Jump to content
Quora StumbleUpon Banana Lime Leaf vKontakte Sky Blueberry Slack Watermelon Chocolate Steam Black Facebook Tumblr
Quora StumbleUpon Banana Lime Leaf vKontakte Sky Blueberry Slack Watermelon Chocolate Steam Black Facebook Tumblr

Придружите се нашој ВИБЕР ГРУПИ на ЛИНКУ

Претражи Живе Речи Утехе

Showing results for tags 'danas'.



More search options

  • Search By Tags

    Тагове одвојите запетама
  • Search By Author

Content Type


Форуми

  • Студентски форум ПБФ
  • Питајте
    • Разговори
    • ЖРУ саветовалиште
  • Црква
    • Српска Православна Црква
    • Духовни живот наше Свете Цркве
    • Остале Помесне Цркве
    • Литургија и свет око нас
    • Свето Писмо
    • Најаве, промоције
    • Црква на друштвеним и интернет мрежама (social network)
  • Дијалог Цркве са свима
  • Друштво
  • Наука и уметност
  • Discussions, Дискусии
  • Разно
  • Странице, групе и квизови
  • Форум вероучитеља
  • Православна берза
  • Православно црквено појање са правилом
  • Поуке.орг пројекти
  • Informacione Tehnologije's Alati za dizajn
  • Informacione Tehnologije's Vesti i događaji u vezi IT
  • Informacione Tehnologije's Alati za razvijanje software-a
  • Informacione Tehnologije's 8-bit
  • Društvo mrtvih ateista's Ja bih za njih otvorio jedan klub... ;)
  • Društvo mrtvih ateista's A vi kako te?
  • Društvo mrtvih ateista's Ozbiljne teme
  • Klub umetnika's Naši radovi
  • ЕјчЕн's Како, бре...
  • Књижевни клуб "Поуке"'s Добродошли у Књижевни клуб "Поуке"
  • Поклон књига ПОУКА - сваки дан's Како дарујемо књиге?
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Договори
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Опште теме
  • Клуб члановa са Вибер групе Поуке.орг's Нови чланови Вибер групе, представљање
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Теме
  • Astronomija's Crne Rupe
  • Astronomija's Sunčevi sistemi
  • Astronomija's Oprema za astronomiju
  • Astronomija's Galaksije
  • Astronomija's Muzika
  • Astronomija's Nebule
  • Astronomija's Sunčev sistem
  • Пољопривредници's Воћарство
  • Пољопривредници's Баштованство
  • Пољопривредници's Пчеларство
  • Kokice's Horror
  • Kokice's Dokumentarac
  • Kokice's Sci-Fi
  • Kokice's Triler
  • Kokice's Drama
  • Kokice's Legacy
  • Kokice's Akcija
  • Kokice's Komedija

Категорије

  • Вести из Србије
    • Актуелне вести из земље
    • Друштво
    • Култура
    • Спорт
    • Наша дијаспора
    • Остале некатегорисане вести
  • Вести из Цркве
    • Вести из Архиепископије
    • Вести из Епархија
    • Вести из Православних помесних Цркава
    • Вести са Косова и Метохије
    • Вести из Архиепископије охридске
    • Остале вести из Цркве
  • Најновији текстови
    • Поучни
    • Теолошки
    • Песме
    • Некатегорисани текстови
  • Вести из региона
  • Вести из света
  • Вести из осталих цркава
  • Вести из верских заједница
  • Остале некатегорисане вести
  • Аналитика

Категорије

  • Књиге
    • Православна црквена литература
    • Неправославна литература
    • Философија
    • Психологија
    • Историја
    • Ваздухопловство
    • Речници
    • Периодика
    • Скрипте
    • Белетристика
    • Поезија
    • Књижевни класици
    • Књиге на руском језику
    • Књиге на енглеском језику
    • Некатегоризовано
  • Аудио записи
    • Философија
    • Догматика
    • Византијско појање
    • Српско Појање
    • Учење црквеног појања
    • Свето Писмо предавања са ПБФ-а
    • Предавања, трибине
    • Некатегоризовано
    • Аудио књиге
  • Фајлови, програми
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Files
  • Правнички клуб "Живо Право Утехе"'s Библиотека
  • Лествица,Свети Јован Лествичник's Књиге,Пдф
  • Лествица,Свети Јован Лествичник's Презентација
  • Лествица,Свети Јован Лествичник's Files
  • Лествица,Свети Јован Лествичник's Презентација
  • Лествица,Свети Јован Лествичник's Видео
  • Лествица,Свети Јован Лествичник's а

Blogs

There are no results to display.

There are no results to display.


Прикажи резулте из

Прикажи резултате који садрже


По датуму

  • Start

    End


Последње измене

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Website URL


Facebook


Skype


Twitter


Instagram


Yahoo


Crkva.net


Локација :


Интересовање :

