Jump to content

utopija

Члан
  • Број садржаја

    417
  • На ЖРУ од

  • Последња посета

Репутација активности

  1. Свиђа ми се
    utopija got a reaction from kopitar in Raskol se zahuktava   
    +!
    @Вилер Текс
    Zavrzlama je bilo i prije (gruzijska, bugarska,...), a vjerojatno će ih još biti.

    - A zašto patrijarh ne bi dozvolio nekoj crkvenoj zajednici na određenoj teritoriji autokefalnost,
    jer bi tako i sebi olakšao rad u 'Ovčinjaku'?

    U ovom slučaju je to teritorij u Ukrajini, koji baš i nije mali, a i velik je broj vjernika.
  2. Волим
    utopija got a reaction from Orthophill in Raskol se zahuktava   
    +!
    Već se spominjao Rim kao "drugi" ili "treći".
    Od 'rimske bolesti' može oboliti i moskovski patrijarh.

    'Bolest' nije: 'aleksandrijska', 'antiohijska', 'jeruzalemska',..

    Jedno kratko vrijeme je sjedište Zapadnog Rimskog Carstva bilo u Milanu, pa u Raveni,
    ali biskupi tih gradova nisu tražili neke posebne privilegije kao dvorski biskupi.
    Dakle, ni prvi ravenski biskup Urso ni kasnije sv. Petar Krizolog i ostali nisu tražili "uzvišeniji položaj".

    - Zašto ne bi kijevski mitropolita UPC-MP od ruskog patrijarha zatražio autokefalnost?
    - Zar to ne bi bilo mudro u Gospodinu iz više razloga, ako se želi Mir i Jedinstvo 'pravoslavnih' u Ukrajini?
  3. Свиђа ми се
    utopija је реаговао/ла на Lady Godiva у konkretan slučaj spasenja osobe krštene u KC   
    Не слажем се. 
    Не знам шта би био узак, а шта шири приступ/поглед. 
    Сматрам да нема спасења без љубави. Ништа док не научимо да волимо, а ко ће и како доћи до тога, појма немам.. 
    Едит: кажеш нема спасења ван "Цркве (Христа)". Мислим да је Христос и изван Цркве. Није ограничен, Дух дише где жели. Нема спасења без Христа, али Он је много више него што ми можемо појмити. 
  4. Свиђа ми се
    utopija got a reaction from Ole Gunnar Solskjær in Raskol se zahuktava   
    +!
    Već se spominjao Rim kao "drugi" ili "treći".
    Od 'rimske bolesti' može oboliti i moskovski patrijarh.

    'Bolest' nije: 'aleksandrijska', 'antiohijska', 'jeruzalemska',..

    Jedno kratko vrijeme je sjedište Zapadnog Rimskog Carstva bilo u Milanu, pa u Raveni,
    ali biskupi tih gradova nisu tražili neke posebne privilegije kao dvorski biskupi.
    Dakle, ni prvi ravenski biskup Urso ni kasnije sv. Petar Krizolog i ostali nisu tražili "uzvišeniji položaj".

    - Zašto ne bi kijevski mitropolita UPC-MP od ruskog patrijarha zatražio autokefalnost?
    - Zar to ne bi bilo mudro u Gospodinu iz više razloga, ako se želi Mir i Jedinstvo 'pravoslavnih' u Ukrajini?
  5. Свиђа ми се
    utopija got a reaction from Ведран* in Raskol se zahuktava   
    +!
    Iako nisam 'pravoslavac', žalosti me ovakvo ponašanje posvećenih osoba, 
    jer mislim kako to nije plod Duha Svetoga.
    Ne vjerujem, da je ova situacija draga Čovjekoljupcu, koji je Glava Crkve.
    Kanoni su potrebni kod ustroja Crkve, ali ih treba provoditi čista i ponizna srca u postu i molitvi na Slavu Božju.

    - Zašto uopće dolazi do ljudskih zavrzlama kod traženja i priznavanja autokefalnosti?



     
  6. Свиђа ми се
    utopija got a reaction from Zoran Đurović in Raskol se zahuktava   
    +!
    Iako nisam 'pravoslavac', žalosti me ovakvo ponašanje posvećenih osoba, 
    jer mislim kako to nije plod Duha Svetoga.
    Ne vjerujem, da je ova situacija draga Čovjekoljupcu, koji je Glava Crkve.
    Kanoni su potrebni kod ustroja Crkve, ali ih treba provoditi čista i ponizna srca u postu i molitvi na Slavu Božju.

    - Zašto uopće dolazi do ljudskih zavrzlama kod traženja i priznavanja autokefalnosti?



     
  7. Свиђа ми се
    utopija got a reaction from kopitar in Шта је циљ живота хришћанина?   
    +!
    1. Cilj mog življenja u vremenu i prostoru je naučiti ljubiti i biti slobodan, tj. zajedno s drugim ljudima dobre volje napustiti 'Egipat i faraonski sustav'.
    2. Ne bih ni na široko ni na kratko objašnjavao zbog čega je baš to moj cilj, iako bih najradije zakopao talente ('dezerter') i čekao svoju smrt kao 'apatrid' na jednom malom otočiću blizu Visa.
  8. Свиђа ми се
    utopija је реаговао/ла на Чунга Лунга у Француска-Хрватска, финале ФИФА СП 2018-За кога (и да ли) навијате? [АНКЕТА]   
    Ако ово изнад што је Зајрон цитирао није нека шала, онда је пројава узнапредовале болести управо сматрање Херцеговаца за болест неке земље, јер су они једини преостали здрав народ у целом овом нашем болесном региону.
     
