Jump to content
Quora StumbleUpon Banana Lime Leaf vKontakte Sky Blueberry Slack Watermelon Chocolate Steam Black Facebook Tumblr
Quora StumbleUpon Banana Lime Leaf vKontakte Sky Blueberry Slack Watermelon Chocolate Steam Black Facebook Tumblr

Придружите се нашој ВИБЕР ГРУПИ на ЛИНКУ

Sign in to follow this  
obi-wan

Julian Assange u emisiji 24 minuta

Оцени ову тему

Recommended Posts

Nakon sto je neki dan Julian uhapsen, i posle blizu 7 godina boravka u ambasadi Ekvadora izrucen hijenama, red je da se podsetimo ovog njegovog ucesca u jednoj nasoj emisiji. Vecina danas mozda i nije sasvim svesna u kakvom svetu tacno zivimo, i zato je dobro da ovi koji su zivot posvetili sirenju istine stalno budu u nasem centru paznje.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Sign in to follow this  

  • Сличан садржај

    • Од Милан Ракић,
      Feng Wang, direktor kineske kompanije Šangdong Linglong leteo je juče u Galebu G-2A Aerokluba „Galeb“. Ovo zadovoljstvo koštaće ga skoro 800 miliona evra u naredne dve godine. U pitanju je, najverovatnije, najskuplji let u istoriji srpske generalne avijacije.

      Ne, nije u pitanju prvoaprilska šala. Gospodin Feng gotovo sigurno ne bi mogao da leti nešto slično u Kini. Ne toliko zbog činjenice da je u pitanju oldtimer, već zbog toga što u Kini generalna avijacija gotovo da ne postoji. Investiranjem u Srbiju neplanirano je dobio i možda najuzbudljiviji bonus.
      Aeroklub „Zrenjanin“ i aerodrom Ečka za dve godine biće prve komšije najvećoj grinfild investiciji koja je ikad stigla u Srbiju. Iznos investicije domaći mediji procenjuju na 800 miliona evra. Kompanija Šangdong Lingdong od države je dobila 96 hektara zemljišta na kojem će, u okviru Slobodne zone Zrenjanin, podići fabriku površine 500.000 kvadratnih metara u kojoj će proizvoditi automobilske gume. „Kineska invazija“ na Zrenjanin, prema najavama državnih službenika, obuhvatiće i izgradnju auto-puta „punog profila“ do Beograda.
      Buduće komšije oduševljeno iskusili opcije za buduće tim bildinge na aerodromu / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Pre nego što i Cesna postane kineska, jedan Insta momenat / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Prve komšije buduće fabrike biće korisnici aerodroma Ečka. Od skora pod novom upravom, Aeroklub „Zrenjanin“ planira da iz korena revitalizuje jedan od najaktivnijih „manjih“ aerodroma u državi. Ne znajući šta se planira već više od dve godine na njivi pored, vest da će uskoro biti komšije kompaniji koja je prošle godine „obrnula“ oko 2 milijarde dolara, inspirisala je letače na aerodromu Ečka.
      Upoznavanje komšija
      Do upoznavanja sa ljudima koji će zauvek promeniti izgled prilazne ravni u pravcu piste 15 došlo je na inicijativu prvog čoveka Aerokluba „Zrenjanin“ Vladimira Bulata. Dan nakon velike državne manifestacije polaganja kamena temeljca za novu fabriku,  radnici, inostrani dobavljači i menadžment Linglonga pozvan je da na par sati poseti Ečku.

