanim srčanim problemima.
      Studija objavljena u „Lansetu“, u kojoj je Desai naveden kao jedan od koautora, tvrdi da je analizirala podatke firme „Surgisphere“, prikupljene od gotovo 15.000 pacijenata sa KOVID-19, u 1.200 bolnica širom sveta, koji su primali „hidroksihlorokin“.
      Negativni nalazi te studije su bili svetska vest i podstakli SZO da obustavi svetska ispitivanja „hidroksihlorokina“.
      Ali, samo nekoliko dana kasnije „Gardijan“ je u Australiji otkrio greške u podacima iz te zemlje u toj studiji. Desai, vlasnik firme „Surgisphere“ koja je izvor tih podataka, rekao je da je to bila greška u sabiranju, a „Lanset“ je iz članka na interentu povukao deo o Australiji.
      „Gardijan“ je kontaktirao pet velikih bolnica u Australiji, čija bi saradnja bila od presudne važnosti za dobijanje podataka iz te zemlje, i sve one su negirale da su davale podatke za bilo kakvu „bazu“ i rekle da nikada nisu ni čule za firmu „Surgisphere“. Desai nije odgovarao na zahtev da to komentariše.
      U drugoj studiji na osnovu baze podataka firme „Surgisphere“, čiji koautor je takođe Desai, tvrdi se da anti-parazitski lek „ivermektin“ smanjuje stopu smrtnosti među bolesnima od KOVID-19, te je Vlada Perua uvrstila taj lek u svoje smernice za lečenje KOVID-19.
      „Nju Ingland džornal of Medisin“ je objavio još jedno istraživanje Desaia, takođe na osnovu podataka njegove firme „Surgisphere“, o neškodljivosti nekih lekova za srce za pacijente sa KOVID-19.
      Danas su i taj časopis i „Lanset“ objavili da su zabrinuti zbog studije o hidroksihlorokinu i da su pokrenuli istragu podataka.
      Jedno od pitanja koj najviše zbunjuju naučnu zajednicu je kako je firma „Surgisphere“ koju je Desai osnovanao 2008. godine da bi izdavala udžbenike, postala vlasnica moćne međunarodne baze podataka o 96.000 pacijenata u 1.200 bolnica širom sveta.
      Kad ga je „Gardijan“ kontaktirao, Desai je rekao da njegova kompanija ima samo 11 ljudi, ali taj list navodi da su zaposleni na „LinkedInu“ registrovani pre samo dva meseca. Izgleda da nekoliko njih nema nikakvu naučnu ili statističku stručnost, već pišu da su stručnjaci za „strategiju“, „pisanje članaka“, „menadžment“ i „nabavku“.
      Doktor Džejms Todaro koji vodi veb stranicu „Medicine Uncensored“ koja objavljuje rezultate ispitivanja „hidroksihlorolina“, rekao je za „Gariđan“ da je „firma ‘Surgisphere’ došla niotkuda i za samo nekoliko nedelja sastavila možda najuticajniju svetsku studiju tokom pandemije“.
      „To jednostavno nema smisla“, rekao je on. „Bilo bi potrebno mnogo više istraživača nego što ta firma tvrdi da ima, da bi uopšte bila moguća međunarodna studija u tom roku i u tom obimu“.
      Desai je za „Gardijan“ odgovorio da njegova firma „koristi mnogo veštačke inteligencije i mašinskog učenja kako bi što više automatizovala proces, što je jedini način da takav zadatak uopšte bude moguć“.
      Iz studija na osnovu podataka firme „Surgisphere“ i iz njene veb-stranice nije jasno kako je sklopila sporazume o dobijanju podataka mnogih bolnica širom sveta, od kojih neke čak i nemaju potrebnu kompjutersku tehnologiju, kako je pomirila različite mašinske jezike i razne sisteme kodiranja koji se koriste u evidenciji, i kako je sve to ta firma izvela da bude u skladu s raznorodnim propisima o zaštiti podataka svake od tih zemalja pojedinačno.
      U izjavama Desaija ima kontradikcija čak i o tome ko zapravo praktično prikuplja, obrađuje i analizira podatke, jer pominje još dve slične firme.