  9. Свиђа ми се
    utopija got a reaction from Vesna Milovic in Te Deum Laudamus   
    +!
     
  10. Свиђа ми се
    utopija got a reaction from Zayron in Te Deum Laudamus   
    +!
     
  11. Волим
    utopija got a reaction from Bernard in Зоран Ђуровић: Преегзистенција Исуса Христа   
    +!
    Nisam baš neki 'teolog' (stvorenje koje 'secira' Stvoritelja) i nije baš žao, ali bih volio biti 'teofil'.
    Jednog 'teologa' i 'teofila' veoma poštujem - Bogorodicu.
    Mislim, da nije potrebna neka velika inteligencija, da se shvati:
    - Jesu li također i stvorenja ('lude djevice'), koje nisu s Desne, također bespočetna?
     
    Napisao bih moje osobno uvjerenje, da Juda Iškariotski nije bio pričešćen Bespočetnim (Tijelo/Duša/Božanstvo),
    nego je blagovao umočen zalogaj, jer je Pasha bila prije sv. Liturgije,
    te nakon što je Juda izašao nastaje Otajstvo, koje se dariva čovjeku.

    Moje osobno uvjerenje jest i to kako Učitelj nije pozvao Judu Iškariotskog za Apostola.
    Iv 13, 18
    "Ne govorim o svima vama! Ja znam koje izabrah! Ali - neka se ispuni Pismo: Koji blaguje kruh moj, petu na me podiže."
    Hristos se rodi!
  12. Волим
    utopija је реаговао/ла на Милан Ракић у Kako je katolička štampa pisala o mučeničkoj smrti Milice Kostić   
  13. Волим
    utopija got a reaction from kopitar in АМЕРИЧКИ КАТОЛИЦИ ПОТВРДИЛИ СТАВ ПРОТИВ КОНТРАЦЕПЦИЈЕ И УЧЕЊЕ О "ДАРУ СЕКСУАЛНОСТИ"   
    +!
    Prije svega je potrebno, da tražeći Lice Božje razuman čovjek, koji je dobio Dar sv. Vjere, prepusti se Duhu u vođenju k Istini kako bi što više donio plodova.
    Ispravan razvoj u Duhu dovodi i do ispravne razvijene savjesti između ostalog.
    Zatim prije ili poslije može doći i do spremnosti za Ljubav (OtacSinDuhSveti) u crkvenom braku ili u služenju drugima kao nevjenčana - neoženjena ili neudata - osoba.

    Kondom i sv. Ženidba

    Ukoliko se ispravno shvaća sv. Sakrament (u ovom slučaju sv. Ženidba), onda je to božansko shvaćanje daleko od ljudskog shvaćanja crkvenog braka i bilo što vezano za sveto i božansko.
    - Zašto bi neki Isusov crkveno vjenčani učenik "razbijao glavu da li abortus ili ne", kad je začeta još jedna ljudska osoba?
    - Što bi Učitelj rekao za korištenje kondoma kod uobičajenih i normalnih situacija bračnih partnera?

    No, uzmimo jedan ovakav izvanredan slučaj:
    Crkveno vjenčani mladi bračni par doživi tešku situaciju, jer je jedan od partnera dobio nekako AIDS.
    Možda imaju jedno dijete ili nijedno, ali to trenutno sad nije ni bitno.
    Oni se teško mogu suzdržavati od bračne intimnosti.
    Iako kondom nije 100%-tna medicinska i umjetna zaštita, ipak bi mogao poslužiti, da se drugi bračni partner ne zarazi,
    te se i prije bračnog intimnog čina mole Ljubavi, da ih zaštiti i ne dopusti zlo, jer još izgaraju i svjesni su rizika.
    Ljubav je željeti drugome (roditelji, djeca, prijatelji, neprijatelji,...) dobro.
    Nastavak:
    Moguće je, da ipak dođe i do začeća i do prijenosa AIDS-a na partnera i na začeto čedo.

    Inače, prekrasan Dar, koji je darovan supružnicima u ovozemaljskoj školi Ljubavi, koja želi da se čovjek u Slobodi igra i raduje,
    je neopisiv, jer je svet.
    No, čovjek ima moć omalovažiti, nagrditi i oskvrnaviti bračni ljubavni odnos.
  14. Волим
    utopija got a reaction from kopitar in АМЕРИЧКИ КАТОЛИЦИ ПОТВРДИЛИ СТАВ ПРОТИВ КОНТРАЦЕПЦИЈЕ И УЧЕЊЕ О "ДАРУ СЕКСУАЛНОСТИ"   
    +!
    Ljubavni 'aikido'

    - Zašto dopušta Ljubav (OtacSinDuhSveti) Svojim stvorenjima (zvijeri), da trgaju 'kršćane' u arenama tijekom progona?
    - Zašto nije Ljubav dopustila, da sv. Petar i sv. Pavao budu ubijeni u Jeruzalemu, nego je dopustio da budu ubijeni poslije u Rimu?
    - Zašto bi spontani pobačaji bilo nešto loše za Kraljevstvo i te osobe, koje nisu rođene žive?