Found 15 results

  1. FOTO: PRIVATNA ARHIVA / PRIVATNA ARHIVA Brezanska reka, jedan od dragulja planine Goč, nekadašnja atrakcija za rekreativne i ribolovne turiste, danas privlači užasnute poglede svakog prolaznika namernika svojim isušenim koritom u dužini od preko 3,5 kilometara. Naime, 2017. godine na ovoj reci je izgrađena mini-hidroelektrana (MHE) "Kunara", snage 1.524 KW i dužine cevovoda 3,6 kilometara. Investitor te mini-hidroelektrane je "Kunara" d.o.o. iz Kraljeva, a projekat za građevinsku dozvolu je radio "Hidro-Tan" d.o.o. iz Beograda. - Inače, "Kunara" d.o.o. iz Kraljeva je jedan od devet investitora koji su do sada postali povlašćeni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora, a putem izgradnje i eksploatacije MHE na teritoriji Kraljeva koje su devastirale preko 22 kilometra planinskih rečnih tokova - kažu iz Udruženja "Sačuvajmo reke Kraljeva". Takođe, trasa MHE "Kunara" u potpunosti je prekrila kilometar posebnog staništa riba "Gočka reka". Kako navodi prof. dr Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta iz Beograda, na ovoj reci je protok vode iznad vodozahvata od 250 l/s, predviđeni biološki minimum je 100 l/s, a stanje od vodozahvata do mašinske zgrade, u dužini od preko 3,5 kilometara, samo 17 litara protoka u sekundi. - Zbog toga je u ovoj reci došlo do potpunog pomora zaštićene potočne pastrmke i ostalog živog sveta - rekao je Ristić. Još jedan investitor, "Hidro-Tan" d.o.o. iz Beograda, koji je istovremeno i projektant građevinske dozvole za MHE "Kunara", planira gradnju mini-hidroelektrane - MHE "Karaula" - na Brezanskoj reci, u Specijalnom rezervatu prirode "Goč-Gvozdac", i već je prijavio radove. Ovome se oštro usprotivio Šumarski fakultet u Beogradu, inače upravljač pomenutog specijalnog rezervata prirode, i najavio da šumske posede neće dati u zakup za ovakve namene. Protivnici izgradnje mini-hidroelektrana zahtevaju da se ukinu državne subvencije za ove, kako kažu, lažne obnovljive izvore energije, te da banke odustanu od finasiranja takvih projekata. U Zakonu o prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine, utvrđeno je da potencijal malih vodotokova na kojima se mogu graditi MHE iznosi 4,7 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Srbiji. Marković kaže da godišnje u isto vreme gubimo oko 15 odsto električne energije u njenom prenosu do korisnika, što je duplo više od evropskog proseka, pa samo ušteda na tome spasla bi nas uništavanja najlepših predela naše prirode poput Stare planine, Goča, Golije ili Zlatara. U Srbiji je od 2011. godine izgrađeno 90 malih hidroelektrana, od 850 koliko je projektovano Katastrom još iz 1987. - Kina, koja ima 77.000 MHE, zabranila je izgradnju novih i počinje da uklanja stare, što se dešava i u Americi, gde je uklonjeno 1.200 MHE, a u Evropi je srušeno već 400, sa obrazloženjem da čine neprihvatljive ekološke štete. Prošao sam oko pola izgrađenih postrojenja i niti jedan nije ispunjavao uslove, ribljih staza nema ili su suve, a rečna korita su uništena - kaže profesor Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta. Ovaj fakultet, inače, odbio je da da u zakup svoje zemljište na kome bi se napravilo postrojenje za vodozahvat na toku Gvozdaničke reke na Goču. Neke reke su već izgubljene, poput Jošanice, koja se spušta sa Kopaonika i na kojoj ima 15 MHE. Njena pritoka Samokovska reka od 20 kilometara toka prolazi čak 10 kilometara kroz cevi, kao i Gobeljska reka, koja od svog toka od 10 kilometara pola ide kroz cevi. Primer vidljivih posledica je i mrtvo korito reke Visočice, od brane Zavoj do Mrtvačkog mosta, poremećaj toka Temštice i Nišave... S druge strane, Bojan Milovanović, član Upravnog odbora Nacionalnog udruženja mini-hidroelektrana, kaže da je 850 samo potencijalnih lokacija za izgradnju, a investitor treba da se obrati nadležnima i vidi mogućnosti i ograničenja za gradnju. Studije Ministarstva energetike govore da od ovog broja može da bude izgrađeno oko 400 MHE. - Tu postoje i lokacije gde nema ekonomske opravdanosti da se postrojenje gradi. MHE najmanje utiču na prirodu, 250 puta manje od termoelektrana. Ljudi su obmanuti i treba ih edukovati koliko je izgradnja ovih postrojenja dobra - izjavio je Milovanović. Standardi Evropske unije Da bi zadovoljila standarde Evropske unije Srbija treba da proizvodi 27 odsto električne energije iz obnovljivih izvora, a sada smo na 23 odsto. U poslednjih deset godina 750 miliona evra je uloženo u vetroelektrane, 200 miliona u hidroelektrane, 80 miliona u biogasna postrojenja i 30 miliona u solarne elektrane. FOTO: PRIVATNA ARHIVA / PRIVATNA ARHIVA Nigde se ne radi kao u Srbiji Minulog vikenda je u Beogradu održan protest na kom je zatraženo da se zabrani izgradnja MHE. Podrška je stigla i od Evropskog pokreta za vodu, iz kog kažu da se treba boriti za "ljudsko pravo na vodu i zaštitu životne sredine, a protiv sebičnih interesa nekolicine". - Nezadovoljstvo građana je kulminiralo jer nisu pitani da li žele ova postrojenja. Njih više ne smemo graditi. Ugrožen je život ljudi u tim krajevima, ali ugrožen je i naš budžet jer investiramo u pogrešne stvari. Kada pričamo o izgrađenim MHE, kod nas nema primera dobre prakse, a država to ignoriše - kaže Iva Marković iz inicijative “Pravo na vodu”. Kako dodaje, u našim rekama nema viškova vode, kako investitori to predstavljaju, jer dokazano je da većina njih jednostavno odseče reku i gurne je u cevi koje idu kroz korito, što se nigde ne radi i nema veze sa zaštitom životne sredine i obnovljivim izvorima energije. https://www.blic.rs/vesti/drustvo/cela-reka-na-gocu-u-cevima-ovo-je-najtuznija-slika-koju-cete-videti-danas-a-u-nekim/yxn1r3x