      Zato Piter Elis, glavni stručnjak za podatke međunarodne konsultantske agencije „Nous Group“ koja radi složene analize za države, smatra da je baza podataka firma „Surgisphere“ „gotovo sigurno prevara“.
      On je objasnio da je čaki samo prikupljanje i sabiraje podataka o lečenju pojedinačnih pacijenata „toliko veliki i težak proces, da to bolnice ne mogu da obave same, već na tome godinama rade čitavi timovi državnih statističkih službi“.
      Nijedna informacija o Desaijevoj bazi podataka još nije objavljena, čak samo ni nazivi bolnica, uprkos tome što je „Lanset“ bio među mnogim potpisnicima svečane deklaracije o razmeni podataka za studije KOVID-19. Posledica je da studiju „Lanseta“ sada direktno osporava 120 lekara.
      Desai je kao vaskularni hirurg optužen u tri slučaja nesavesnog lečenja u SAD, te je napustio bolnicu u Ilinoisu, gde je radio. Na sada izbrisanoj stranici „Vikipedije“ o njemu, pisalo je da ima doktorate prava, anatomije i ćelijske biologije, kao i kvalifikacije da radi kao lekar.
      U biografiji Desaija u brošuri jedne međunarodne konferencije lekara piše da je imao „više vodećih uloga u kliničkoj praksi“ i da je „diplomirani majstor timske poslovne saradnje“ – s jednog kursa, prenosi „Gardijan“.
      Gardijan: Vlade i SZO promenile politiku prema lečenju Covid 19 na osnovu neispravnih podataka
      WWW.DANAS.RS Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i vlade mnogih država su politiku suzbijanja bolesti KOVID-19 koju izaziva novi korona virus, i proceduru lečenja izmenile na osnovu neispravnih podataka...  
    • Од Драгана Милошевић,
      Posle sedam godina gradnje u gradu Šali u ruskoj republici Čečeniji otvorena je najveća džamija u Evropi.
       
      Džamija koja se zove "Ponos muslimana" ukrašena je spolja i iznutra grčkim mermerom, slikama napravljenim od zlata i ogromnim lusterima od Svarovski kristala, a moći će da primi 30.000 ljudi.
      Na ceremoniji otvaranja, predsednik Čečenije Ramzan Kadirov izneo je neobičnu želju.
       
       
       
      "Molim drage ljude kojima sam služio u ime svemoćnog boga, da posle moje smrti sagrade malu džamiju u moju čast. To će za mene biti divan poklon", rekao je Kadirov.
      link
       
    • Од Bernard,
      Bio sam pozvan 1966. da održim nekoliko duhovnih obnova kršćanima imigrantima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na jednoj od tih obnova bilo je prisutno trideset troje muslimana, a da mi to uopće nismo znali. Naime, njima je zakonom zabranjeno sudjelovati u bilo kakvim programima koji imaju veze s kršćanstvom. Kršćanima u toj i okolnim zemljama nije dopušteno ikome svjedočiti svoju vjeru ili dijeliti Biblije i drugu kršćansku literaturu. Četvrtoga dana obnove ti su ljudi došli k meni i zamolili me da im pričam detaljnije o Bibliji, jer su željeli znati više o Kristu, i ja sam odgovarao na njihova pitanja. Kada sam prvi put posjetio državu Oman koja je sultanat, cijeli sam muslimanski svijet na grobu Ane i Joakima u Salalahu posvetio Srcu Isusovu po Bezgrešnom Srcu Marijinom. Nisam ni znao da na njihovu grobu postoji sagrađen spomenik i tamo sam prvi put došao iz čiste radoznalosti. Tamo sam, međutim, našao pedesetak muslimana koji su uvijek molili na tom mjestu za različita  zdravljenja.
      Približio mi se jedan čovjek i posvjedočio da se na tom mjestu događaju mnoga ozdravljenja. Imali su neku knjigu u kojoj je sadržano sve što u njihovoj svetoj knjizi, Kuranu, piše o Mariji i njezinom sinu Isusu, proroku. Taj mi je čovjek rekao da se mnoga ozdravljenja događaju kada mole molitve iz te knjige, jer su Ana i Joakim roditelji Marije, najčišće Djevice koja je ikada živjela na zemlji i od koje se rodio prorok Isus, koji je i sam činio čudesa i mnoge ozdravljao. Bio sam silno iznenađen kada sam te riječi čuo iz  usta jednog muslimana. Tada sam podigao svoje srce Isusu i cijeli muslimanski svijet predao Njemu. U jednoj molitvi imao sam i viziju u kojoj mi je Isus rekao da pođem naviještati Božju Riječ muslimanima. 