    Ljubav je odgovorna za sve i svakoga, te dobro zna zašto neko zlo nekad dopusti, a nekad ne dopusti ili odgodi.
    https://www.bitno.net/mulitmedija/gianna-jessen-prezivjela-pobacaj/
    Osim toga, i čovjekomrzac je podložan Ljubavi.
     
    Slobodan izbor

    - Tko prisiljava ljude ('katolike') na nešto vezano za intimne odnose supružnika, koji su crkveno vjenčani?
    Osim toga, postoji i prirodno planiranje obitelji kao odgovorno roditeljstvo.
    http://www.fertilitycare.hr/prirodno%20planiranje.htm?gclid=Cj0KEQjwpZO_BRDym6K_nMye7cEBEiQAVA7RaI7-HiGvibRJjsmtry3KLbCx4gaIUKe7ZFCoAM4qak8aAmQ48P8HAQ
    - Osim postelje ima li još nekih 'crnih rupa', gdje se ne treba miješati Nauk Crkve Gospodinove (Put=Istina=Život=Svjetlo=...)?
    - A kako Crkveni Nauk krši "privatnost postelje"?
     

    Dobro je što nisam ozbiljan naučnik vjernik.
  15. Волим
    utopija got a reaction from александар живаљев in Vijesti, video-reportaže, članci, komentari i informacije iz KC, Rima i Vatikana   
    +!
    https://www.bitno.net/vijesti/vatikan/nagrada-ratzinger/

    Drugi dobitnik je Ioannis Kourempeles s bogoslovnog fakulteta u Solunu, u Grčkoj. Član je Pravoslavne Crkve te izvanredni profesor na Odjelu za teologiju Sveučilišta Aristotel, također u Solunu.

    Škakljivo:
    https://www.bitno.net/vijesti/vatikan/mcdonalds-u-vatikanu-svada-kardinala/
  16. Волим
    utopija got a reaction from Дијана. in Velikodostojnici i duhovnici RKC imaju reč   
    +!
    Biskup Alfred Pichler i ekumenizam

    Odmah poslije rata Alfred Pichler, župnik najprije u Novom Martincu, a poslije u Bosanskom Aleksandrovcu, sa svojom majkom Matildom našao se u logoru
    u Novoj Topoli, koji su komunističke vlasti bile otvorile za Nijemce.
    http://narod.hr/hrvatska/komunisti-su-htjeli-sve-nijemce-iz-bivse-drzave-protjerati-zabraniti-povratak
    http://radio.hrt.hr/clanak/dan-progona-nijemaca/53904/
    Samo jedan slikovit primjer: od oko 3.503 Nijemca u Vukovaru 1910. do 54 Nijemca 1948.
    http://www.vukovar.hr/e-usluge/ostalo/pitanja-i-prijedlozi/255-nekategorizirano/2814-stanovnistvo-grada-vukovara

    Župnik Alfred Pichler bio je uhapšen 28. svibnja 1945. i u logoru, čekajući rješenje svoga slučaja, ostao sve do 17. ožujka 1946.
    Izjava čuvara Milana:
    "Švabi dadneš svinjac, a on od njega napravi hotel. A nama Srbima dadneš hotel, a mi od njega napravimo svinjac." 

    Pichlerovo puštanje iz logora najvjerojatnije je povezano s dopisom od 26. kolovoza 1945. koji se čuva u njegovoj privatnoj pisanoj ostavštini.
    Pisano je to pismo rukom na ćirilici, a poslije nezaobilaznoga: Smrt fašizmu, sloboda narodu!, potpisao ga je Uroš Vuruna te iz Maglajana,
    kojeg je svećenik Alfred Pichler dva puta spasio, uputio u Sarajevo "drugu ministru" unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine.
    Obraćajući se ministru, Uroš Vuruna napominje na početku kako ne piše sam već tvrdi da to čini pošto je "zamoljen od mnogobrojnih prijatelja našeg narodnog 
    pokreta, a u interesu pravednosti..." te se "u ime svih interesiranih" u nastavku pisma zauzima za uhapšenoga župnika Pichlera i njegovu majku. 

    "...
    Разним интервенцијама без икакове награде до Октобра 1944. било вађењем појединаца из затвора било згодним одклањања Усташких и Есесовских чишћења спасио је од сигурне смрти око стотину Срба, а у Октобру 1944. приликом напуштања Фронта у Лијевчу пољу од стране наше војске,
    а доласком усташа Лубурићеваца, у две просторије у селу Маглајанима, као једном чисто Српски селу од сигурне смрти спасио је око седамдесет особа.
    - За овај гест оптужен је од усташких власти, које су биле изаслао свога официра да изврши вешање жупника Пихлер на лицу места баш у селу Маглајанима, за који случај имамо живе веродостојне сведоке. Ово вешање је осујећено интервенцијом Бањалучког Бискупа.
    ...
    Осим овога жупник Пихлер има у нашој народној ослоб. Војски свој ближи род и то: Пихлер Лујза мајор и Пихлер Ханс комесар једнога Корпуса.
    Сам жупник нашу борбу за слободу пратио је са симпатијама, јер је знао за многе наше сараднике и њихов рад, које је морално подржавао.
    Како се види из свега изложеног жупник Пихлер је задужио наш народ, који са пуним правом тражи олакшање његовог положаја пуштајући њега
    и његову седамдесетогодишњу Мајку Матилду из Логора на слободу, јер је својим делима заслужио да из нашег народа изађе као слободан и поштен човек, у колико би морао као Аустријанац напустити нашу земљу. "