  2. Kompanija Vansi erports uplatila je sinoć jednokratnu koncesionu naknadu od 501 miliona evra za aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu, prenosi Tanjug. Tim povodom, ministar finansija Siniša Mali rekao je da će ukupno ulaganje Vansija u aerodrom biti 1,46 milijardi evra, a tu spadaju jednokratna naknada, minimalne godišnje koncesione naknade i kapitalna ulaganja i dodao: – Na upravo završenoj sednici Vlade konstatovano je da je kompanija Vansi erports uplatila 501 milion evra na ime jednokratne koncesione naknade i time ispunila sve svoje obaveze koje su definisane ugovorom o koncesiji i stvorila uslove da preuzme upravljanje Aerodromom Nikola Tesla. To znači da će od ponoći kompanija Vansi erports upravljati Aerodromom Nikola Tesla i postati njegov operater u narednih 25 godina, pri čemu je veoma važno za sve građane Srbije da znaju da vlasnik Aerodroma Nikola Tesla i dalje ostaje Srbija, i dalje ostaje naša država, a da samo upravljanje ide kompaniji Vansi erports. – Kako bi izvršila tu transakciju, kompanija Vansi podigla je kredite u iznosu od 420 miliona evra na maksimalni period od 17 godina od četiri multilateralne institucije – IFC-a, EBRD-a, agencije Francaise de Developpement i DEG-a, kao i od šest banaka – Unikredita, Intese, Erste banke, Societe Generalea, Kommunalkredita i CIC-a, saopšteno je iz te francuske kompanije. Ministar finansija rekao je da se ugovorom o koncesiji kompanija Vansi erports obavezala da u prvih pet godina izvrši sanaciju i rekonstrukciju glavne poletno-sletne staze, izgradnju umetnute poletno-sletne staze, izgradnju novih rulnih staza i rekonstrukciju postojećih, izgradnju brzih izlaza sa piste, rekonfiguraciju terminala i izgradnju novih objekata. Podsetimo, ugovor o koncesiji potpisali su predstavnici Vlade Srbije i francuska kompanija Vansi erports 22. marta ove godine. Uplata i konačno preuzimanje bili su nekoliko meseci odlagani od strane Vansija a poslednji rok produženja bio je aktiviran od strane države. Dobrodošlica koncesionaru Povodom preuzimanja Aerodroma Nikola Tesla od strane kompanije Vansi erports, Er Srbija poželela je dobrodošlicu novom koncesionaru koji će narednih 25 godina upravljati beogradskim aerodromom, saopšteno je iz srpskog nacionalnog avio-prevoznika. Kako je tim povodom istakao generalni direktor Er Srbije Dankan Nejsmit, dolazak Vansija koristiće svim stranama: – U ime srpske nacionalne avio-kompanije, neizmerno se zahvaljujem na saradnji dosadašnjem timu Aerodroma Nikola Tesla Beograd, na čelu sa direktorom Sašom Vlaisavljevićem, i želim dobrodošlicu novom timu koji će nadalje voditi tu značajnu vazdušnu luku. Aerodrom Nikola Tesla je i naš dom i izuzetno važno čvorište saobraćajne mreže. Baš zbog toga, naše snažno, konstruktivno i posvećeno partnerstvo, može da bude samo od koristi svim stranama. – O dolasku koncesionara govorio je i izvršni direktor Er Srbije Branislav Malović: – Dolazak kompanije Vansi izuzetno je značajan podsticaj za dalji razvoj, modernizaciju i unapređenje poslovanja Aerodroma Nikola Tesla. Er Srbija godišnje preveze gotovo polovinu putnika koji koriste beogradski aerodrom i dolazak novog partnera znači novi podsticaj daljem jačanju odnosa i saradnje. Uveren sam da ćemo zajedno, kroz saradnju svih službi, doprineti još boljim rezultatima srpske ekonomije i turizma. – [VIDEO] Prvo obraćanje Vansija korisnicima beogradskog aerodroma; oproštajno pismo Saše Vlaisavljevića Kompanija Vansi od ponoći je novi operater beogradskog aerodroma. Sertifikat operatera uručen je na jučerašnjem događaju u Vladi Srbije od strane Direktorata Civilnog Vazduhoplovstva kompaniji „Vinci airports“ d.o.o. koja je prethodno uplatila jednokratnu koncesionu naknadu u iznosu od 501 milion evra. Direktor kompanije u prvom periodu biće Nikolas Bruze (Nicolas Brousse). Vansi je sinoć ažurirao profile na društvenim mrežama aerodroma i objavio svoj korporativni film na srpkom jeziku. Film je još jedna potvrda da se ime kompanije izgovara „Vansi“. Oproštajno pismo Vlaisavljevića Saša Vlaisavljević obratio se juče zaposlenima kompanije koju je do juče vodio. U njemu je istakao da će pojedini članovi njegovog rukovodećeg tima ostati da rade za Vansi: Saša Vlaisavljević, pismo z… by on Scribd Marta LUTOVAC/Petar VOJINOVIĆ
  3. U Srbiji i ostatku sveta od juče počinje prikazivanje najnovijeg filma Damijena Šazela i sa Rajanom Goslingom koji kao glavni protagonist tumači lik Nila Armstroga – „The First Man“. Počinje, dakle, prikazivanje dugo očekivane poslastice za sve dečake koji nisu previše odrasli – posebno za one koji pored kerozina, u krvi imaju i LOX. Iako je svetska premijera danas, film je već prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu, Festivalu u Torontu i Teluridu, odakle je unapred proglašen ozbiljnim takmacem za nagrade Američke filmske akademije. A ako je sudeći prema ocenama kritičara i kritičkih platformi (Rotten Tometoes – 90%, Mettacritic – 84 od 100, Michael Nordine – B+…) čeka nas praznik za oči a gde će se “the First Man“ smestiti u ne previše brojnoj ali zato izuzetno kvalitetnoj tradiciji holivudskih blokbastera o američkom svemirskom programu i uspesima SAD u svemiru. Da li će se smestiti ispred, iza ili u sredini niza koji do sada čine kultni „The Right Stuff“ i „Apollo 13“ te da li će i ovo ostvarenje steći laskavi status kultnog – ostaje da vidimo sutra i sledećih nedelja. No, ako još uvek ne kultnog, film je u Americi status kontroverznog stekao čak i pre premijere. U poslednje vreme ništa u SAD ne može a prođe bez skandala izazvanih banalnim patriotizmom, pa je tako i ovog puta. A razlog je malne smešan: u film nije uvrštena scena u kojoj Armstrong i Baz Oldrin na Mesec postavljaju američku zastavu, što je u delu patritoski naoštrene publike – a među njima je bilo i reakcija političkog establišmenta, na primer konzervativnog senatora Marka Rubia – izazvalo i negodovanje i najave bojkota. Možda i razlog više da se film pogleda.
  4. Srpska pravoslavna crkva i vernici danas se sećaju Svete velikomučenice Jefimije, po legendi device neverovatne lepote koja je živela početkom 4. veka. Sveta velikomučenica Jefimija bila je rodom iz Halkidona i od malena je bila odgajana kao hrišćanka. Nakon što je naišao paganski praznik koji je podrazumevao prinošenje žrtava idolima, prema priči 49 hrišćana iz mesta, uključujući i porodicu Svete Jefimije sklonilo se kako to ne bi gledalo, ali se njihov čin protumačio kao izdaja i oni su izvedeni pred sudiju. Kada ih sudija upita zašto se ne pokoravaju zapovesti carskoj, oni odgovoriše “i carskoj i tvojoj zapovesti treba se povinovati, ako nije suprotna nebeskome Bogu; ako li je suprotna Bogu, ne samo ne treba joj se povinovati nego joj se treba i protiviti”. Tada ih udaraše na razne muke, i to kroz 19 dana, iz dana u dan. Dvadesetoga dana sudija, po legendi, odvoji Jefimiju od ostalih i poče joj laskati zbog njene lepote, da bi je pridobio za sebe. Nuđeno joj je da postane njegova ljubavnica u zamenu za živote svojih roditelja i ostalih hrišćana, no kako sve laskanje prođoše uzaludno, sudija naredi mučenje device. O ovome postoji jako živopisno predanje: "Mučiše je prvo na točku, no anđeo Božji javi se i izlomi točak. Potom je baciše u peć ognjenu, no Božjom silom bi sačuvana. Videvši to dva vojnika – Viktor i Sosten, poverovaše u Hrista, zbog čega su bačeni zverovima. Potom Jefimija bi bačena u rov, napunjen vodom, no ona prekrsti vodu, kad uđe u rov, i osta nepovređena". Najzad, izvedena je pred divlje zveri kada se, kaže predanje, blagodarnošću pomoli Bogu, i predade duh svoj. Postradala je 304. godine i zbog svoje volje, čestitosti i snage da izađe na kraj i sa najvećim nevoljama danas se smatra zaštitnicom devica. Njena molitva glasi: “Ovčica Tvoja Isuse, Jefimija, zove silnim glasom: “Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krštenju Tvome. I stradam radi Tebe, da bih carstvovala s Tobom, i umirem za Tebe, da bih živela s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju žrtvovanu za Tebe.” Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.” https://zena.blic.rs