      Islam, židovstvo i kršćanstvo vrlo su bliske religije i dijele kulturu, vjerske objave, povijesno i zemljopisno okruženje. Kad bi te tri religije ponovno postale jedno, ispunilo bi se proroštvo Svetoga pisma o novom nebu  i novoj zemlji. 
      Jednom sam propovijedao Radosnu vijest muslimanima u šatoru u pustinji, 256 Arapa muslimana došlo je slušati o Isusu. Počeo sam s Kuranom, gdje možemo iščitati mnoge dijelove Staroga zavjeta. Trećega dana govorio sam o deset zapovijedi. Iz Kurana, njihove svete knjige, objasnio sam im koja su prokletstva i kazne koja dolaze na one koji ne drže zapovijedi. Upitao sam ih kako riješiti problem grijeha - nisu znali. Oni vjeruju u Alaha - vrhovnoga suca koji stoluje u nebu. Za njih je to mjesto s mnogo užitaka i materijalnog komfora - za pravednike je to stotinu puta više nego što imaju na zemlji. Za zle je pripremljen pakao - mjesto nezamislivih tjelesnih i duševnih patnji. Čovjek mora dakle živjeti pravednim životom prema svim uputama iz Kurana, posebno treba davati mnogo milostinje.
      Međutim, nisu znali dati zadovoljavajući odgovor na pitanje što je s grešnicima u svijetu; kako će oni naći svoj put u nebo i postići oproštenje grijeha. Bog milosrdan i sućutan, koji traži i čeka grešnika da se obrati od zlog puta, za muslimana je nezamisliv. "Oko za oko, zub za zub" - to je njihovo pravilo. Tada sam im objasnio da je svako kršenje zapovijedi uvreda "Alahu", i da on jedini može opravdati naše grijehe. Nijedan čovjek ne može se opravdati svojim naporima, pravednim životom ili davanjem milostinje. Citirao sam im dva biblijska odlomka: A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna - radi našeg mira, jegove nas rane iscijeliše (Iz 53,4-5). ...Žrtvuje li život svoj za naknadnicu vidjet će potomstvo, produžit' sebi  dane, i Jahvina će se volja po njemu ispuniti (Iz 53,10).
      Kad sam ih pitao tko je taj koji je patio za naše grijehe i sebe prikazao kao naknadnicu, između svih svojih proroka i svetaca nisu mogli naći nikoga. Pročitao sam im Zahariju 12,10. A na dom Davidov i na Jeruzalemce izlit ću Duh milosni i molitveni. I gledat će na onoga koga su proboli; naricat će nad njim kao nad jedincem, gorko ga oplakivati kao prvenca.(Zah 12,10) Nisu mogli odgovoriti na koga se ovi odlomci Svetoga pisma odnose. Tada sam im, čitajući različite odlomke iz Novog zavjeta, govorio o Isusu kao jedinom "Alahovom" sinu, koji je sišao s neba kao okajnica za naše grijehe, odnoseći naše krivnje, kazne, prokletstva, bolesti i patnje, na svom tijelu na križ. Nisam mnogo znao o islamu, nikad ga nisam sustavno proučavao. Ne znam kako su mudrost i znanje došli u moje misli i na moje usne; znam samo da sam punih četiri i pol sata hrabro govorio o Isusu! Potpuno sam uvjeren da sve što sam im govorio nije došlo od mene nego od Duha. ...ne budite zabrinuti kako i što ćete govoriti. Dat će vam se u onaj čas što ćete govoriti (Mt 10,19). 
      Znam da sa svojim znanjem ili sposobnostima nikada ne bih mogao muslimane uvjeriti da je Isus Bog. Satima sam im govorio o Svetom Trojstvu, Utjelovljenju, Kristovom životu, Raspeću, Uskrsnuću i silasku Duha. Zapravo, ne mogu se jasno sjetiti o čemu sam im sve govorio. Na kraju sam sve te muslimane, za koje kažu da su tvrda srca, vidio u suzama.