    Izišavši iz logora, Alfred Pichler je nastavio obnašati službu župnika u Bosanskom Aleksandrovcu.
    Na tu adresu mu je iz Biskup­skog ordinarijata 9. travnja 1946. upućen upit o broju inovjeraca
    koji su u župi Novi Martinac tijekom rata prešli na katoličku vjeru. 
    Na postavljeno pitanje Pichler je odgovorio već 13. travnja ovako: 
    "Na području župe N. Martinačke za cijelo vrijeme neprijateljske okupacije nije ni jedan inovjerac prešao na rimokat. vjeru. 
    I ako su se podpisanom župniku neki inovjerci javljali za prijelaz, morali su biti odbijeni, jer nisu imali preduvjete,
    tj. nisu bili vjerski razlozi za prijelaz nego poticaji vanreligioznog značenja: strah i materijalni interesi. 
    Potpisani župnik je našao načina da rečene pojedince zaštiti od progona i ne primajući ih u rimokat. vjersku zajednicu."
  17. Волим
    utopija got a reaction from Pisum in Надбискуп Хочевар: Очекујемо долазак папе у Србију; КЦ се није мјешала у канонизацију Николаја Велимировића   
    +!
    Ne vjerujem, da se pravim naivan, iako je moguće kako sam uistinu naivan, spor u ispravnom zaključivanju ili sklon krivom shvaćanju podataka.
    http://www.arhiv.hr/arhiv2/Koristenjegradiva/index.htm
    Inače, IV i V knjiga su za ratno razdoblje.
    Ako nađete vremena, možda budete pročitali neke zanimljive detalje:
    https://issuu.com/glaskonc/docs/feljton_2007_40

    - Zašto nisu za vrijeme SFRJ objelodanili 'Dnevnik', ako je bilo na štetu nadbiskupa Alojzija Stepinca?
     
    Smatram sebe amaterom za povijest, a ovdje samo želim sudjelovati u analiziranju tekstova i argumenta.
    Neću biti žalostan, ako bl. Alojzije Stepinac ne bude proglašen svecem, a niti ću biti radostan, ako bude proglašen.
    Dakle, ništa ne dokazujem nego komuniciram.
    Meni nije konkretno poznato to što aludiraš, pa ako ti nije teško postaviti konkretan materijal za tu tematiku.
    Osim toga, mene ne zanima svetost neke osobe niti je to moj zadatak.
    Pišem ovako, ne da bi me netko proglasio svecem, jer za takvo nešto teško da ima i teoretske šanse.
    Ja tebe mogu ovdje omalovažavati i "šamarati", dok ti meni možeš ljubiti ruke i prati noge, ali to ne utječe na povijesne činjenice,
    ako ima dovoljno argumenata i dokaza s raznih i različitih izvora.
     
  18. Волим
    utopija got a reaction from Милан Ракић in Velikodostojnici i duhovnici RKC imaju reč   
    +!
    Sv. Misa u pravoslavnoj crkvi u Banja Luci 

    Iz ovoga vremena datira još jedan sličan slučaj. Naime, u spomenutom potresu 26. i 27. listopada 1969. teško je stradala 
    banjalučka katedrala tako da se u njoj, zbog opasnosti od dodatnih rušenja, nije smjela slaviti sv. Misa.
    U prvim tjednima poslije potresa, dok je vrijeme bilo lijepo, sv. Misa za vjernike koji su je pohađali u katedrali
    slavljena je sub divo u dvorištu porušene katedrale.
    A, prema zapisu sestara Klanjateljica Krvi Kristove, koje su vodile biskupovo domaćinstvo i uređivale katedralu,
    "kad je vrijeme zahladilo i kad su počele padati kiše po želji našeg biskupa Alfreda Pichlera prešli smo sa služenjem sv. Mise u pravoslavnu crkvu".
    O ovom slavljenju sv. Mise u pravoslavnoj crkvi u Banja Luci u Arhivu biskupskog ordinarijata nisam pronašao nikakav pisani trag,
    pa je razborito pretpostaviti da su se dvojica biskupa, imajući u vidu praecedens iz Slatine koji je dobro funkcionirao,
    o tome usmeno dogovorili.
    Prema svjedočanstvu kardinala Vinka Puljića, koji je od 1970. obnašao službu župnoga vikara u gradskoj župi u Banjoj Luci,
    u pravoslavnoj crkvi najčešće je sv. Misu služio biskupov tajnik mons. Tomislav Matković, a katkad i sam kardinal Puljić.
    Biskup Pichler je, prema svjedočanstvu navedene kronike časnih sestara, na velike blagdane također slavio sv. Misu u pravoslavnoj crkvi:
    npr. ta kronika bilježi da je biskup predvodio 1969. božićnu polnoćku a 1970. uskrsno bdijenje i Misu na dan Uskrsa,
    dok su obredi Velikoga četvrtka i petka te posvete ulja na Veliki utorak iste godine obavljeni u banjalučkoj župnoj crkvi,
    koja je u međuvremenu bila toliko obnovljena da se u njoj smjelo okupljati.
    Svi koji se toga sjećaju, tvrde da se sv. Misa slavila u pravoslavnoj crkvi još tijekom 1972. godine, a,
    budući da je prva sv. Misa u novoj katoličkoj katedrali slavljena za Božić 1973., 
    misle da je opravdano pretpostaviti da je to bio ujedno kraj dotadašnje prakse,
    odnosno da se u pravoslavnoj crkvi katolička sv. Misa slavila otprilike od Božića 1969. do Božića 1973. 
    Međutim, sam biskup Pichler u jednom službenom izvještaju Vijeću za ekumenizam BKJ-a od 4. ožujka 1972.
    tvrdi da je ta praksa potrajala samo jednu godinu dana. Doslovce je napisao ovako: 

