Jump to content
Quora StumbleUpon Banana Lime Leaf vKontakte Sky Blueberry Slack Watermelon Chocolate Steam Black Facebook Tumblr
Quora StumbleUpon Banana Lime Leaf vKontakte Sky Blueberry Slack Watermelon Chocolate Steam Black Facebook Tumblr

Придружите се нашој ВИБЕР ГРУПИ на ЛИНКУ

Ronald

Dr .Sc. Malenica: Nema dokaza da je GMO štetan, paniku i neznanje trebamo ostaviti iza sebe

Оцени ову тему

Recommended Posts

VEĆINA znanstvenika u svijetu podržava primjenu genetičkog inženjerstva u proizvodnji hrane, no zbog nedovoljne informiranosti, u Hrvatskoj ali i Europskoj uniji, stvoreni su veliki otpori prema GMO-u.

U javnosti se šire brojne dezinformacije o GMO-u, a širenju panike doprinose i političari, koji nemaju dovoljno znanja o toj temi, ali im se ona čini zgodna za pridobivanje simpatija neinformirane javnosti.

Što je GMO, je li opasan, koje su njegove prednosti i nedostaci za Index pojašnjava doc.dr.sc. Nenad Malenica sa Zavoda za molekularnu biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Malenica je i predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera, a široj javnosti postao je poznat kao autor studije koja je pokazala da je svjetski poznata kalifornijska vinska sorta grožđa zinfandel, potomak kaštelanskog crljenka, koji je autohtona hrvatska sorta.

U Hrvatskoj postoji veliki strah od GMO-a. Je li on opravdan?

Strah u svakom slučaju nije opravdan. Naši zakoni ne dopuštaju uzgoj GM biljaka na teritoriju Republike Hrvatske kao ni upotrebu GM biljaka kao hrane za ljude dok je korištenje GM sjemena kao hrane za stoku u nas dopušteno kao i drugdje u Europi. Po novoj regulativi EU moguće je da Hrvatska potpuno odbije ikakav budući uzgoj GM kultura na našem teritoriju. Ta mogućnost unesena je u izmjene Zakona o GMO-u, ali zakon nije izglasan na zadnjoj sjednici Sabora.
Ponavljam, strah i panika su neopravdani, dok je zdrava skepsa prema tehnologiji koju prosječni Hrvat ne razumije u potpunosti razumljiva i na mjestu. 

"Prirodna selekcija ne postoji već 10 tisuća godina"

Što je zapravo GMO?

Pod pojmom GMO podrazumijevamo tzv. tehnologiju rekombinantne DNA tj. "prekrajanje" DNA iz više izvora (tj. vrsta organizama) koji se u prirodi ne mogu međusobno spolno razmnožavati. To se mnogim laicima čini neprirodno i pomalo nakaradno, ali podsjećam da smo prirodnu selekciju i spontane mutacije zadnji put imali u doba lovačko-sakupljačkih zajednica. Od prije 10.000 godina kada je čovjek počeo domesticirati (udomaćivati) životinjske i biljne vrste, prirodna selekcija ustupa mjesto umjetnoj selekciji, a unazad 100-tinjak godina inducirane (umjetno izazvane) mutacije zračenjem ili kemikalijama zamjenjuju prirodne (spontane) mutacije. Dakle, "prirodno" u iskonskom smislu je jako davno iza nas. 

U užem smislu genetičko inženjerstvo počinje od sredine 70-tih prošlog stoljeća od kada znanstvenici na raspolaganju imaju alate kojima mogu kombinirati gene različitih vrsta bez uobičajenog konteksta spolnog razmnožavanja. Od 2012. naša "kutija s genetičkim alatima" postaje bogatije za još jednu metodu tzv. genome editing poznatiji kao CRISPR-Cas9 sustav koji omogućuje još veću razinu preciznosti pa čak i kreativnosti.

Konkretno, na svjetskom tržištu postoji kukuruz, soja, šećerna repa, patlidžan, lucerna s jednim genom koji im daje otpornost na određene skupine insekata te s jedanim drugim genom koji ima daje toleranciju na herbicide. Nadalje postoji papaja, dinja, šljiva i grah koji su otporani na određene virusne bolesti, a u novije vrijeme stvorene su varijante  jabuke, krumpira i gljiva koje ne smeđe nakon rezanja. S druge strane, na tržištu ne postoje rajčice s genom ribe, jagode s genom štakora i ostale maštovite kombinacije koje ćete čuti usmenom predajom ili naići na njih u bespućima interneta.

