Jump to content

"Ništa nemam protiv Hrvatske ali vaš turizam me ne zanima¨!

Оцени ову тему


Препоручена порука

Srbe, Bosance, Čehe treba protjerat

B. A. 05/01/2012 11:52:00

http://www.vijesti.b...=article_mediumDubrovnik

Česi donose svoje paštete, a nekad i krumpir, pa troše manje od Bosanaca. Bosanci pišaju u more, Srbi su, je***a, Srbi, Australci su bučni, Nijemci previše dolaze autima, Talijani prljaju po restoranima... Tko valja? E, ima ih.

Kad ti se posao sastoji od toga da bjesomučno pratiš domaće medije, s vremenom razviješ sedmo čulo za verbalne proljeve naših javnih pregalaca. Skužiš par sekundi ranije da hvataju zalet za izgovoriti piz*****u antologijskih razmjera, pa panično grabiš daljinski i pojačavaš zvuk TV-a do maksimuma. Sad će, sad će i... dogodi se, a ti onda ne znaš bi li se smijao ili plakao.

Najčešće se radi o izgovaranju onoga "što mnogi misle, ali se ne usuđuju reći". Kad javni pregalac u Hrvata krene govoriti "što mnogi misle, ali se ne usuđuju reći", znaš da dolazi spektakularni izljev političke nekorektnosti, nema greške, samo čekaš hoće li udariti po "vječnim nam neprijateljima Srbima", "Židovima koji su krivi za globalnu recesiju", "pederima koji su oružje u rukama Židova" ili "bosanskim turistima koji pišaju u hrvatsko more, a ne kupe ni sladoled".

Dosta je terora!

Najfriškiji podvig ovog tipa izvela je bivša ministrica turizma, a sada predsjednica Destinacijskog menadžmenta Dubrovnika, koja je izjavila "ono što mnogi u Dubrovniku misle, ali se ne usuđuju reći" – dosta je bilo terora mladih turista iz Australije i Novog Zelanda koji su, "između ostalog, trčali goli po Stradunu, povraćali, očito pod utjecajem alkohola, a možda i drugih opijata".

Tako su se na listu nepoželjnih turista u Hrvata, uz vječne favorite Čehe, Srbe i Bosance, sada upisali i mladi iz Australije i Novog Zelanda.

Paštete, pišanje u more i parkirna mjesta

Pa obnovimo malo znanje intervjuirajući "mnoge koji se inače ne usuđuju govoriti".

Gospodo mnogi, u čemu je problem s Česima?

U tome što donose svoje paštete, a nekad i krumpir, pa troše manje od Bosanaca. Kako je krenulo, još malo će i suvenire počet donosit od doma. A i te njihove škode – voze nekad presporo pa zakrče promet, a nekad prebrzo pa su opasni na cesti. A uz to su, brate, i ludi. Popnu se u šlapama na Biokovo pa mi, iz našeg džepa, od našeg poreza, moramo plaćat njihovo spašavanje.

A Srbi, u čemu je problem s njima?

Srbi su, je***a.

Da, jasno. A Bosanci? U čemu je problem s Bosancima?

Nakrca ih se šezdeset u autobus, dođu u nas, zauzmu mjesta normalnim turistima, ispišaju nam se u more pa odu nazad doma. Kad bolje promisliš, troše manje od Čeha.

Upravo smo saznali da su i Australci i Novozelanđani također problematični. Postoji li još neka skupina turista koju biste okarakterizirali nepoželjnom?

Talijani. Jesu dva ušla u restoran, znaš da će bit manistre i po stolu, i po stolici, i po podu. Ne mogu kavu popit, a da ne isprljaju i stolnjak i nadstolnjak. A kako neće kad mlataraju rukama dok govore. Drži perun pun manistre i svađa se s ovim drugim, a manistra leti po cijelom restoranu. Troškovi sredstava za pranje narastu sto posto za vrijeme feragosta.

A onda i Nijemci. što im je problem doći autobusima k'o Bosanci, ili avionima k'o Englezi i Amerikanci?

Ne, oni moraju doći automobilima. Zakrče promet, nema naš čovjek gdje parkirati kad su oni tu. A kad gradiš apartmane, moraš i garažu gradit ako hoćeš da ti Nijemac dođe, njemu je važnije gdje će ostaviti auto nego gdje će mu djeca spavati.