    "Naime, katastrofalni zemljotres u Banja Luci 1969. god. tako teško je oštetio našu katedralnu crkvu da je dulje vremena morala ostati van uporabe.
    U toj situaciji katolički biskup zamolio je pravoslavnoga episkopa da bi mogli svoje liturgijske funkcije obavljati u pravoslavnoj katedralnoj crkvi.
    Pravoslavni episkop velikodušno je svoju crkvu stavio katolicima na raspolaganje. 
    Godinu dana svake nedjelje i blagdana slavljena je katolička euharistijska žrtva u pravoslavnoj crkvi.
    U početku je to bilo neobično za vjernike i jedne i druge crkve, ali su se s vremenom do te mjere privikli
    da su pravoslavni znali prisustvovati katoličkoj sv. misi i obratno.
    Imamo dokaza da je to osobito na pravoslavne vrlo pozitivno djelovalo, da je čak utjecalo na povećani posjet crkve." 

    A prema sjećanju svećenika s kojima sam razgovarao, osjećanja katolika u samome gradu, kako svećenika, tako vjernika,
    glede slavljenja sv. Mise u pravoslavnoj crkvi bila su podijeljena.
    Jedni su to prihvaćali jer je biskup tako bio odlučio dok su drugi ponekad negodovali, postavljajući pitanja zašto se tamo slavi sv. Misa.
    Isti svećenici ne sjećaju se da je bilo ikakvih javnih komentara pravoslavnih vjernika ili svećenika,
    osim što bi se ponekad (sjećanje kard. Puljića) kakav pijani pravoslavac pojavio u vrijeme slavljenja sv. Mise, te na glas pitao: "Što ćete vi ovdje?"
    U svakom slučaju, kako primjer iz Slatine tako ovaj iz Banja Luke najvjerojatnije su u međusobnim odnosima
    pravoslavaca i katolika na ovim područjima prvi slučajevi posudbe crkve u vlasništvu jedne Crkve za potrebe vjernika druge Crkve.
    I bez obzira na neke protivne reakcije koje su se pojavljivale, pa i one u najvišim pravoslavnim krugovima 1986.,
    sposobnost posudbe vlastitoga prostora drugim kršćanima koji nemaju svoj prostor za slavljenje Boga dokaz je velike unutrašnje slobode i otvorenosti. Uostalom, spremnost na takvu suradnju s pripadnicima drugih kršćanskih vjeronazora dio je ne samo kršćanske pristojnosti već i katoličkoga crkvenoga zakona. 

    izvor: Tomo Vukšić
    MEĐUCRKVENO I MEĐUNACIONALNO PITANJE U DJELU I MISLI BISKUPA ALFREDA PICHLERA
  19. Волим
    utopija got a reaction from Милан Ракић in Velikodostojnici i duhovnici RKC imaju reč   
    +!
    Katolici u pravoslavnoj crkvi u Slatini od 1967. do 1986.

    Najstariji dokument koji potvrđuje vrlo dobre međusobne odnose nosi datum od 22. srpnja 1967.
    Naime, toga je dana župnik župe Petrićevac fra Rafael Lipovac "putem Biskupskog ordinarijata u Banja Luci" uputio molbu vladiki Andreju da dopusti fratrima,
    koji su vodili ovu župu, "držati svete mise i vjeronauk za rimokatolike naselja Slatina u tamošnjoj srpskopravoslavnoj crkvi". 
    U dopisu župnik Lipovac navodi da je prethodno dobivena suglasnost za ovo od pravoslavnoga slatinskoga paroha
    i nekoliko članova crkvenoga odbora u razgovoru na Petrovdan te godine, a na zamolbu ga je navela činjenica da katolici u Slatini
    nemaju nikakva svoga crkvenoga objekta te da je "župski ured spreman na protuuslugu, ako je može u čemu dati".

    Fra Rafael Lipovac, obrazlažući svoju za ono vrijeme zaista neobičnu zamolbu, piše:
    "Na ovu molbu nas navode ovi razlozi: 
    1. U području Slatine nalazi se oko 15 domaćinstava rimokatoličkih. Osim njih u ljetnoj sezoni ima pacijenata u kupkama.
    Nisam mogao saznati koliko. Ali barem četvrtina od sviju. 
    2. Od rata tamo se nije držao vjeronauk niti misa. 
    3. Tamo je rimokatolicima oduzet župski ured, a crkvica srušena. Nikakvog crkvenog objekta nemamo.
    Zato se obraćamo Vašoj bratskoj susretljivosti. 
    Namjeravamo u ljetnom vremenu tamo držati misu i po potrebi vjeronauk svakih 14 dana i to u 17 sati po podne.
    S time se neće ometati srpskopravoslavno bogosluženje, jer će oni držati jutrom. 
    Nadam se da će uz milost Božju i vaš blagoslov ovaj pothvat pridonijeti svoj udio kršćanskom ekumenizmu." 