U SAD-u i Kanadi GMO konzumiraju 20 godina, a nisu bolesni

U javnosti se često barata raznim studijama koje navodno dokazuju štetnost GMO-a. Postoje li dokazi da je GMO štetan?

Postoje studije koje su pokazale da je GMO opasan po zdravlje laboratorijskih životinja. Neke od tih studija su doživjele negativne kritike šire znanstvene zajednice kao nedovoljno dobro dizajnirane studije. No, postoji još više studija koje pokazuju da GMO nije štetan po zdravlje. Sličnu situaciju imamo na temu korelacije raka mozga i upotrebe mobitela. Znamo da postoje studije koje ukazuju da rizik postoji, ali daleko više studije je pokazalo suprotno. 

Uglavnom, uz kratkoročne studije postoje i višegodišnje studije u kojima su različite vrste pokusnih životinja hranjene s GMO hranom i nije nađen negativan utjecaj na zdravlje životinja. U konačnici zemlje u kojima ljudi konzumiraju GMO hranu (npr. SAD i Kanada) već 20 godina nisu ustanovile drastičan pad u zdravlju svog stanovništva koji bi se mogao povezati s GMO hranom. Isti argument se može koristiti i za stoku koja se nakon afere sa "kravljim ludilom" (prionskim bolestima) uglavnom hrani GMO sojom i kukuruzom. 

Pesticidi se koriste i u organskoj poljoprivredi

Protivnici GMO-a tvrde da GMO biljke mogu ugroziti okoliš i smanjiti bioraznolikost? Također, spominje se i problem pesticida koji se upotrebljavaju u GMO poljoprivredi, a koji navodno izazivaju teške bolesti kod ljudi. Kako to komentirate?

GMO biljke mogu polenom prenijeti svoje (trans)gene (one koje smo unijeli iz neke nesrodne vrste) na divlje srodnike. Mislim da je to ujedno i najveća mana tehnologije. Međutim, u uvjetima bez selekcijskog pritiska, vrlo je malo vjerojatno da će se ti transgeni proširiti unutar divlje populacije i ugroziti bioraznolikost. Vjerojatniji scenarij je da će se takve jedinke s vremenom uslijed kompeticije izgubiti iz populacije ili neko dulje vrijeme egzistirati u populaciji u vrlo malom broju. Ponavljam, razumijem zašto se ljudi brinu oko ovog aspekta, ali mislim da ni ovdje nema mjesta panici. 

Pesticidi se ne upotrebljavaju samo u GMO poljoprivredi nego i u konvencionalnoj pa čak i organskoj poljoprivredi (postoji lista manje otrovnih pesticida koji su dopušteni za ekološku poljoprivredu). Nadalje, tzv. GMO pesticidi definitivno nisu najotrovniji na tržištu. Postoji nekoliko konvencionalnih ("običnih") pesticida koji su kudikamo otrovniji od glifozata (Monsanto) ili glufozinata (Bayer). Ljudi su zaboravili da je poljoprivreda kao ljudska djelatnost možda najopasnija po prirodni okoliš i bioraznolikost. 

GMO ubrzava proces oplemenjivanja biljaka

Poznato je da se oplemenjivanje biljaka (npr. kukuruza) koristi dugo vremena? Koja je razlika između klasičnih tehnika oplemenjivanja i GMO-a?

Oplemenjivanje biljaka se pasivno koristi već 10.000 godina (selekcijom korisnih prirodno nastalih mutacija/varijanti), a svjesno križanje različitih biljnih vrsta koristi se unazad 200 godina. Otkrićem Mendelovih zakona nasljeđivanja početkom 20. stoljeća, oplemenjivanje sve više postaje znanost a, manje umjetnost (kako strastveni oplemenjivači vole reći). Ukratko, u klasičnom oplemenjivanju kada želite iz divljeg srodnika prebaciti neki gen od interesa (npr. za otpornost na neku bolest) u vašu kultiviranu sortu, ustvari križanjem prebacujete 50% gena iz tog divljeg srodnika među kojima je onaj vaš gen od interesa. Nakon toga kroz 6-10 generacija "pročišćavate" vašu kultiviranu sortu od svih onih gena koje ustvari niste željeli prebaciti. Taj proces može potrajati i do desetak godina. Kod GMO-a, iz divljeg srodnika uzmete gen od interesa i ubacite ga u vašu kultiviranu sortu. Dakle, jednostavno "preskočite" cijelu priču s križanjem i "pročišćavanjem", a i gotovi ste kroz godinu dana. Prednost je očita. 

Koje su prednosti GMO-a u poljoprivredi?