A onda i ti Englezi i Amerikanci. Ako su mlađi, gori su od ovih Australaca i Novozelanđana, to pije, pleše, zabavlja se. A ovi stariji ti dođu u posezoni, pa se moraš zaj****t s njima kad svatko normalan odmara od sezone.

A da ti ne spominjem Francuze, ili Japance, ili one...

Dobro, shvatio sam. Da preformuliram pitanje. Postoji li iti jedna skupina turista koju biste okarakterizirali poželjnom?

Postoji. Elitni gosti.

A to bi bili?

Pa zna se tko su elitni gosti: Roman Abramovič, Bill Gates, Angelina Jolie, muž joj i djeca, onda onaj režiser Steven Spielberg i... ima ih još samo se ne mogu sad sjetit.

Dakle, njih desetak? Od kojih bi svaki na ljetovanje trebao potrošiti par milijardi kuna pa da nam priliv sredstava od turizma bude kao i do sada?

Ne. Tu se ne radi o novcu nego o imidžu. Elitnim gostima bi trebalo čak i platiti da dođu jer oni privuku druge goste.

Koje to druge?

Pa recimo: Australce i Novozelanđane, Talijane, Nijemce, Engleze, Amerikance...

Vlado Bulić

Net.hr

Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

TO je kolumna" Vladin ured" koju potpisuje knjizevnik Vlado Bulic i na posprdan nacin obradjuje izjave vladinih sluzbenika koje su se odnosile na Bosance,Australijance.Nemojte padati u vatru ,i budimo spokojni, Srbi nisu na listi ne pozeljnih .

Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Не знам,ја не бих могао да летујем у Хрватској, а имао сам прилике. Једноставно није ми одмор ако морам да пазим шта,како и коме причам и да се стално осврћем хоће ли неко да ме набоде песницом.

Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Ja sam dva puta letovao u Hrvatskoj, 2005 i 2009. Posto mi tetka i stric tamo imaju stanove nisam im ostavio nista, sem za po koju limunadu i sladoled :D

Јеси пио лимунаду са мештанима, излазио с њима, дружио се?

Линк до поруке
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу

  • Сличан садржај

    • Од Пријатељски,
      Katolički teolog i istoričar Goran Šarić u emisiji "Dok anđeli spavaju":
       
    • Од Поуке.орг инфо,
      SNAŽAN potres pogodio je Hrvatsku, epicentar potresa magnitude 6.2 je bio kod Petrinje, ali jako se osjetio u cijeloj Hrvatskoj. Prema trenutnim informacijama poginulo je šest osoba.
      "Intenzitet u epicentru ovog razornog potresa procijenjen je na VIII-IX stupnja EMS ljestvice. Potres se osjetio diljem Hrvatske. Očekuju se veće materijalne štete", izvijestila je Seizmološka služba na Twitteru. Nakon tog jakog potresa još je bilo nekoliko potresa s epicentrom na istom području.
      Hrvatska se non-stop trese: Traže preživjele pod ruševinama u Petrinji i Glini - Index.hr
      WWW.INDEX.HR SNAŽAN potres pogodio je Hrvatsku, epicentar potresa magnitude 6.2 je bio kod Petrinje. Najmanje je 20 ozlijeđenih, ima i poginulih. RAZVOJ DOGAĐAJA PRATITE NA INDEXU  
    • Од Милан Ракић,
      BiH će u noći sa 4. na 5. prosinac konačno preuzeti potpunu kontrolu nad nebom iznad svoje teritorije, potvrdio je direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH /BHANSA/ Davorin Primorac.

      Primorac je pojasnio da to znači da će BiH preuzeti kontrolu neba iznad 10.000 metara, koje je najfrekventije i najisplativije, navodeći da su do sada kontrolu, i ujedno veliku financijsku dobit, imale susjedne zemlje Srbija i Hrvatska.
      “Mi preuzimamo srednji i gornji sloj zračnog prostora, gdje se odvija više od 80 posto zračnog prometa. Na tom dijelu je najveći broj preleta i riječ je o prostoru iznad 10.000 metara visine”, rekao je Primorac za “Dnevni avaz”.
      On je ocijenio da je ovo važan događaj i za BiH i za BHANSA, koja je samofinancirajuća nerpofitna organizacija.
      “Naši troškovi bit će veći za 20 posto, ali očekujemo i značajne financijske prihode. Očekujemo 12 do 13 milijuna KM u odnosu na godinu ranije”, naveo je Primorac.
      Primorac je rekao da će novi kontrolori već u prosincu početi s radom, te najavio da će BHANSA uložiti višemilijunski iznos u obnovu kontrolnih tornjeva u Sarajevu, Banja Luci i Tuzli.