    Biskup Pichler je ovu molbu, uz svoj popratni odobravajući dopis, proslijedio vladiki Andreju tri dana kasnije, 25. srpnja 1967. 
    Pisao je ovako:
    "Smatram da će preosvećeni Gospodin učiniti dobro ako se prethodno raspita o eventualnim posljedicama takvoga jednog ustupanja crkve,
    osobito kod mase pravoslavnih vjernika.
    U našim krajevima to bi bio prvi slučaj takozvane simultane crkve.
    Dakako, ja molbu najtoplije preporučujem radi potreba svojih vjernika.
    No, ako bi prihvatanje ovoga prijedloga izazvalo revolt vjernika Srpsko-pravoslavne Crkve i time naškodilo ekumenizmu - do kojeg nam je obojici toliko stalo - smatram da bi bilo bolje ne ustupiti zatraženu crkvu."
     
    Već 29. srpnja iste godine, nakon što je o svojoj odluci obavijestio paroha u Slatini, vladika Andrej je potvrdno odgovorio Biskupu:
    "U duhu hrišćanske ljubavi i sloge i želje da u našem Spasitelju jedno budemo, sjedinjeni vjerom u jednoga Boga i Spasitelja u svetoj crkvi
    koja nas spašava i osvećuje istim svetim tajnama, sa radošću dajemo u duhu od Boga blagoslovenom ekumenizmu,
    dozvolu župnom uredu iz Petrićevca da može u srpsko-pravoslavnoj parohijskoj crkvi sv. ap. Petra u Slatini, držati svete mise-liturgije i vjeronauku u dane i vrijeme koje će se sporazumom naknadno odrediti."

    Od tada pa sve do jeseni 1986. u pravoslavnoj crkvi u Slatini redovito je služena sv. Misa za katolike i održavan vjeronauk za katoličku djecu.
    Kroz prvih šest godina redovito su to činili fratri iz samostana Petrićevac jer je Slatina tada pripadala njihovoj župi.
    A kad je 13. svibnja 1973. osnovana župa Marija Zvijezda i bila povjerena trapistima, Slatina je pripala ovoj novoj župi
    pa su otada trapisti nastavili usluživati katolike u Slatini na isti način kao i fratri u prethodnom razdoblju. 
    Kroz cijelo vrijeme sve do 1986. odnosi s pravoslavnim svećenikom Stevom Marijancom, koji je poslije Drugoga svjetskoga rata s nekim katoličkim svećenicima bio zajedno u zatvoru i tamo ih dobro upoznao, kao i samim pravoslavcima u selu bili su izvrsni.
    Pop Stevo Marijanac bi redovito pričekao dolazak katoličkoga svećenika, otvorio crkvu, mnogo puta i sam bio prisutan na svetoj misi te poslije sv. Mise sa svojom gospođom često bi ugostio katoličkoga svećenika.
    Čak je ponekad i pokoji pravoslavac znao doći na sv. Misu.

    Tako je to potrajalo sve do jeseni 1986., kad se pri jednom redovitom dolasku o. Antuna Goričanca u Slatinu da odsluži sv. Misu dogodilo da nije bilo kod kuće popa Steve niti je ostavio ključ od crkve, pa su se i o. Goričanec i vjernici vratili kućama bez sv. Mise.
    Sljedeći put je pop Stevo Marijanac bio kod kuće, ali je, vidno neraspoložen, ključ od crkve dao "preko volje".
    Tako se počelo događati da jednom, kad svećenik dođe služiti sv. Misu, pravoslavnoga svećenika i ključa od crkve ima, a drugi put nema.
    Na to je o. Goričanec otišao biskupu Pichleru, ispripovijedao mu što se događa, a ovaj mu obećao da će razgovarati s novim vladikom Jefremom (od 1980.).
     
    U kasnijem razgovoru biskup Pichler je prenio o. Goričancu da je razgovarao s vladikom Jefremom koji mu je, prema Goričančevu pripovijedanju, kazao da on, tj. vladika Jefrem, ne zna što se događa u Slatini jer da on nije ni odobrio ni zabranio održavanje sv. Mise u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi.
    U tom istom razgovoru biskup je Goričancu rekao: "Nemojte više ići gore!" - trapisti nisu više poslije toga služili sv. Misu u pravoslavnoj crkvi u Slatini,ali je, malo poslije razgovora s biskupom, o. Goričanec pohodio popa Stevu Marijanca i u prijateljskom razgovoru
    upoznao ga sa sadržajem razgovora s biskupom. Prenio mu je vladikino mišljenje, kako gaje čuo od biskupa, ali i biskupovu odluku da se više ne dolazi, izražavajući zahvalnost za sve dotada učinjene usluge.
    Na to je pop Stevo Marijanac rekao o. Goričancu: "Episkop mi je zabranio. Ja ne smijem više!" 
     
    Dok se još služila sveta misa za katolike u pravoslavnoj crkvi u Slatini, u svom izvještaju Vijeću za ekumenizam BKJ 4.III 1972. biskup Pichler je o svemu tome pisao ovako:
    "Maloj skupini katolika, koji žive u čisto pravoslavnoj sredini, postalo je gotovo nemoguće dolaziti u župnu crkvu, a u mjestu nikakve kapelice nisu imali.
    Župnik se s dozvolom Ordinarija obratio za pomoć pravoslavnima. Spremno su mu ustupili svoju mjesnu crkvu. 
    Jednom mjesečno sa svojom malom zajednicom slavio je svetu misu u pravoslavnoj crkvi.
    S vremenom se crkva sve više i više punila da se nakon nekoliko mjeseci
    mala katolička zajednica gotovo izgubila među mnogobrojnim pravoslavnima.
    Bila je to veća propaganda ekumenizma nego svi dijalozi i propovijedi. Napominjem daje to bilo još prije potresa,
    kad se nije moglo računati s nekom sentimentalnošću, nego s čistim približavanjem jednih drugima."