      Savršeno vreme, egzotična stajanka i pomoć prijatelja doprineli su da oko 400 gostiju doživi nešto čemu se nisu nadali.
      Nedeljna proba kapaciteta aerodorma Ečka pred pravi aero-miting? / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Priređen je mini aero-miting generalne avijacije, koju, kako sam napomenuo na početku, prosečan Kinez retko kad može iskusiti. Možemo zamisliti onda kako je kada se na uobičajeno prisustvo klipnih jednomotornih i dvomotornih letelica dodaju i dva mlazna, nekadašnja vojna, aviona.
      Letela su oba srpska Galeba G-2A (Aerokluba „Zrenjanin“ i Aerokluba „Galeb), Zlin 526F. Hepeningu je pomogao i Prince Aviation sa svoje tri Cesne 172 i dvomotornim Pajperom.
      Nekad zaboravimo koliko interesantna civilna raznovrsnost leti iznad Srbije / Foto: Petar Vojinović Gosti su se oduševljeno slikali u letelicama na stajanci i u hangaru, a događaj je počeo interesantnim iznenađenjenjem – skokom padobranca koji je za sobom vukao zastavu sa logom kompanije Linglong.
      Detalji
      Domaćini su se pobrinuli da se gosti iz Kine osete posebnim. G-2 racer YU-YAB (ako bi tako mogli da krstimo Galeba bez tip tankova) dobio je interesantan, privremeni, „nose art“. U pitanju je trkački broj 88. Broj 8 se u kineskoj kulturi smatra srećnim brojem.
      Dve muve jednim udarcem. Lep detalj za Kineze i slobodan trkački broj za Nevadu / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Drugi detalj bio je poklon za direktora Linglonga – posebno izrađena „Fajerka“ sa njegovim name tagom.
      Sledeće je bilo pitanje za gospodina Wanga: da li želi da se provoza Galebom? Prihvatio je bez razmišljanja i ubrzo poleteo sa Vladimirom Bulatom u akro-zonu iznad aerodroma.
      Za nezaboravan utisak strancima iz Srbije zovite avijaciju / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Direktor Linglonga u svojoj novoj jakni / Foto: Petar Vojinović, Tango Six Cimanje
      Dugoročni cilj Aerokluba „Zrenjanin“, kako su rekli za Tango Six, je da se ukine praksa nekadašnjeg funkcionisanja i da se komercijalizuje upravljanje aerodromom Ečka kako bi se na održiviji način revitalizovale njegove aktivnosti. Novo rukovodstvo planira dodatna ulaganja u razvoj aerodroma a nadaju se da će uskoro sa Galebom učestvovati i na Rino er rejsu (Reno Air Race) u Americi.
      Svi ambiciozni, pa i preterano ambiciozni ciljevi kao što je Rino, počinju, naradoski rečeno, „cimanjem“. Velikim materijalnim ulaganjem pre izgleda da se bilo šta od uloženog povrati. Inoviranjm, kvalitetom i pažnjom o detaljima. Jučerašnja akcija zrenjaninaca savršen je primer kako svaka livada (sada su svi zvanično „aerodromi“) može preživeti. Ključ je u identifikovanju bliskih, gravitirajućih privrednika i kompanija. Njihovo privlačenje i animiranje može početi, na primer, na način koji definiše život na livadi – pozivom na letenje na lep nedeljni dan.
      Država ne zna da generalna avijacija postoji. Sve i da zna, u 21. veku više nema mesta za „država duradi nešto“ princip. Mala avijacija ne postoji i ne leti na entuzijazmu, ljubavi i tradiciji već jedino i isključivo uz pomoć para. Prepišite ovo što rade u Zrenjaninu, u pitanju je verovatno jedini recept za budućnost.
      Petar VOJINOVIĆ

    • Од Zayron,
      Marija Terezija - TV film (2017) istorijski, životopisni, oba dijela, (na češkom jeziku) 
      koprodukcijia Češka, Slovačka, Austrija, Madjarska, 1. i 2. dio, trajanje 200 minuta
      https://www.csfd.cz/film/485135-marie-terezie/prehled/
       
    • Од Милан Ракић,
      Radni logor Jasenovac - knjiga Igora Vukića, novinara i istražitelja
      Nemate pravo zaboraviti vašu povijest. Ne zbog osvete, nego zbog mira, jedna je od poruka pape Franje za njegova boravka u susjednoj BiH 2015. godine upućena i hrvatskome narodu. Povijesne prijepore valja razjasniti, činjenice utvrditi. 



      Prošlog je petka u Hrvatskom Novinarskom domu predstavljena nova knjiga novinara i istražitelja Igora Vukića, "Radni logor Jasenovac, u kojoj je na temelju znanstvenog istraživanja, arhivske građe i dokumenata obradio razdoblje od 1941. do 1945. godine.