  5. FOTO: YOUTUBE, SCREENSHOT / SCREENSHOT Devojčica Džulijet Vejts (2) rođena je sa ozbiljnim deformitetom leve noge, zbog kojeg nije mogla da se kreće. Zbog njenog zdravstvenog stanja stanja, morala je na amputaciju pre nego što je prohodala, ali to je nije zaustavilo.
  6. Uvod Kršćani koji se po sakramentu krštenja preporađaju i postaju baštinici Božji i subaštinici Kristovi (Rim 8,17), u novozavjetnim knjigama se nazivaju i prikazuju kao sveti (gr. ἅγιος/ἅγιοι – hagios/hagioi). Tako se u prvoj Crkvi svetima zovu kršćani u Jeruzalemu (Dj 9,13); apostol sv. Petar svetima naziva kršćane razasute u Pontu, Galaciji, Kapadociji, Aziji i Bitiniji (1 Pt 2,9); sv. Pavao svetima oslovljava i pozdravlja kršćane i kršćanske zajednice u Rimu (Rim 1,7), Korintu (1 Kor 1,2), Efezu (Ef 1,1), Filipima (Fil 1,1), Kolosima (Kol 1,2). Ali nakon što su prvotni vjerski zanos i gorljivost oslabili, nije se sve kršćane moglo označavati svetima, nego se počelo, nakon smrti, iskazivati posebno štovanje i nazivati svetima (lat. sanctus/sancti) najprije one koji su svoj život završili mučeništvom za kršćansku vjeru, a potom i one koji su se istaknuli strogim pokorničkim ili pustinjačkim životom. Kroz nekoliko prvih stoljeća štovanje svetaca se uvodilo via facti bez ikakvih formalnih postupaka i službenog proglašavanja svetim. Kasnije su biskupi mjesnih Crkava preuzimali vlast odlučivanja o tome tko može biti čašćen kao svetac, a od 12. st. su u Zapadnoj Crkvi na neki način s mjesnim biskupima u uvođenju i odobravanju štovanja pojedinih svetaca počeli sudjelovati i pape, da bi s vremenom to prešlo u isključivu njihovu nadležnost. Prikazat ću ovdje ukratko kako su proglašavani sveci tijekom povijesti, te detaljnije kako se postupak za beatifikaciju ili proglašavanje blaženih, i za kanonizaciju ili proglašavanje svetih odvija u Katoličkoj Crkvi u današnje vrijeme.
  7. https://www.facebook.com/dejan.mitrovic.14203/videos/10211242319748911/ https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2018&mm=03&dd=11&nav_category=12&nav_id=1368121 https://www.juznasrbija.info/lat/drustvo/zbog-prikolice-mora-u-zatvor-pa-prodaje-stoku.html ... Da bi prehranio stoku i održao jedino domaćinstvo u selu 27-ogodišnji Bojan Radovanović iz Novog sela kod Kuršumlije, koristio je neregistrovanu prikolicu. Zbog ovog prekršaja sada mora na 40 dana u zatvor. Saobraćajna policija je tri puta na seoskom putu u planini zaustavljala Bojana Radovanovića jer je vozio seno za stoku neregistrovanom prikolicom. Prvi put je platio kaznu, a za druge dve mu je stigla kazna zatvora do 40 dana jer je vozio pod zabranom. - Bio sam prinuđen da hranim svoju stoku iako su mi oduzeli vozačku dozvolu, nisam imao drugog izbora, jedino da pustim krave - kaže Bojan Radovanović iz Novog Sela za TV O2. Bojan i njegova nepokretna majka jedini su stanovnici Novog Sela. Uzgajajući krave i svinje, podigao je farmu za primer, a sada je prinuđen da sve proda zbog zatvora. Kako nema ko da vodi računa o imanju, morao je da proda 70 svinja, a sada prodaje i 25 krava.
  8. Dakle, kao što su neki danas primetili, oni koji su koristili teme "Pouke.org Gradient" i "Pouke.org Midnight" u jednom trenutku više nisu mogli da koriste sajt. Šta se desilo? Da vam objasnim. Neki forumaši su se žalili da kada kliknu na "Ignore" nekog forumaša, oni i dalje vide sadržaj od forumaša kojeg su ignorisali (iako nakon ingorisanja više ništa ne bi trebalo da vide od blokiranog forumaša, kao što je slučaj na facebook, twitter, itd.). I ja sam odlučio da probam to nekako da popravim. Vi koji se bar malo razumete u programiranje znate da se svaki sajt sastoji od računarskog koda koji je pisan u nekom jeziku. "Pouke.org" radi na "Invision Community" platformi (btw, veoma kompleksan kod) i sajt radi na PHP / MySQL serverskim jezicima. Da stvar bude smešnija, ja čak nisam ni dirao PHP kod, niti HTML. Već CSS. A kako sam uspeo da zabrljam CSS kod i da sve funkcionalnosti na sajtu postanu nedostupne? Problem je ležao u pogrešnom targetovanju CSS klasa u DOM pregledaču. Kada se neki korisnik na "Pouke.org" ignoriše, browser upiše HTML klasu u DOM pregledaču pod imenom "ipsHide". I šta sam ja tu uradio? Pa evo ovako nešto, ovaj kod sam upisao u CSS datoteku sajta: .ipsHide { display: none !important; } I šta sam ja ovime uradio? Rekao sam računaru da ukloni sve sa sajta što nosi klasu "ipsHide" i desilo se šta se desilo, sve na sajtu se zeznulo. Ja sam mislio da se ta klasa aktivira samo na ignorisane članove, međutim ta klasa je bila upisana i u ostale delove foruma, kao što su slanje privatnih poruka, notifikacije, odgovaranje na teme, taster "pošalji" i taj kod se izvršio na celom forumu umesto da se izvršio samo na ignorisane članove. A šta sam trebao uraditi? Pa trebao sam pametnije targetovati CSS klasu, na ovaj način: .cPost.ipsBox.ipsComment.ipsComment_parent.ipsClearfix.ipsClear.ipsColumns.ipsColumns_noSpacing.ipsColumns_collapsePhone.ipsHide { display: none !important; } E ovako bi već radilo kako treba, jer bi se onda kod izvršio i sadržaj bi se sakrio samo ukoliko se sve ove klase nalaze u DOM pregledaču. Ako samo jedna od ovih klasa fali, kod se neće izvršiti jer ne ispunjava uslov. Ovo će najbolje razumeti oni koji znaju programiranje, dok oni koji nikada nisu radili programiranje, ovo će im biti totalno nejasno, ali neka znaju samo da zbog moje greške sajt se na par minuta "raspao". Naravno, ovo nije efikasan način (ovo se radi preko JavaScript-a ili PHP-a, a ne preko CSS-a), no ja sam mislio da ću moći i samo sa CSS kodom da popravim tu opciju za ignorisanje članova. Eto, ko radi taj i greši.