    Iz ovoga načina pisanja očito se vidi daje biskup Pichler bio vrlo zadovoljan pozitivnim primjerom međucrkvene suradnje u Slatini. 
    Ovdje je prigoda napomenuti također daje pravoslavna crkva u Slatini bila oštećena u potresu
    koji je pogodio Banju Luku krajem listopada 1969.
    Crkva je obnavljana tijekom 1973. i 1974. a pop Stevo Marijanac je o. Goričancu pripovijedao daje za vrijeme obnove crkve biskup Pichler osobno materijalno pomagao njezinu sanaciju. 

    izvor: Tomo Vukšić 
    MEĐUCRKVENO I MEĐUNACIONALNO PITANJE U DJELU I MISLI BISKUPA ALFREDA PICHLERA
  20. Волим
    utopija got a reaction from Zoran Đurović in Надбискуп Хочевар: Очекујемо долазак папе у Србију; КЦ се није мјешала у канонизацију Николаја Велимировића   
    +!
    Ne vjerujem, da se pravim naivan, iako je moguće kako sam uistinu naivan, spor u ispravnom zaključivanju ili sklon krivom shvaćanju podataka.
    http://www.arhiv.hr/arhiv2/Koristenjegradiva/index.htm
    Inače, IV i V knjiga su za ratno razdoblje.
    Ako nađete vremena, možda budete pročitali neke zanimljive detalje:
    https://issuu.com/glaskonc/docs/feljton_2007_40

    - Zašto nisu za vrijeme SFRJ objelodanili 'Dnevnik', ako je bilo na štetu nadbiskupa Alojzija Stepinca?
     
    Smatram sebe amaterom za povijest, a ovdje samo želim sudjelovati u analiziranju tekstova i argumenta.
    Neću biti žalostan, ako bl. Alojzije Stepinac ne bude proglašen svecem, a niti ću biti radostan, ako bude proglašen.
    Dakle, ništa ne dokazujem nego komuniciram.
    Meni nije konkretno poznato to što aludiraš, pa ako ti nije teško postaviti konkretan materijal za tu tematiku.
    Osim toga, mene ne zanima svetost neke osobe niti je to moj zadatak.
    Pišem ovako, ne da bi me netko proglasio svecem, jer za takvo nešto teško da ima i teoretske šanse.
    Ja tebe mogu ovdje omalovažavati i "šamarati", dok ti meni možeš ljubiti ruke i prati noge, ali to ne utječe na povijesne činjenice,
    ako ima dovoljno argumenata i dokaza s raznih i različitih izvora.
     
  21. Волим
    utopija got a reaction from kopitar in Надбискуп Хочевар: Очекујемо долазак папе у Србију; КЦ се није мјешала у канонизацију Николаја Велимировића   
    +!
    Dokaz nije ni moj ni tvoj ni njegov ni njihov, jer dokaz je dokaz, ali nekima ni dokazi ništa ne znače.
    Možda jesam površan, pa mi je promakao neki dokaz o krivici bl. Alojzija Stepinca, ali nisam vidio i pročitao nijedan takav dokaz ne samo na ovom forumu, a da ne spominjem tvrdnje kako nije ni prstom mrdnuo kako bi potrebitome pomogao.
    Što se tiče šutnje, čak i da je svaki dan na ulici preko megafona protestirao, to ne bi bilo dovoljno za njegovu potpunu nevinost.
    Možda bi jedino štrajk glađu mogao donekle biti nekakav mali dokaz o nevinosti, ali ne i o svetosti.
     
    - Tko 'Dnevnicima' špekulira?
    Oni su dostupni, a SPC može angažirati svog stručnjaka, da ih analizira u detalje.
    Vjerojatno postoji čak mikro-film i u Beogradu kao i dokumenti iz logora Jasenovac.

    Netko može vjerovati kako samo 'Dnevnici' mogu dokazati njegovu nevinost ili krivicu.
    To se čini kao neka posljednja slamka spasa za one, koji mantraju odavno prožvakane laži.
    'Dnevnici' bi trebali srušiti sve mnogobrojne dokaze i svjedoke, koji su prikupljeni i predani 'Kongregaciji za kauze svetaca'.
    - Vjeruješ li, da sadržaj dotičnih knjiga nije bio na analizi u 'Kongregaciji za kauze svetaca'?
     