Osim brzine, GMO kulture uzgajivaču osiguravaju veću zaradu jer on puno manje prska pesticidima i troši manje nafte kod aplikacije pesticida. Također, manje ore tlo i tako sprječava eroziju tla. Od uvođenja 1996. godine, GMO kulture su poharale tamošnje tržište. Monsanto je postao to što je danas, zahvaljujući ogromnoj potražnji američkih farmera za njihovim sjemenom. Uz glavne "zvijezde" GMO poljoprivrede, kukuruz, soju i pamuk, tu su brojne voćne vrste otporne na virusne bolesti, a unazad godinu dvije pojavljuju se kulture s povećanom tolerancijom na sušu. Generalno govoreći, trebale bi postojati dvije razine prednosti GMO poljoprivrede: s jedne strane za farmera, a s druge strane za krajnjeg potrošača. Do sada su korist imali uglavnom farmeri. Dolaskom "zlatnog doba" genetičkog inženjerstva (CRISPR-Cas era) korist bi trebali dočekati i krajnji konzumenti: voće i povrće s većom količinom hranivih sastojaka ili ako ništa drugo s manje štetnih (tzv. antinutrijenata). Vrijeme će pokazati da li su to samo pusta obećanja.

"Paniku i neznanje trebamo ostaviti iza sebe"

Kakva su iskustva s GMO-om u SAD-u?

U SAD-u se GMO kulture uzgajaju već 20 godina. Farmeri su zadovoljni budući da  i dalje kupuju GMO sjeme. S druge strane, američki konzumenti su tijekom tog istog perioda malo po malo preuzeli europsku kulturu po ovom pitanju. Posljedice su vidljive danas: neke savezne države uvele su obavezno označavanje GMO proizvoda ili čak potpuno napuštanje hrane koja ima sastojke GMO biljaka, a 2015. godine je prvi put od početaka uzgoja GMO kultura primijećena stagnacija ili blagi pad u površinama zasijanim tim kulturama. 

Je li dobro za Hrvatsku (i Europu) da zabranjuje GMO?

Kako se uzme. Dokle god Europa i Hrvatska mogu skupo prodavati ekološki uzgojenu hranu, vjerojatno je dobro da zabrana postoji (jer nam osigurava ekskluzivan proizvod). Međutim, ja sam pobornik da ta odluka bude isključivo ekonomske prirode. Nikako ne može biti dobro a priori odbacivanje tehnologije kao takve. Ta tehnologija je vrijedan i moćan alat i prije ili poslije ćemo se početi susretati s problemima u uzgoju biljaka koje će možda samo ta tehnologija moći riješiti. Kada taj trenutak dođe, bilo bi dobro da paniku i neznanje ostavimo iza sebe.

http://www.index.hr/clanak.aspx?id=892599

Share this post


Link to post
Share on other sites
5 hours ago, zuti car рече

Jer kad mi u paradajzu poraste jagoda sa ukusom lososa to ne moz' da bude stetno .

Da bi bilo stetno ti moras meta studijom to da dokazes. Meta studije za sad ne pokazuju nikakve negativne posledice.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja na pijaci kupujem najkrdzavije jabuke, najmanja jaja, najmanje jagode....sve ono voce i povrce koje ne izgleda sjajno, bajno i enormno veliko...bar znam da nije prskano pesticidima, da nije genetski modifikovano i da nije tretirano vestackim djubrivom. U Nemackoj stvarno imam problem sa hranom...nista nema ukus onoga na sta lici, drugacija tekstura jabuka, nema semenke...luk je drugacije " ljut" , kruska nema ukus kruske,isto nema semenke, jednom sam kupila dinju, nema semenke...nema ni ukus...probala i bacila. Uzas, kako moze da bude zdravo voce koje u sebi nema semenke? Ako nema semenke nema ni zivota u njemu...paradajz isto...:(( jedem samo salate, sireve, jaja od koka koje slobodno trce popolju i neko zrnevlje....banane...narandze, i tako jos poneko voce i povrce u kojem nadjem semenku.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Ja na pijaci kupujem najkrdzavije jabuke, najmanja jaja, najmanje jagode....sve ono voce i povrce koje ne izgleda sjajno, bajno i enormno veliko...bar znam da nije prskano pesticidima, da nije genetski modifikovano i da nije tretirano vestackim djubrivom. U Nemackoj stvarno imam problem sa hranom...nista nema ukus onoga na sta lici, drugacija tekstura jabuka, nema semenke...luk je drugacije " ljut" , kruska nema ukus kruske,isto nema semenke, jednom sam kupila dinju, nema semenke...nema ni ukus...probala i bacila. Uzas, kako moze da bude zdravo voce koje u sebi nema semenke? Ako nema semenke nema ni zivota u njemu...paradajz isto...:(( jedem samo salate, sireve, jaja od koka koje slobodno trce popolju i neko zrnevlje....banane...narandze, i tako jos poneko voce i povrce u kojem nadjem semenku.