  9. PROMIŠLJANJE O POSTU VLADIKE PROGOVORILE O POSTU ONO ŠTO DANAS MNOGI PREĆUTKUJU: Crkva omogućava bogatim hrišćanima da budu dobri hrišćani, dok siromašni hrišćani postaju loši! Božićni post počeo je u utorak 28. novembra. Većina vernika je upoznata sa pravilima koje post nalaže. U vezi sa tim đakon Nenad Ilić na svom Fejsbuku objavio je tekst o postu iz jednog drugačijeg ugla. Naime u pitanju je deo zajedničkog obraćanja Saboru na Kritu vladika Maksima i Grigorija, sastavljeno na osnovu tekstova i promišljanja nekih mlađih teologa. "Način na koji danas postimo (kada jedemo samo određenu vrstu hrane, a drugu izbegavamo) poništio je sve ostale vrste posta, koje pronalazimo u predanju i koje demonstriraju kreativnu prirodu hrišćanskog posta", kaže se u obraćanju. "Na primer, u našoj tradiciji pronalazimo: 1) potpuno uzdržanje od jela, 2) post do sredine popodneva, 3) smanjenje jela kako bi se sačuvao novac za dobrotvorne svrhe ili 4) uzdržanje, ne od hrane, nego od omiljenih aktivnosti. Ono što je bilo važno bio je razlog za post, a ne njegovo trajanje, koje je direktno zavisilo od tog razloga. Takođe, pravo značenje posta počivalo je ne u vrsti hrane, nego u uzdržanju." Kako se navodi ukusna i luksuzna jela nažalost često bivaju prihvaćena od strane naše Crkve kao posna jela, pod pretpostavkom da ne sadrže zabranjene sastojke. "Na taj način, Crkva omogućava bogatim hrišćanima da budu dobri hrišćani, budući da oni mogu da poste mesecima, koristeći različite vrste skupih namirnica, dok siromašni hrišćani postaju loši hrišćani, pošto ponekad uzmu malo sira ili jaja, ukoliko ne žele da jedu, po više od šest meseci godišnje, samo dve do tri vrste jela koje sebi mogu da priušte". Još jedan problem za trenutno razumevanje posta naše Crkve predstavljaju vegetarijanci i vegani. "Šta Crkva da čini sa velikim brojem vegeterijanaca i vegana koji ionako nikada ne jedu meso? Na osnovu crkvenih posnih propisa, ti ljudi već poste sve vreme. Na taj način, naše trenutno razumevanje posta onemogućava ovim ljudima, da, s vremena na vreme, uzmu učešća u zajedničkom podvigu Crkve, jer za Crkvu oni ionako stalno poste", izdvaja đakon Nenad Ilić. Takođe post kako ga sada razumevamo, sa periodima posta na kojima Crkva insistira (što uglavnom čini više od pola godine) nije realno izvodljiv za različite kategorije hrišćana (kao što su npr. stari i bolesni), koji, sa druge strane, budući hrišćani, imaju želju da ispune zapovesti svoje Crkve. "Na taj način nepotrebno stvaramo unutrašnji konflikt kod ovih ljudi. Nadalje, naš tipik nije u skladu sa važećim propisima o postu. Dozvolite da navedem samo jedan primer: Praznik Preobraženja Gospodnjeg 6. avgusta. Važan aspekat značenja ovog praznika jeste to da on predstavlja znamenje konačnog sveopšteg vaskrsenja. Međutim, način na koji praktikujemo post toga dana (dozvoljena je samo riba, ali ne i meso, jaja i sir) u suprotnosti je ne samo sa značenjem ovog praznika, već i sa načelom da Gospodnji praznici ne mogu biti „podređeni“ drugim praznicima. Kao što vam je poznato, vizantijski car Lav VI Mudri (886-912) bio je taj koji je ukinuo praznični karakter Preobraženja, zabranio meso, koje je na ovaj praznik dotad bilo dopušteno, i pripojio 5 dana posta koji su prethodili Preobraženju Uspenjskom postu. Ipak, znamo da su čak i čitav vek kasnije neki nastavili da proslavljaju Preobraženja ispravno, kao ne-posni dan. Zašto ne bismo tako činili i danas?", navodi se dalje. Kako se ističe naročito je važno istaći da je u 12. veku (dakle, čak tako kasno!) vizantijski kanoničar Teodor Valsamon insistirao na tome da su samo post sredom i petkom, kao i Veliki post obavezni, ustanovljeni sveštenim kanonima, dok svi ostali postovi nisu bili obavezujući. "Prema toma, istorija naše Crkve pokazuje nam da umnožavanje i proširenje posnih perioda nikada nije predstavljalo jednoglasnu i neupitnu praksu. Dugačak post, isto kao i „duge molitve“ nisu nužno znamenje pobožnosti, već takođe mogu biti i razlog za osudu (dovoljno je podsetiti se Hristovih reči u Mk 12, 40 i Lk 20, 47)" - "Ovi što jedu kuće udovičke, i lažno se mole dugo, biće još većma osuđeni". Kurir.rs
  10. Kao što sam naslov kaže, Pouke.org i Crkva.net od danas imaju SSL sertifikat. Ukoliko ne znate šta znači "SSL certifikate", to je digitalni sertifikat koji omogućava sigurnu konekciju između vaših uređaja i sajta. Dakle, od danas niko ne može da nadgleda šta vi radite na ova 2 sajta. Sve što napišete ili bilo šta drugo da radite, te radnje su "kriptovane". Ako bi vas neko sada nadgledao, i da ova 2 sajta nemaju "https" protokol, taj koji vas nadgleda bi mogao da vidi na koje linkove ste kliknuli, šta ste napisali, šta god da uradite. Ali sada kada ima "https", niko ne može da vidi šta vi radite jer čak i da neko pokuša da vas nadgledava, video bi ovako nešto "2845fjg0274i9ti2iue4otg74375irhgjfgh2946tzh2784r" umesto "http://pouke.org/status/volem-pecenje" npr. A što je najbolje, 2 najveća pravoslavna sajta (Pouke.org i Crkva.net) imaju sve web standarde, dok naša Srpska e-uprava nema SSL sertifikat i vaši lični podaci su dostupni cyber kriminalcima kada koristite portal e-uprave. **Ispravka, proverio sam portal e-uprave i ubacili su zaštitu. Inače do skoro nije bilo. View full Странице
  11. Religije danas imaju ogroman prostor, ateisti i agnostici gotovo nikakav. Odakle bojazan o davanju informacija o drugačijem svjetonazoru od vjerskog? Ne osjeća li se možda vjera ugroženom od konkurentskog svjetonazora jer nije sigurna u svoju uvjerljivost i superiornost? Nedavno se u hrvatskoj javnosti pojavila prva knjiga u kojoj njen autor, sveučilišni profesor u penziji Josip Sruk, objašnjava zašto nije vjernik. Kako kaže, knjigu nije zamislio kao znanstveni rad, već je nastojao da na popularan, uvjerljiv i argumentiran način objasni razloge svoje nereligioznosti koja se temelji na općepoznatim i nespornim činjenicama: provjerljivim dokazima koji su rezultat brojnih empirijskih i znanstvenih istraživanja, egzaktnim statističkim podacima, citatima iz Biblije i Kurana, navodima brojnih teologa i crkvenih dostojanstvenika te drugih relevantnih autora i znanstvenika. Što vas je vodilo u pisanju knjige i koji su njeni cilj i poruka? Početni impuls razmišljanja o religijama i vjernicima dobio sam u obitelji. Obitelj moje majke je bila religiozna, a očeva ateistička, što je u vrijeme mog djetinjstva 1930-ih godina bilo vrlo bogohulno. Inicijalni povod priklanjanja ateističkom svjetonazoru mojeg djeda, rođenog 1860., vjerojatno je bio sukob sa župnikom koji mu je u školi tukao djecu. Tada je, po njegovom pričanju, počeo razmišljati koliko vjera u Boga ima smisla i to je prenio i na mog oca i strica. Zanimalo me je kako tako važno životno pitanje može biti različito shvaćeno u majčinoj i očevoj obitelji. Moj otac je bio načitan i zainteresiran za mnoge teme i to je na mene utjecalo. Poslije sam kroz život dolazio u kontakt s vjernicima i na pitanje kako objašnjavaju svoju vjeru obično su rekli