    • Од Милан Ракић,
      Kako je 14. maja preneo hrvatski Dnevnik.hr (informativni portal Nove TV), prilikom nedavne posete ministra odbrane Hrvatske Damira Krstičevića Austriji bilo je, između ostalog, reči i o mogućoj predaji aviona MiG-21 kojim je pilot Rudolf Perešin preleteo 1991. godine iz tadašnje Jugoslavije u Austriju. Pri tom je austrijski ministar odbrane svom hrvatskom kolegi rekao da će im biti data Perešinova odeća.

      Jugoslovenski MiG-21 se čuva u muzeju na aerodromu Celtveg ali taj avion trenutno nije javno izložen. Jedno kraće vreme ipak se mogao videti kao deo zbirke muzeja i bio za posetioce izuzetno zanimljiv eksponat. Hrvatska već duže vreme pokušava da dođe do tog aviona a čini se da su sada preduzeti najozbiljniji koraci ka ostvarenju tog cilja.
      – Dogovorili smo se da otvorimo to područje, a ministar mi je rekao da je prvi korak da će nam vratiti odoru od našeg junaka i pilota, a da naši eksperti pravnici sjednu i vide da taj avion koji je za nas strateški važan dođe u Hrvatsku – rekao je ministar odbrane Damir Krstičević.
      Njegov austrijski kolega Mario Kunesek ja zatim dodao:
      – Za Hrvatsku je to emocionalno pitanje, za austrijsku stranu pravno pitanje, ali ja sam uveren da tamo gde postoji volja, tamo će se naći i put –
      Austrijski ministar rekao da će hrvatskoj strani biti predata Perešinova odeća / Foto: Nebojša Mirković Prelet, tada kapetana I klase Rudolfa Perešina, bio je prvi od 4 prebega pilota hrvatske nacionalnosti iz RV i PVO JNA. Sva četiri su izvršena avionima MiG-21 od kojih su tri odmah uključena u sastav novoformiranog hrvatskog Ratnog vazduhoplovstva. Perešin je bio pripadnik 352. izviđačke eskadrile, 117. avijacijske brigade na aerodromu Željava kod Bihaća.
      Perešin je 25. oktobra 1991. avionom MiG-21R (službena vojna oznaka L-14i, NATO oznaka Fishbed-H) vojnog evidencijskog broja 26112 poleteo na zadatak izviđanja iznad dela Hrvatske i Slovenije. On je kasnije za hrvatskoj televiziji izjavio da se u toku leta dvoumio kako da napusti ljude sa kojima je godinama radio. Kada je došao do rejona Karlovca, javio je kontroli leta da zbog slabe vidljivosti za njim ne poleće drugi izviđač.
      Stigavši blizu Ljubljane uočio je da je vidljivost odlična, potom se okrenuo i leteo do Kopra gde je napravio krug, zatim preko Ljubljane prešao u Austriju u rejon Blajburga da bi potom, potpuno iznenadivši austrijsku vojsku kao i vlasti, sleteo na aerodrom u Klagenfurtu. Ovaj prelet bio je veliki medijski događaj koji je izazvao pravu senzaciju a svetskim medijima je još više skrenuo pažnju na rat u bivšoj SFRJ.
      MiG je ostao u Austriji, nakon aerodroma Klagenfurt avion je uskladišten a u proleće 2002. godine je bio prikazan u Beču, kao deo izložbe “10 godina od početka rata na Balkanu“. Potom se nalazio u vojnom skladištu Feliksdorf da bi se 2011.godine našao na aerodromu Celtveg gde je jedno vreme bio izložen u muzeju. Rudolf Perešin poginuo je 2. maja 1995. na borbenom zadatku prilikom dejstva po ciljevima na zemlji, u okviru operacije “Bljesak“.
      Njegov MiG-21bis evidencijskog broja 119 pogodila je srpska PVO, verovatno lakim prenosivim raketnim sistemo Strela-2 a moguće i topovima M55A4 kalibra 20 mm. Uspeo je da se katapultira iznad Gradiške ali zbog oštećenja aviona u izuzetno nepovoljnom položaju. Upao je u reku Savu sa delimično otvorenom kupolom padobrana. Perešinovo telo je pronađeno nakon nekoliko dana na obali Save blizu Odžaka, vojnici VRS koji su ga našli bili su primorani da ga sahrane u tom gradu a telo je razmenjeno avgusta 1997. Oboreni avion hrvatske su snage pronašle tek 28. juna 1995.