      Završio sam svoj govor i odlučio otići, kazavši da sam im rekao sve o Isusu. Tada me jedan mladić čvrsto uhvatio za ruku i rekao mi: "Oče, ne možete sada otići! Pogledajte nas - plačemo zbog svojih grijeha kao što piše u Zaharijinoj knjizi. Mi smo mrtvi u svojim grijesima jer smo odbili prihvatiti Isusa, Božjeg sina. Oče, molite da nam se oproste grijesi i da se ispunimo Duhom Svetim, jer smo spremni slijediti Isusa i Bibliju!" 
      U tom sam trenutku bio potpuno zbunjen i nisam znao što učiniti. Nalazio sam se među muslimanima, gdje nije dopušten nikakav oblik evangelizacije ili obraćenja na kršćanstvo. Objasnio sam im da sam im o Kristu govorio samo iz čistoga poriva da više spoznaju o kršćanstvu i da mi nije namjera obraćati ih. Oni su na to rekli: "Mi se ne želimo obraćati na tvoju religiju, mi se želimo obratiti srcu Isusovu u kome jedino možemo naći rješenje za naše grijehe i bijedu!" 
      U suzama sam molio Duha Svetoga za mudrost i vodstvo. Bio sam jako uplašen, jer je stvar bila vrlo osjetljiva i rizična. Duh mi je izričito rekao da hrabro idem dalje, baš kao što su tražili. Svaki je od njih, stavljajući ruke na moju Bibliju, rekao: "Prihvaćam Isusa Krista kao jedinoga Boga i odlučujem slijediti Njegov put". Na svakoga sam od njih položio ruke i molio za oproštenje njihovih grijeha i ispunjenje Duhom Svetim. Otpjevali su nekoliko pjesama hvale, koje sam ih naučio i dodali neke svoje pjesme. Pjevali su neke pjesme na arapskom.
      Nemoguće je opisati što se nakon te molitve događalo sljedeća četiri sata. Pjevali su iz svega glasa, pljeskali rukama i radosno plesali. Neki od njih bili su na zemlji prostrti u tihoj molitvi. Na kraju su posvjedočili o ozdravljenjima koja su primili. Svaki od njih imao je predivno iskustvo Duha Svetoga, koji ih je očistio i učinio novim ljudima. Iako im uopće nisam govorio o daru jezika ili o vizijama, mnogi od njih su molili i pjevali u jezicima, a gotovo svi su imali viziju raspetoga Isusa. 
      Kao dar i uspomenu na to njihovo iskustvo Pedesetnice, darovali su mi zlatni križ, koji uvijek nosim sa sobom. Dok su radosno klicali i slavili Boga, pjevali i svjedočili, ja sam bio sav u suzama od radosti i sreće. 
      Duh mi je tada šapnuo u mislima: "Ovo je tek Prva  Pedesetnica među muslimanima, još će mnoge uslijediti". Tada sam mogao samo zamišljati prve Duhove (Pedesetnicu) u Jeruzalemu kada je šačica Isusovih učenika ispunjena vatrom Duha Svetoga podigla toliku radosnu buku da su se oko njih okupili svi Židovi koji su tada bili u Jeruzalemu, a bilo ih je iz više od šesnaest zemalja. 
      Poput starog Šimuna u jeruzalemskom hramu i ja sam u sebi govorio: Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda... (Lk 2,29-32). Ali Gospodin me nije otpustio, nego me vraćao natrag nekoliko puta, kada sam ponovno bio svjedok takvim događajima. Danas je na tisuće ljudi u tom dijelu svijeta iskusilo spasenje Gospodina našega Isusa Krista, na desetke tisuća ljudi čitaju Bibliju i ostalu kršćansko štivo u zemljama u kojima je to zabranjeno. Slava Gospodinu koji živi i koji čini slina djela među ljudima.
      Ovaj odlomak je uzet iz "Eureke", knjige o Duhu Svetomu, koju je napisao 
      o. James Manjackal, M.S.F.S.
×
×
  • Креирај ново...