    Mt 5,37Vaša riječ neka bude: ‘Da, da, – ne, ne!’ Što je više od toga, od Zloga je.
    Špekuliranje

    Nevezano za temu, ali vezano za javnu dostupnost nečijeg dnevnika.
    - Je li javno dostupan (arhiv i sl.) dnevnik Nikole Tesle?
    Ako je čovjek iskren prema samome sebi, onda neće ni na Sudu biti 'jarac' i pitati Ljubav, kad Mu to nije pomogao.
    Naravno da neće ni policajcu soliti pamet, ako je svjestan da je učinio prekršaj.
  22. Волим
    utopija got a reaction from kopitar in Надбискуп Хочевар: Очекујемо долазак папе у Србију; КЦ се није мјешала у канонизацију Николаја Велимировића   
    +!
    "Pa, naravno, da misle." (da je nevin)
    Zatim me je pitao:
    - Da li Papa stvarno misli ono što govori?
    Odgovorih:
    - Kakav bi to bio čovjek, da jedno misli, a drugo govori?
    Potpukovnik:
    - On to mora tako radi svijeta.
    Ne znam i ne zanima me, je li me to pitao po zadatku ili ga je osobno zanimalo.
    Pretpostavljam, jer se čini logičnim, da me je ispitivao po zadatku.
    Bili smo na balkonu zgrade, gdje sam bio stacioniran.
    Čak su mi pokazali kako da im (oficirima) kuham kavu.
    Vjerojatno su imali povjerenja u mene, da ih neću otrovati.
  23. Волим
    utopija got a reaction from kopitar in Надбискуп Хочевар: Очекујемо долазак папе у Србију; КЦ се није мјешала у канонизацију Николаја Велимировића   
    +!
    Predmet: Carlo Falconi - traži uvid u Stepinčev dnevnik i druge dokumente

    U svojem dopisu od 27.XI 1964. Srećko Šimurina 'Houston' piše:
    "Carlo Falconi, talijanski publicista i suradnik talijanskih listova 'Espresso' i 'Mondo', boravio je u srpnju (VII mj. moja opaska) ove godine u Zagrebu zbog prikupljanja dokumentacije za svoje djelo 'Šutnja Pia XII u odnosu na zločine nacifašista'.
    Posredstvom Ive Mihovilovića i Frane Barbijerija, koji za Falconia tvrde da je vrlo ugledan publicista, uvjereni antiklerikalac, najbolji poznavalac Vatikana,
    objektivan i politički nezavisan, došao je u Komisiju za vjerska pitanja da se interesira za dokumente koji bi bili interesantni za njegovu knjigu.
    ...
    Osim toga, traži da mu se daju podaci koliko tomova ima Stepinčev dnevnik, i sve druge karakteristike Dnevnika, je li to intimni ili službeni Dnevnik, 
    je li autor sam Stepinac ili je Dnevnik pisao njegov tajnik i na koncu, gdje se sada Dnevnik čuva, točno mjesto, ustanova, ured itd.
    ...
    Naša dosadašnja praksa bila je da smo iz ovih dokumenata davali samo foto-kopirane dijelove, i to one, koji su išli nama u prilog.
    Uvid u originalna dokumenta nismo prakticirali. Medjutim, sada ne bi bilo poteškoća da se da uvid u originalne dokumente čiji dijelovi su već objavljeni,
    ali tako ne stoji s čitavim Stepinčevim dnevnikom.
    U Dnevniku ima dijelova koji govore u prilog pape Pia XII. i samog Stepinca.
    Tako, na primjer, u Stepinčevu dnevniku, u knjizi IV, na str. 216, pod datumom 11.V.1941. stoji, da je auditor Nuncijature u Beogradu,
    po povratku iz Rima, posjetio Stepinca i prenio mu osobnu molbu Pia XII. "da se zauzme za Srbe, kako ne bi bili odviše gonjeni.
    Nadbiskup je isporučio Poglavniku želje sv. Oca i, nakon što je već prije razgovarao da se ublaže mjere protiv Židova i Srba, specijalno je pisao Poglavniku glede strašnog događaja u Glini, gdje je najednom postreljano 260 Srba,
    bez suda i istrage sa strane ustaša".
    Ovaj podatak u Dnevniku govori baš obratno od onoga što bi želio Falconi.
    Medjutim, činjenica je, ipak, da pretežni dio tih dokumenata govore protiv njih.
    ...
    Po svemu sudeći najbolje bi bilo Falconiu poslati mikro-filmove pojedinih dokumenata. Medjutim, ni to nije bez opasnosti, jer se, na primjer, u nekim dokumentima spominje i sadašnji Papa (bl. Pavao VI moja opaska). Negdje se govori da je prijatelj NDH, a u dokumentu Wurstera da to nije. 
    Istina, o Piu XII., koji je Falconiu zanimljiv, govori se uvijek kao o prijatelju NDH-a i čovjeku koji razumije prilike u Hrvatskoj. 
    Slabost ovih dokumenata za nas je u tome, što se za jednu osobu može u istom dokumentu naći podataka koji idu nama u prilog,
    a ima i suprotnih.
    ..."

     
  24. Волим
    utopija got a reaction from Zoran Đurović in Питајте професора и свештеника др Зорана Ђуровића   
    +!
    Kad sam ga vidio na televiziji, prolazili su me trnci, a osobito kad je bio kod Oltara. Kao da je iz obitelji Borgia. Inače, galija izgleda poput gusarske.
    - Znači, slika je kod njega!?
    - Je li on naručio portret ili je bilo Vaše nadahnuće?
  25. Волим
    utopija је реаговао/ла на Zoran Đurović у Питајте професора и свештеника др Зорана Ђуровића   
    После тога укапирају зашто сам освајао медаље у карете борбама:)))) Подсети ме на једну таблу мог стрипа Србијани. 5 сличица:)) Тако Ава ради:)) Карате сам оставио јер су ме дисквалификовали што сам нокаутирао једног џукца. 

     
     
×
×
  • Креирај ново...