da je to dar božji ili božja milost, što mi je bilo neuvjerljivo. Kako se djeca ne rađaju kao narkomani, alkoholičari ili rasisti, tako se ne rađaju ni kao vjernici. Stvarni razlozi vjerovanja ili ateizma nisu genetske prirode ili volje čovjeka –stvar je puke slučajnosti gdje je tko rođen, u kakvoj obitelji, kakav je imao roditeljski odgoj, u kakvoj je sredini odrastao, kakve škole je završio, i to su faktori koji su, po mom dubokom uvjerenju, odlučujući. Jer ako je netko rođen u Indiji ili Kini, neće imati milost božju kakvu tobože ima katolik, odnosno ako je netko rođen u Poljskoj neće biti budist. Dok vjernici dosta teško mogu argumentirano objasniti razloge svojeg vjerovanja jer se za vjeru ne traži ni znanje ni promišljanje, a ni dokazi, nego samo vjerovanje, kod ateista je suprotno. Oni polaze od potrebe racionalnih, zdravorazumskih, znanstveno utemeljenih objašnjenja svih pojava i učenja, pa i religijskih, uz potrebu provjere i dokazivanja. Njima su bitne činjenice, a ne mitovi, legende i misteriji. Uvažavajući i poštujući potrebu vjernika, osobito bolesnih, nesretnih, siromašnih, da im religija, kako vjeruju, pruža utjehu i nadu, nadu u vječni život bolji od ovozemaljskog, s kojom lakše žive, i bez namjere da nekoga preobratim, u knjizi iznosim mnogobrojne nesporne činjenice koje objašnjavaju razloge moje nereligioznosti. Odnos morala i religije Koliko je bilo teško ili lako naći izdavača? U udruzi za zaštitu prava ireligioznih Protagora upoznao sam neke ljude, između ostalih i profesora Linu Veljaka kome sam dao rukopis bez neke namjere jer sam pisao za svoju dušu. Kad je profesor pročitao rukopis, rekao je da je to za objavljivanje jer takvih knjiga kod nas nema; materijal sam još dorađivao i zaslugom kuće Razlog d.o.o. knjiga je izdana. Kako je biti ateist u Hrvatskoj danas? Je li gore nego što je bilo vjernicima u socijalizmu? Iako se na socijalizam diže povika zbog odnosa prema vjeri, mora se reći da je posljednjih desetljeća prema vjeri prevladavao vrlo liberalan stav. Možda je bilo malo strože za članove SK, ali to je bilo normalno i očekivano. Vjernici i crkve su imali veliku slobodu, iako se značajan broj današnjih vjernika tada nije tako deklarirao. Kako sam rođen 1928., sjećam se i odnosa prema vjeri u Kraljevini Jugoslaviji. Vjera je imala višestruko veću ulogu nego što je to bilo u tada najrazvijenijim demokratski uređenim državama. Ona i u današnjoj Hrvatskoj ima veću ulogu nego u velikoj većini europskih i drugih naprednijih država u svijetu. Pravilo je sljedeće: što je zemlja zaostalija, religija u njoj ima veću ulogu. U doba mog djetinjstva neki faktori su crkvama išli na ruku jer za upis djeteta u knjigu rođenih ili vjenčanje nije bilo građanskih opcija. Tako sam, iako je moj otac bio ateist, kršten u crkvi. A iako je danas ateistima gore nego vjernicima prije 40 ili 50 godina, zbog svojih stavova nisam imao neugodnosti jer se nisam družio s ljudima koji bi drugačije prosuđivali ili koji bi bili netolerantni. Svaka religija svojim vjernicima propisuje moralne norme kojih se trebaju pridržavati, primjerice da ne kradu, ubijaju, čine drugima zlo. Biste li u tom smislu mogli reći da ste veći vjernik od onih koji su nominalno vjernici, a krše zapovijedi božje ili nemaju ljubavi i suosjećanja za druge? Religija je najmoćniji odgojni autoritet u povijesti čovječanstva, uči ljude da budu dobri, da pomažu drugima, suosjećaju s njima, da budu iskreni i pošteni. No žalosno je i tragično da se te vrline često pretvaraju u svoju suprotnost. Ljudi za svoje bogove ubijaju i ginu za njih. Religija uzrokuje ili potiče mržnju, razdor i sukobe, a ljubav prema bogu često je opravdanje za najstrašnija djela. Razgovarao sam s prijateljem vjernikom koji je pročitao moju knjigu i uvažava mnoge stvari koje sam napisao. Pitao me: A što ako ipak nešto postoji, kako ćeš se ti postaviti? Rekao sam mu: Ako sam živio moralno i pošteno, možda čak moralnije i poštenije od većine vjernika, onda će onaj gore imati razumijevanja. Ako ne bude imao razumijevanja, onda je on kriv što mi, kao Svemogući, nije dao priliku, nije me uputio u pravu vjeru. Koliko su zapravo vjernici oni koji su prije rata bili u partijskim komitetima, a od 1990. u prvim redovima u crkvama i džamijama? To je, nažalost, prisutno u svim postjugoslavenskim državama, od Slovenije do Makedonije, i dolazi paralelno s nacionalizmom. Umjesto da se grade vrtići i škole, grade se džamije i crkve, a mnogi konvertiti koji su nekad bili veliki ateisti i komunisti danas su u prvim redovima na ‘drugoj strani’. To je samo dokaz kakav je moral tih ljudi. I za razliku od nas ateista, oni su vidljivi u javnosti i stalno imaju priliku da izraze svoj stav. Iako bi u demokratskom i naprednom društvu između ateista, agnostika i vjernika, kao i između pripadnika različitih vjerskih zajednica trebala postojati velika tolerancija, danas je na našim prostorima dominacija crkve previše izražena. Sve one koji ne slijede taj svjetonazor potiskuje se i ne daje im se mjesto u javnom prostoru, od političkih vlasti do javnih TV kuća. Religije imaju ogroman prostor, ateisti i agnostici gotovo nikakav. Odakle bojazan o davanju informacija o drugačijem svjetonazoru od vjerskog? Ne osjeća li se možda vjera ugroženom od konkurentskog svjetonazora jer nije sigurna u svoju uvjerljivost i superiornost? Spomenuli ste da bi se svaki vjernik trebao propitati sprečava li ga Bog u činjenju zla. Ima li zatvor kao sredstvo odvraćanja širu ulogu i za vjernike i za nevjernike jer se mnogi ne plaše zločina koji bi počinili, ali se plaše kazne koja bi ih mogla snaći ako ih otkriju? To je povezano s odnosom morala i religije. Vjernici vjeruju jer su u strahu i boje se pakla ili očekuju nagradu i odlazak u nebo. Nije li to lažni poticaj morala? Kod ateista i gnostika je suprotno: slijede svoju savjest i potrebu da budu korektni i da se humano ponašaju prema drugim ljudima. Taj njihov moral je istinski jer nije nametnut religijom. Navest ću primjer: što će učiniti vjernik ako mu Bog, preko svećenika, naredi da ubije, pali, kamenuje, kao što je bio slučaj sa starozavjetnim Bogom Jahvom, a što će reći ateist? Vjernik, ako slijedi dosljedno vjeru, reći će da mora poslušati Boga, a ateist će raditi po svojoj savjesti i odbiti izvršenje zločina jer ga vjera na to ne tjera. Zato su sukobi temeljeni na religijskim razlikama gotovo uvijek najžešći i najduže traju. Ima ih i danas, pa i unutar jedne religije – sukobi između katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj, između sunita i šijita u nekim arapskim i bliskoistočnim državama. Klerikalizacija