    • Од Милан Ракић,
      HRVATSKE KOSOVSKE BITKE
      BITKA KRALJA TVRTKA

      Kosovo polje je oduvijek bilo pogodno mjesto za održavanje masovnih srednjovjekovnih bitaka. Na tom području održano je najmanje 10-ak velikih bitaka, od toga tri bitke vojski koje su predvodili hrvatski vojskovođe ili u kojima su bojovnici većinom bili Hrvati (poznata bitka kralja Tvrtka protiv Murata I. 1389., pohod Sibinjanin Janka – Janoša Hunyadia 1448. protiv Murata II. i 1831. pohod Huseina kapetana Gradaščevića (Zmaj od Bosne) protiv sultana Mahmuda II.), u kojima je hrvatska vojska redovito tukla brojniju tursku vojsku (osim u slučaju druge kosovske bitke Sibinjanin Janka, i to zbog izdaje srbskog despota Đerđa Brankovića, radi čega ga je Janko kasnije teško kaznio). Jedna od tih bitaka, na temelju koje su Srbi vrlo maštovito kreirali svoj nacionalni integracijski mit, održana je 15. lipnja 1389. a.d. između Hrvata i Turaka. Na hrvatskoj strani bile su vojska kralja Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja, Stipana Tvrtka I. Kotromanića (potomka značajne hrvatske obitelji Šubića) pod vodstvom vojvode dijela Hrvatske i Dalmacije Vladka Vukovića (moguće i Hrvoja Vukčića Hrvatinića), hrvatski vitezovi križari ivanovci pod vodstvom vranskog priora, hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana Ivana od Paližne te vjerojatno i jedinice mačvanskog bana Ivana od Hrvata (Ivaniša Horvata), kao i pripadne albanske i srbske čete Tvrtkovih vazala (uključivo i čete srbskog kneza Lazara) te manji broj međunarodnih snaga – Grci, Mađari, Moldavci, Poljaci i Česi, sveukupno od 40 000 do 70 000 bojovnika. Tursku vojsku vodio je sultan Murat I. i njegovi sinovi Bajazit i Jakub. Na strani Turaka bilo je ukupno od oko 60 000 do 140 000 vojnika. Sam sultan i njegov sin Jakub (po nekim navodima oba sina) pogibaju tijekom bitke. Jedan dio srbskog plemstva nisu bili hrvatski vazali, nego su bili je u vazalnom odnosu prema Turcima, pa su se borili na turskoj strani. Hrvatska vojska je bitku odradila rutinski, desetkovala turske snage i odnijela veliku pobjedu.
      Po primitku vijesti o toj velikoj hrvatskoj pobjedi nad osmanlijama na Kosovu polju, koju je kršćanskoj Europi pismom prenio bosanski kralj Tvrtko, u Parizu su zvona crkve Naše Gospe zvonila u čast velike pobjede kršćanske vojske nad Turcima.
      Uzprkos nedvojbenoj bojnoj pobjedi, Tvrtkov vazal srbski knez Lazar, iz nepoznatih razloga ili samo zbog lošeg vođenja bitke na svom dijelu bojištnice pretrpio je velike gubitke, koji su se značajno odrazili na daljni tijek srbske povijesti i Srbiju, do tad uglavnom hrvatskog, bosanskog ili ugarskog vazala, pozicionirali kao važnog turskog vazala i najvjernijeg turskog bojovnika protiv kršćanske Europe na prvoj crti, uglavnom protiv Hrvata, Bugara, Grka i Mađara.
      https://hrvatskapravoslavnacrkva.wordpress.com/2016/08/23/hrvatske-kosovske-bitke/
×
×
  • Креирај ново...