Adel navikla si se na te ukuse, sad je potrebno vrijeme da se prilagodis, sto nije lako. Pesticidi igraju bitnu ulogu i proizvodnja organske hrana itekako ima posledice po zivotnu okolinu. Zasto mora da ima sjemenke, mnoge od njig uopste nisu zdrave, kao one od kajsije koje izdizu na sav glas Gledaj ovako nije problem u GMO ili organskoj hrani vec u kolicini iste, ako ti pojedes danas desetak vocki, to je vec mnogo secera, a fruktoza uopste nije zdrava, tako da je vise to problem kod ljudi, a ukus je mnogima bitan, alu meni GMO nije bezukusna koliko ljudi od nas koji su navikli na sve preslano ili preslatko ocjenjuju

Послато са HUAWEI Y530-U00 уз помоћ Тапатока

Share this post


Link to post
Share on other sites
20 minutes ago, Ronald рече

Adel navikla si se na te ukuse, sad je potrebno vrijeme da se prilagodis, sto nije lako. Pesticidi igraju bitnu ulogu i proizvodnja organske hrana itekako ima posledice po zivotnu okolinu. Zasto mora da ima sjemenke, mnoge od njig uopste nisu zdrave, kao one od kajsije koje izdizu na sav glasemoji4.png Gledaj ovako nije problem u GMO ili organskoj hrani vec u kolicini iste, ako ti pojedes danas desetak vocki, to je vec mnogo secera, a fruktoza uopste nije zdrava, tako da je vise to problem kod ljudi, a ukus je mnogima bitan, alu meni GMO nije bezukusna koliko ljudi od nas koji su navikli na sve preslano ili preslatko ocjenjujuemoji4.png

O covece...sta ti je...pa odrasla sam na domacem vocu i povrcu, ili kako se to sad popularno naziva " organskim" , pa mi nista nije falilo. Naprotiv, izrastoh u jednu bas lepu, pametnu i zdravu zensku :) ( ne bih sad da to kvarim nekim tamo vocem i povrcem bez semenke) Seme je klica zivota, ako ga u vocu ili povrcu nema, jeli to ziva hrana? Nije. Znaci necu da jedem.  Ja jabuke i kruske jedem sa sve semenkama i cele, samo peteljku bacim. Tako do sad, tako i od sad pa doveka.

Sta mi smeta secer iz voca? Fruktoza? Meni je ok. Bolje taj secer nego rafinisani beli, koka-kola, cokolada i ostalo...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Covece nisam te savjetovao sta da jedes, kupuj organsku hranu i jedi i covece ne ljuti se:-)Fruktoza nije zdrava, ovde ne uporedjujem sa junkom. Jedna, dvije vocke Ok. Ako si zdrava djevojka ili kako ti rece zensku, jedi kako ti odgovara i nemoj kvariti sa GMO, ako ti je bezukusna:-) Adel tekst se tice i pobija teorije zavjere u vezi GMO:-)

Послато са HUAWEI Y530-U00 уз помоћ Тапатока

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ljudi, pa zar vi stvarno verujete tamo nekim " naucnicima"  koji pisu koje-kakve studije o necemu sto treba da se proda sirokim narodnim masama...i zasto im verujete? 

Share this post


Link to post
Share on other sites
3 minutes ago, Adelaida рече

Ljudi, pa zar vi stvarno verujete tamo nekim " naucnicima"  koji pisu koje-kakve studije o necemu sto treba da se proda sirokim narodnim masama...i zasto im verujete? 

Zato sto su njhove testove vise puta proverile mnoge njihove kolege nezavisno i gle cuda dosli su do istih zakljucaka. Pogledaj malo sta je peer review. :)

Share this post


Link to post
Share on other sites
2 minutes ago, Aquilius Cratus рече

Zato sto su njhove testove vise puta proverile mnoge njihove kolege nezavisno i gle cuda dosli su do istih zakljucaka.

aha, pa ako su kolege potvrdile...onda mora biti da je tako. 

Mada ja cu radije da verujem mom pokokjnom pradedi Tihomiru koji je doziveo 91 godinu i umro od starosti, bez da je bio ikad kod lekara, i do smrti cuvao krave i ovce na livadi. 

Nije bio pismen i citao je novine okrenute naopako, ali je znao svaku biljku za svaku boljku...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


×
×
  • Create New...