nema budućnost Koliko treba praviti distinkciju između vjerskog učenja, crkve kao institucionalizacije te vjere i pojedinaca koji vjeri i crkvi kojoj pripadaju daju pozitivan ili negativan doprinos? Svakako je treba praviti jer ovisi o tome kakav je vrh crkve. U Hrvatskoj je on, što se tiče Katoličke crkve, katastrofalan. Osim dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, nisam čuo nijednog biskupa da je nešto lijepo rekao o antifašizmu, a nikad nijedan biskup nije direktno osudio ustaške zločine. Vrh crkve je proustaški i to se vidi iz svih njihovih manifestacija i postupaka, uključujući i nepojavljivanje na komemoracijama za žrtve Jasenovca ili dječjeg logora u Sisku. Naravno, mnogi nisu kao sisački biskup Vlado Košić, ali zašto šute? Zato mnogi, kao svojedobno Stjepan Radić, kažu da ‘vjeruju u Boga, ali ne i u popa’, samo što su samozatajni i nerado se izjašnjavaju o tome. Ta tendencija je prisutna svuda u svijetu s obzirom na negativne strane crkvenih ljudi, života u celibatu, zlostavljanja djece, pedofiliju. Ti su postupci odbili mnoge ljude od njihovih crkava. Oni ne vjeruju u svećenika, ali vjeruju u Boga, da negdje nešto ima. Treba reći i da kod manjina ili kod naroda koji ne žive u matičnoj državi crkva može imati pozitivnu ulogu jer olakšava očuvanje njihovog nacionalnog identiteta: to pokazuju primjeri Katoličke crkve u Istri ili današnji Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. Mnogi ističu povezanost kršćanstva i ljevice, pa tako i novi dalmatinski episkop SPC-a Nikodim Kosović ističe da je ljevičar, da je kršćanstvo u osnovi ljevičarsko i da se tu teško uklapa krajnji desni nacionalizam. Koliko se s tim slažete i postoji li raspon između lijevog vjernika i ateista ili agnostika desničara? Ateist teško može biti desničar, a svećenik može biti ljevičar, što se pokazalo više puta kroz povijest. Nažalost, oni su ipak više konzervativci i nacionalisti i skloni preferiranju svoje nacije na štetu drugih; čak i Katolička crkva koja se smatra nadnacionalnom i univerzalnom često ističe, osobito u Hrvatskoj, naciju kao faktor usko povezan s vjerom. Takve su pojave prisutne uglavnom u Evropi, dok je Južna Amerika s teologijom oslobođenja ipak druga priča. Kakva će, po vama, biti budućnost religija i vjerskih zajednica na ovim prostorima? Vjerujem da će se u kraćem razdoblju nastaviti tendencija klerikalizacije društva, međutim u dužoj perspektivi to se neće održati. U Španjolskoj, najkatoličkijoj zemlji Evrope, u doba diktatora Franca do prije 40 godina materijalno prebogata Katolička crkva bila je odlučujući čimbenik u svim sferama života. Danas je na margini, pa se ni četvrtina katoličkih vjernika ne vjenča u crkvi. U Italiji je sličan proces, kao i u Irskoj i drugim zemljama. U gospodarski i demokratski najnaprednijim zemljama većina ljudi nisu vjernici. Prilikom posjeta pape Franje luteranskoj crkvi 2016. spomenut je i podatak kako se većina građana deklarira pripadnicima te konfesije, ali više u smislu pripadnosti tom kulturnom krugu, s njegovom tradicijom, a ne kao vjernici jer ih se oko 70 posto ne smatra vjernicima. Slično je danas i s Izraelcima, od kojih većina nisu vjernici, ali se deklariraju kao Židovi u smislu pripadnosti jednom dugovječnom kulturnom narodu kojem je vjera pomogla da sačuva svoj identitet unatoč progonima i pogromima, krivnjom kršćanstva, kroz mnoga stoljeća. Poljska i Hrvatska se izdvajaju od većine evropskih zemalja jer u njima klerikalizam jača i ima podršku aktualnih vlasti i javnih televizija i radija. Zato mislim da bi opći napredak i stvarna demokratizacija društva mogli bili faktor koji bi trebao preokrenuti taj proces na ovim prostorima. Nadam se da ćemo u budućnosti slijediti najnaprednije zemlje u kojima religija nema veliku ulogu u društvu i politici, ali i da će se i religije mijenjati prilagođavajući se novoj društvenoj stvarnosti, uz veće uvažavanje znanosti, i više se baviti vjerskim pitanjima. https://www.portalnovosti.com/josip-sruk-ateistima-je-danas-gore-nego-vjernicima-prije-50-godina
  12. I dok su Srbiji juče stigla prva dva lovca MiG-29 iz Rusije, Hrvatska je danas učinila još jedan korak ka nabavci novih borbenih aviona. U Ministarstvu odbrane (MORH) u Zagrebu održano je otvaranje pristiglih ponuda koje su stigle iz četiri zemlje i to Grčke, Izraela, Švedske i SAD. Predstavnici ovih država su, po abecednom redu predstavili svoje ponude a svaka od njih je bila podjednako zastupljena što se tiče vremena. Kako je rečeno u saopštenju MORH-a, otvaranju ponuda prisustvovali su predstavnici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ureda Predsednice, Vlade, Državnog tužilaštva kao i članovi Stručnog tima za sprovođenje pripremnih radnji oko nabavke višenamenskih borbenih aviona. Nakon otvaranja pristiglih ponuda uslediće detaljan proces procene i potvrde pristiglih ponuda od strane Stručnog tima, u roku od dva meseca. Ključni parametri pri odabiru, osim karakteristika i sposobnosti aviona, biće tri segtmenta: međudržavni ugovor, cena kao i paket poslovno-privredne saradnje. Postupak će se voditi transparentno, sistematično će se ispitiati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku – navodi se u saopštenju MORH-a. Iako još uvek nemamo detalja o pristiglim ponudama zanimljivo da nema ponude iz Južne Koreje koja je nudila svoje lake višenamenske borbene avione FA-50 (varijanta trenažno-borbenog T-50 “Golden Eagle“). U medijima se do sada spominjalo da će Grčka, Izrael i SAD ponuditi polovne avione F-16 različitih varijanti i modifikacija dok bi Švedska mogla ponuditi nove avione Gripen. Ipak, sasvim je moguće da bi se Hrvatskoj mogli ponuditi i polovni švedski Gripeni ali i novi američki F-16. Švedska je izrazila spremnost da, ukoliko bude dovoljno zainteresovanih, ponovo pokrene proizvodnju novih aviona JAS-39C i D. Kao potencijalni korisnici se pored Hrvatske, spominju Bocvana, Bugarska, Slovačka a dodatne avione mogao bi nabaviti Tajland. Sa druge strane SAD nastoje da produže proizvodnju F-16 pa nije nemoguće da bi se Hrvatskoj, kao i Bugarskoj, mogli ponuditi i novi primerci npr. u varijanti Block 52. Nije za sada poznato da li bi Švedska mogla ponuditi novu generaciju Gripena, JAS-39E i F, koja su bar za sada rezervisana za države sa većom platežnom moći. Hrvatska planira nabavku eskadrile višenamenskih borbenih aviona od kojih bi prvi stigli 2020. godine a cela eskadrila bi bila operativna za zadatke kontrole vazdušnog prostora oko 2022. godine. Kako je ranije saopštavano ugovor bi mogao da se potpiše sledeće godine. Živojin BANKOVIĆ
  13. JESSY