      Na pitanje zašto se odlučio za istraživanje ove teme Vukić je, među ostalim, spomenuo članove svoje obitelji, pripadnike srpskog naroda, koji su svjedočili događajima u Jasenovcu. 

      Govorio je o mnogim lažima koje se desetljećima govori o Jasenovcu. Najgnjusnija laž, istaknuo je Vukić, je ona o navodno 20 tisuća ubijene djece. U emisiji je iznio nekoliko zanimljivih podataka i rezultata svoga istraživanja, te izrazio želju da se na svim razinama nastavi istraživati istina o Jasenovcu.
      http://vijesti.hrt.hr/446046/radni-logor-jasenovac-knjiga-igora-vukica-novinara-i-istrazitelja
          
    • Од Жељко,
      "Ne postoji logička nemogućnost hipoteze da je svijet počeo da postoji prije pet minuta, baš ovakav kakav je sad, sa populacijom koja se "sjeća" u potpunosti nerealne prošlosti. Ne postoji logički neophodna veza između događaja u različito vrijeme; stoga ništa što se sada događa ili će se dogoditi u budućnosti ne može opovrgnuti hipotezu da je svijet započeo prije pet minuta." - Bertrand Russell, Analysis of mind, str. 159.-60.   Russellova hipoteza predstavlja skeptički argument protiv memorijskog znanja, svojevrsni reductio ad absurdum memorijskog realizma. Nekad se zove i argument u prilog memorijskog skepticizma. Prema toj Russellovoj hipotezi, svijet je u cijelosti nastao prije pet minuta, zajedno sa svim memorijskim indikatorima prošlosti odnosno podacima ili reprezentacijama prošlosti koja se zapravo nije dogodila: istorijskim izvorima, medijskim izvorima, arheološkim nalazima, fosilnim ostacima, individualnim sjećanjima itd. koji ukazuju na događaje posve jednake događajima kojih se "mi" sjećamo prema hipotezi da je svijet nastao mnogo milijardi godina prije i koji nam se memorijski reprezentiraju "kao da" su se dogodili na vremenskoj skali od više milijardi godina. Ništa što se događa sada ili što će se dogoditi kasnije ne pruža niti može pružiti dokaznu građu za to da svijet nije stvoren prije pet minuta. Naime, prvo, sve što se uopće može iznijeti kao suprotna dokazna građa nastalo je, sukladno Russellovoj hipotezi, prije pet minuta. I drugo, dokaznu građu u prilog Russellove hipoteze i dokaznu građu u prilog hipoteze o svijetu starom mnogo milijardi godina čini ista iskustvena osnova, kvalitativno isto memorijsko iskustvo. Te su dvije hipoteze dakle evidencijski nerazlučive. Stoga se ne može dokazati da Russellova hipoteza nije istinita, čak i u slučaju da stvarno nije istinita, jer se na svako iznošenje dokazne građe protiv nje ustvđuje bez mogućnosti opovrgavanja da je i ona nastala prije pet minuta. Taj se postupak može ponavljati u beskonačnost. No ako ne možemo znati da svijet nije nastao prije pet minuta, onda ne možemo znati niti išta drugo o prošlosti. Jer ako bismo znali nešto drugo o prošlosti, onda bismo (putem zaključka modus tollens) znali i da svijet nije stvoren prije pet minuta. No kako to ne znamo, jer to zbog naravi raspoložive dokazne građe (koja je mogla nastati prije pet minuta) ne možemo znati, ne znamo ništa drugo o prošlosti.   Iz Russellove hipoteze proizlazi dakle ne samo da zapamćena prošlost nije stvarna, da prošlost kao predmet pamćenja nije ništa više od memorijske pojave, nego i da o njoj nije moguće znanje (znanje kao opravdano vjerovanje, jer neopravdana vjerovanja ne mogu dobiti status znanja, u skladu s definicijom znanja i kriterijima za isto u epistemologiji). Dakle, prema tom skeptičkom argumentu nema "znanja" u strogom smislu te riječi u pogledu prošlosti (neki epistemolozi stoga znanje o prošlosti nazivaju "basic belief" tako da izbjegnu jaku skeptičku konkluziju). Josip Jurić
×
×
  • Create New...