    Srbija danas slavi Svetski dan muzike

    Svetski dan muzike biće danas obeležen u Srbiji i svetu nizom besplatnih koncerata za različite uzraste i ukuse. Foto: Teodora Ćirić / PromoJosipa Lisac nastupa u Kragujevcu Muzička omladina Beograda organizuje u Umetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić muzički festival 49. Kalemegdanski sutoni. U Kolarčevoj zadužbini biće upriličena izložba i koncerti pijaniste Ernesta Soa iz Hong Konga, ansambl Sensartika i kvintet udaraljki Elemental Culture Collective, dok će u Etnografskom muzeju nastupiti jedna od najpoznatijih etno pevačica Balkana Milica Milisavljević Dugalić. U Crkvi Svetog Petra u Makedonskoj 23 u 19h koncert će održati čembalistkinja Jovana Topalov. Besplatne koncerte u Pionirskom parku i Knez Mihailovoj ulici prirediće ArtLink mladi virtuozi dok će u Studentskom parku nastupiti Dečiji hor RTS-a. Novi serijal letnjih koncerata na Zidiću ispred Doma omladine otvoriće baš na Svetski dan muzike VIS Nebograd, sastav koji čine polaznici muzičke radionice namenjene osobama sa autizmom. Ove godine, Muzička omladina Novog Sada se opredelila da sadržaje posveti mališanima. Foto: Promo U Svečanoj sali Gradske kuće u 11h biće izvedena predstava Priča o Barbaru, malom slonu. Na Brodu Cepelin održaće se Likovna radionica za mlade HAND’S art u 16 časova. Potom, Kreativi pogon: Performans/animacija Novosađana, u 19h a u Kulturnom skloništu biće održan koncert od 20h. Josipa Lisac nastupiće u Kragujevcu, u okviru Arsenal festa. Na koncertu na prostoru Velikog parka Studentskog kulturnog centra u Kragujevcu, nastupaju Kragujevačko pevačko društvo sa projektom Summertime i francuska kantautorka Adélys. U centru Požarevca, a nastupiće duvački orkestar i učenici požarevačke Muzičke škole "Stevan Mokranjac" pod rukovodstvom Ilije Rajkovića Prvi dan leta, 21. jun, posvećen je Svetskom danu muzike zahvaljujući nekadašnjem francuskom ministru kulture Žaku Langu koji je predložio je da se najduži dan u godini širom Francuske proslavlja besplatnim koncertima. Evropska povelja o prazniku muzike potpisana je 1997. u Budimpešti, a među potpisnicama su bile Francuska, Češka, Španija, Italija, Grčka i Turska. Svetski dan muzike danas proslavlja više od 100 država. http://www.blic.rs/kultura/vesti/srbija-danas-slavi-svetski-dan-muzike/mxfx4fp
  14. http://www.kurir.rs/vesti/srbija/tuga-u-aleksincu-komsije-odaju-postu-majci-i-sinu-koji-su-poginuli-zbog-nemastine-clanak-2794661 http://www.kurir.rs/crna-hronika/stravicna-tragedija-kod-aleksinca-napon-ubio-majku-i-sina-16-jer-su-im-iskljucili-struju-zbog-duga-clanak-2794265 ... ALEKSINAC - Dvadesetak meštana aleksinačkog sela Lužane okupilo se jutros ispred zgrade ispostave EPS-a u Aleksincu i paljenjem sveća odalo poslednju poštu svojim preminulim komšijama, majci i sinu koji su nastradali od strujnog udara. M.M. (46) i njen maloletni sin D.M. (16) poginuli su od strujnog udara, kada je na njihovu kuću u aleksinačkom selu Glogovica pala žica pod naponom. Tragedija se dogodila u sredu, a majka je stradala prilikom pokušaja da pomogne sinu. Njima je pre mesec dana isključena struja, jer nisu imali para da plaćaju račune. Zbog velike hladnoće priključili su se nekom žicom, koju je vetar otkačio pa su i majka i sin nastradali od strujnog udara "Okupili smo se jutros kako bismo upozorili da isključivanje struje može da ima tragične posledice kao što se desilo našim komšijama. Mi smo ovde svi sirotinja, struju nismo plaćali jer nemamo od čega kao što nisu imali ni ljudi koji su izginuli. Ovde ćemo biti, od sutra, 24 sata dnevno, protestovaćemo dok se problem ne reši", kaže Ranko Filipović koji je među okupljenima. Podršku nastradalim komšijama pružila je i Snežana Petrović čiji je dug za struju milionski. "Dugujem za struju milion i 600 hiljada dinara. U kući odgajam i dva unučeta, živimo u mraku, ne mogu da okupam decu, da im skuvam toplu hranu, nemamo grejanje. Pre 20 godina mi se muž povredio, bio je dugo u bolnici, tada smo zapali u dugove. Tražila sam pomoć od svih, niko nam ništa nije dao. Morala sam da ga lečim i odatle ovaj dug", jada se nesećna žena. Svi okupljeni su složni u tome da nemaju odakle da plate dugove koji se mere stotinama hiljada i traže od države da se angažuje oko rešenja ovog problema.
  15. LinkedIn je danas novim izgledom osvježio cijelu stranicu, a novi dizajn bi ovu društvenu mrežu mogao polako uvesti u 21. stoljeće, piše The Verge. Iako mnogi njegovi korisnici LinkedIn vjerojatno ne posjećuju prečesto, novi dizajn čini navigaciju i snalaženje po stranici mnogo jednostavnijim. Na stranici sada postoji sedam rubrika za navigaciju: Home, poruke, poslovi, obavijesti, ja, moja mreža i pretraga. Naslovna stranica sada malo podsjeća na Facebookovu, s aktualnim pričama koje objavljuju i organiziraju urednici ili algoritmi. Na LinkedInu sada jednostavno možete prestati ‘slijediti’, ali i sakriti priče koje vas ne zanimaju (baš kao i na Facebooku). Najveća promjena je chat LinkedIn je, također, popravio svoju pretragu, pa je sada jednostavnije naći poslove, ljude, tvrtke i ostale stvari. Možda najveća promjena je chat na kojem se možete dopisivati s drugim korisnicima mreže, a koji se nalazi na dnu stranice (jednako kao na Facebooku). Ako tražite posao i poznajete nekoga tko radi u toj kompaniji, LinkedIn će vam predložiti da započenete razgovor s njim kako biste dobili referencu ili neke savjete oko postupka prijave za posao. Ovo je najveća izmjena u dizajnu LinkedIna još od vremena njegova lansiranja, 2003. godine. http://www.telegram.hr/biznis-tech/linkedin-je-danas-predstavio-novi-dizajn-i-svi-kazu-da-malo-previse-podsjeca-na-facebook/
×
×
  • Create New...